Nastave li hrvatski građani sadašnjim tempom koristiti antibiotike, do 2050. godine više neće moći razlikovati slabe od teških upala pluća, upozorili su danas zdravstveni djelatnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Koprivnička infektologinja Vesna Mađarić istaknula je da se antibioticima liječe bakterijske infekcije pa ih ne treba koristiti za virusne infekcije. To valja posebno naglasiti u vrijeme kada se počinju širiti prehlade i gripa, a mnogi građani neopravdano posežu za antibioticima iz kućnih ljekarni.

Problem je globalan
Na taj način neće izliječiti bolest nego će bakterije učiniti rezistentnima na lijekove. Upravo je zato, kaže Mađarić, studeni izabran kao mjesec svjesnosti o racionalnoj primjeni antibiotika. “Želimo liječnike i primarno i sekundarno zdravstvo upozoriti na taj problem kako bi svi shvatili važnost i značaj racionalne primjene antibiotika”, kazala je Mađarić.

Podsjetila da je 1928. godine Alexander Fleming otkrio penicilin, dakle, nije prošlo niti 100 godina od otkrića, a već postoje infekcije za koje ne postoji učinkoviti antibiotik. To nije nacionalni nego globalni problem kojim se bavi i Svjetska zdravstvena organizacija.

Mađarić je upozorila da će do 2050. godine svaki treći pacijent umirati od bakterija otpornih na antibiotike, pa više nećemo moći liječiti upale pluća izvan bolnica. Drugim riječima, izgubit će se granica između lakših i težih upala pluća ako nastavimo s nesavjesnim liječenjem.

Ravnatelj bolnice: Krenuli smo u projekt racionalnog korištenja antibiotika
Magistra farmacije Darija Kuruc Poje kaže da u slučaju nastavka sadašnjeg trenda trošenja antibiotika do 2050. godine više će ljudi umirati od infekcija rezistentnih na antibiotike, nego od šećernih bolesti, karcinoma i drugih bolesti.

Na konferenciji je naglašeno da ne treba odmah posezati za antibioticima čak i kad je riječ o bakterijskim infekcijama. Valja ohrabriti liječnike i pacijente da liječenje započnu drugim mjerama, koje su u brojnim slučajevima učinkovite.

Ravnatelj Opće bolnice Koprivnica Mato Devčić podsjetio je da je iz koprivničke bolnice krenuo projekt racionalnog korištenja antibiotika, koji je dobio nacionalni odjek. Osim toga, bolnica je prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu.

Zagrebačka blagdanska manifestacija Advent Zagreb je prema studiji globalnog magazina Conde Nast Traveller na sedmom mjestu među 14 odabranih najpovoljnijih i najljepših europskih božićnih sajmova u 2024. godini, izvijestili su u utorak iz tog magazina.

Dvije noći – 650 funti
Prema studiji, Zagreb je na sedmom mjestu s ukupnom cijenom po putovanju od dvije noći od 649,19 funti, pri čemu iz magazina napominju da su “cijene prirodno napuhane tijekom blagdanske sezone”.

Na prvom mjestu je slovačka Bratislava s cijenom od oko 510 funti, zatim Vilnius u Litvi s 510,87 funti, a treći Riga u Lativiji s cijenom od 545,87 funti,

Poljski Gdanjsk zatim Prag i Budimpešta su su ispred Zagreba s cijenama boravka za dvije noći na božićnom sajmu između 596,4 funte do 639,06 funti, dok su iza Zagreba poljski Krakow, pa švedski Stockholm, Tallin u Estoniji, Berlin i francuski Lille.

Beč je na 13. mjestu s troškom od 949,57 funti, a na 14. kao najskuplji među najpovoljnijima Kopenhagen u Danskoj s 988,60 funti.

Skupo godišnje doba
Iz Conde Nast Travellera napominju da je “Božić skupo godišnje doba” zbog darova i obilja hrane, ali smaraju da su posjeti božićnim sajmovima izvrsna prilika da ode na lijepo i zasluženo putovanje, možda vikendom uz “upijanje sezonskog veselja među štandovima na trgovima i ulicama”. U vezi spomenutih cijena tj. troškova dodaju da su izračunate za britanske putnike/turiste, kojima se i u vlastitoj zemlji nude “čarobni” božićni sajmovi, od Londona i Edinburgha do Manchestera i Batha.

“Ali, ima nešto posebno i u odlasku na božićne praznike u inozemstvo – uskočite u avion ili vlak i nađete se na očaravajućem sajmu u novoj zemlji. Ako je cjenovno pristupačno, tim bolje!”, kažu iz toga magazina.

U troškovima su uz ostalo pokušali uračunati tečajeve valuta, troškove jedenja vani, cijene popularnih turističkih atrakcija ili cijenu šalice kave, s prosječnom cijenom za dva noćenja, odnosno u obzir se uzelo smještaj, prijevoz do zračne luke, kuhano vino, slatkiše i dva obroka od tri slijeda za dvoje, uključujući bocu vina.

“Ove godine istočnoeuropski gradovi su jasni pobjednici s devet od 10 prvih mjesta uključujući pridošlice poput gradova u Latviji, Slovačkoj i Poljskoj. Poznata blagdanska odredišta poput Kopenhagena, Beča i Berlina i dalje su istaknuta, ali su kod njih cijene znatno više od onih na prvih pet najjeftinijih tržišta”, zaključuju iz Conde Nast Travellera.

Očekuje se rast cijena poljoprivrednih proizvoda u ovoj godini za 1,3 posto u odnosu na lanjsku, pri čemu bi cijene biljnih proizvoda mogle porasti za 4,2 posto, dok bi cijene stoke i stočnih proizvoda mogle pasti za 4,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prognozi cijena u poljoprivredi. Očekuje se porast cijena biljnih proizvoda zbog porasta cijena u svim skupinama koje imaju velik udio u biljnoj proizvodnji, ističu iz DZS-a napominjući kako se pad cijena očekuje u skupini žitarica.

Tako se prognozira rast cijena voća za 28,5 posto, krumpira, uključujući sjemenski za 6,2 posto, vina za 14,6 posto, maslinovog ulja za 10,3 posto, industrijskog bilja za 11 posto itd.

Istodobno se očekuje pad cijena žitarica za 4,9 posto te povrća za 0,4 posto.

Kod stoke i stočnih proizvoda u ovoj se godini očekuje pad cijena u svim skupinama stočarstva u odnosu na 2023. godinu.

Pad cijena svinja, goveda…
Tako se očekuje pad cijena svinja za 5,9 posto, goveda za 0,6 posto, peradi za 12,5 posto, mlijeka za 3,8 posto, konzumnih jaja za 10,7 posto itd.

Kod cijena dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj se godini očekuje pad cijena za 11,6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Pritom se očekuje da će cijene gnojiva pasti za 24,5 posto, energije i maziva za tri posto, stočne hrane za 19 posto, sredstava za zaštitu bilja za 6,8 posto te sjemena i sadnog materijala za 7,3 posto.

Skuplje veterinarske usluge
Istodobno se očekuje rast cijena te veterinarskih usluga za 9,7 posto.

Prognoza indeksa cijena u poljoprivredi za 2024. izračunana je na temelju kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda od siječnja do rujna tekuće godine i procjene kretanja cijena za razdoblje listopad – prosinac.

Cijene korištene za izračun prognoze za prvih devet mjeseci 2024. dobivene su iz tromjesečnih istraživanja o otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda i ostalih istraživanja DZS, administrativnih podataka iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te ostalih administrativnih izvora.