Potkraj tjedna pozornost se seli na srednju Europu, gdje će snažna oluja zahvatiti Alpe i sjeverni Balkanski poluotok. Očekuju se intenzivne snježne padaline. “Oborine će u četvrtak navečer u većem dijelu kopnene Hrvatske započeti u obliku snijega, a možda zaleprša i u središnjoj Istri. Zatim će u noći naglo zatopliti, a snijeg će na kišu okrenuti i u Gorskom kotaru! Ujutro će s frontom ponovno zahladiti, stoga će kiša u dijelu zemlje okrenuti na snijeg, ali oborine neće dulje potrajati”, prognozira Istramet. I DHMZ već danima najavaljuje promjenu vremena, zimu, niske temperature, vjerar pa i prve pahulje u nizinama.

Portal Sewere Weather za Europu najavljajuje hladni zrak s Arktika, koji će postupno širiti snijeg, kišu i jake vjetrove diljem kontinenta. Prvo ozbiljno pogoršanje vremena očekuje se već u utorak, kada će se kroz zapadnu Europu kretati snažna oluja prema sjeveru. Ovaj sustav donosi jake snježne padaline, osobito u Švedskoj i Finskoj, gdje se prognoziraju intenzivan snijeg i mećave. Potkraj tjedna pozornost se seli na srednju Europu, gdje će snažna oluja zahvatiti Alpe i sjeverni Balkanski poluotok. Očekuju se intenzivne snježne padaline, osobito u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji. Iza Alpa formirat će se jaka sekundarna ciklona, koja je česta u sjevernom Sredozemlju. Ova ciklona će donijeti vrlo niske temperature u sjevernu Italiju, a zatim se kretati prema Jadranskom moru i Balkanu.

Prema toj prognozi, petak će donijeti intenzivan snijeg u Sloveniji i Hrvatskoj, uz mogućnost mećave zbog snažnog vjetra bure.

Nastave li hrvatski građani sadašnjim tempom koristiti antibiotike, do 2050. godine više neće moći razlikovati slabe od teških upala pluća, upozorili su danas zdravstveni djelatnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Koprivnička infektologinja Vesna Mađarić istaknula je da se antibioticima liječe bakterijske infekcije pa ih ne treba koristiti za virusne infekcije. To valja posebno naglasiti u vrijeme kada se počinju širiti prehlade i gripa, a mnogi građani neopravdano posežu za antibioticima iz kućnih ljekarni.

Problem je globalan
Na taj način neće izliječiti bolest nego će bakterije učiniti rezistentnima na lijekove. Upravo je zato, kaže Mađarić, studeni izabran kao mjesec svjesnosti o racionalnoj primjeni antibiotika. “Želimo liječnike i primarno i sekundarno zdravstvo upozoriti na taj problem kako bi svi shvatili važnost i značaj racionalne primjene antibiotika”, kazala je Mađarić.

Podsjetila da je 1928. godine Alexander Fleming otkrio penicilin, dakle, nije prošlo niti 100 godina od otkrića, a već postoje infekcije za koje ne postoji učinkoviti antibiotik. To nije nacionalni nego globalni problem kojim se bavi i Svjetska zdravstvena organizacija.

Mađarić je upozorila da će do 2050. godine svaki treći pacijent umirati od bakterija otpornih na antibiotike, pa više nećemo moći liječiti upale pluća izvan bolnica. Drugim riječima, izgubit će se granica između lakših i težih upala pluća ako nastavimo s nesavjesnim liječenjem.

Ravnatelj bolnice: Krenuli smo u projekt racionalnog korištenja antibiotika
Magistra farmacije Darija Kuruc Poje kaže da u slučaju nastavka sadašnjeg trenda trošenja antibiotika do 2050. godine više će ljudi umirati od infekcija rezistentnih na antibiotike, nego od šećernih bolesti, karcinoma i drugih bolesti.

Na konferenciji je naglašeno da ne treba odmah posezati za antibioticima čak i kad je riječ o bakterijskim infekcijama. Valja ohrabriti liječnike i pacijente da liječenje započnu drugim mjerama, koje su u brojnim slučajevima učinkovite.

Ravnatelj Opće bolnice Koprivnica Mato Devčić podsjetio je da je iz koprivničke bolnice krenuo projekt racionalnog korištenja antibiotika, koji je dobio nacionalni odjek. Osim toga, bolnica je prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu.

Očekuje se rast cijena poljoprivrednih proizvoda u ovoj godini za 1,3 posto u odnosu na lanjsku, pri čemu bi cijene biljnih proizvoda mogle porasti za 4,2 posto, dok bi cijene stoke i stočnih proizvoda mogle pasti za 4,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prognozi cijena u poljoprivredi. Očekuje se porast cijena biljnih proizvoda zbog porasta cijena u svim skupinama koje imaju velik udio u biljnoj proizvodnji, ističu iz DZS-a napominjući kako se pad cijena očekuje u skupini žitarica.

Tako se prognozira rast cijena voća za 28,5 posto, krumpira, uključujući sjemenski za 6,2 posto, vina za 14,6 posto, maslinovog ulja za 10,3 posto, industrijskog bilja za 11 posto itd.

Istodobno se očekuje pad cijena žitarica za 4,9 posto te povrća za 0,4 posto.

Kod stoke i stočnih proizvoda u ovoj se godini očekuje pad cijena u svim skupinama stočarstva u odnosu na 2023. godinu.

Pad cijena svinja, goveda…
Tako se očekuje pad cijena svinja za 5,9 posto, goveda za 0,6 posto, peradi za 12,5 posto, mlijeka za 3,8 posto, konzumnih jaja za 10,7 posto itd.

Kod cijena dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj se godini očekuje pad cijena za 11,6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Pritom se očekuje da će cijene gnojiva pasti za 24,5 posto, energije i maziva za tri posto, stočne hrane za 19 posto, sredstava za zaštitu bilja za 6,8 posto te sjemena i sadnog materijala za 7,3 posto.

Skuplje veterinarske usluge
Istodobno se očekuje rast cijena te veterinarskih usluga za 9,7 posto.

Prognoza indeksa cijena u poljoprivredi za 2024. izračunana je na temelju kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda od siječnja do rujna tekuće godine i procjene kretanja cijena za razdoblje listopad – prosinac.

Cijene korištene za izračun prognoze za prvih devet mjeseci 2024. dobivene su iz tromjesečnih istraživanja o otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda i ostalih istraživanja DZS, administrativnih podataka iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te ostalih administrativnih izvora.