I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.

Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.

Kontinentalna Hrvatska

Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.

Primorska Hrvatska

Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.

Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.

Europa

Mediteran

Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.

Balkan

Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.

Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.

Kako se pripremiti?

Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje

Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.

Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.

Hrvatski sabor će raspraviti Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, prema kojemu bi prohodi proračuna iznosili 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi eura.

Očekivani prihodi rastu za 8.6 posto u odnosu na ovu godinu, dok su rashodi veći za 3.4 milijarde eura. Značajan učinak na prihode imaju i povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje europskih sredstava.

Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3.2 posto, inflacija oko 2.7 posto, a očekuje se rast zaposlenosti od 2.9 posto. Nastavit će se sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, očekuje da taj udio ove godine bude 57,4 posto, a u idućoj 56 posto.

Proračun za 2025., kazao je premijer Andrej Plenković, reflektira Vladine prioritete, prije svega kvalitetniji život građana, veće plaće, mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast te ulaganja u budućnost Hrvatske – demografske mjere, obrazovanje, sigurnost, zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i energetsku učinkovitost.

Dostići će se i cilj od dva posto proračunskih izdvajanja za obranu, čime će se ispuniti obveze Hrvatske kao članice NATO-a.