Connect with us

Svijet

Je li australska zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina dobra odluka?

Objavljeno

-

Kirra Pendergast svake godine razgovara s tisućama tinejdžera kao edukatorica o kibernetičkoj sigurnosti. Ona zna čemu su izloženi online – razmjena poruka, maltretiranje, seksualno iznuđivanje, prijetnje – ali ništa je nije pripremilo za animozitet s kojim se nedavno suočila u sobi punoj učenika u dobi od 12 i 13 godina.

Trebala je održati tri predavanja u jednoj australskoj školi, ali nakon samo nekoliko minuta prvog predavanja sesije, grupa dječaka počela je izvikivati uvrede o ženama prikazanim na njenoj prezentaciji, koje su uobičajene među mizoginim online influencerima.

Nastavnici su ih pokušali ušutkati, a onda je djevojka u prvom redu izgovorila komentar pun psovki zbog kojeg se Pendergast slomila i u suzama pobjegla iz prostorije, piše CNN.

“Ne mogu vjerovati da ovdje plačem. Vjerujem da je ponašanje kojem sam danas svjedočila u potpunosti potaknuto stvarima koje su učenici vidjeli na internetu. Zapravo, sigurna sam da je tako i da se to mora promijeniti”, rekla je Pendergast u selfie videu snimljenom ubrzo nakon toga u njezinom automobilu. Pendergast je osnivačica i izvršna direktorica globalne tvrtke za edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti Safe on Social i nekoć se protivila zabrani društvenih medija za djecu, ali sada se potpuno slaže: “Prošla sam kroz apsolutno sve argumente i za svaki sam imala protuargument. A onda sam shvatila da to jednostavno treba zabraniti.”

Australska vlada se nada da će ovog tjedna prva u svijetu usvojiti zakon koji omogućava brisanje korisničkih računa društvenih medija – uključujući Snapchat, TikTok, Facebook, Instagram, Reddit i X – s uređaja djece mlađe od 16 godina.

Ako zakon bude usvojen, sudovi mogu donijeti novčane kazne od 32 milijuna dolara tvrtkama društvenih medija za koje se utvrdi da nisu poduzele razumne korake da spriječe djecu u korištenju njihovih usluga. Vlada ne govori tehnološkim tvrtkama kako to učiniti, ali očekuje da usvoje tehnologiju provjere dobi. To otvara probleme privatnosti za koje je vlada rekla da će se riješiti donošenjem zakona.

Kritičari skeptični
Ali kritičari su i dalje skeptični. Kažu da je to ishitreni zakon potaknut političkim motivima uoči parlamentarnih izbora, koji bi mogao gurnuti djecu koja krše pravila dublje u neregulirana područja interneta. Zagovornici zakona kažu da je vrijedan donošenja ako spasi jedan život.

Posljednjih mjeseci još su se dvije mlade djevojke našle na rastućem popisu djece koja su si oduzela život nakon zlostavljanje na internetu.

U rujnu je umrla Charlotte O’Brien, a zatim i Ella Catley-Crawford – obje su imale 12 godina – a njihove obitelji kažu da su bile na meti nasilnika koji su im se izrugivali preko Snapchata. U Ellinom slučaju, druge djevojke su je navodno zavarale pretvarajući se da su netko drugi u aplikaciji i širile privatne snimke koje je slala.

“Maltretiranje na društvenim mrežama je stvarno”, napisala je njena obitelj podebljanim slovima na GoFundMe stranici postavljenoj za prikupljanje novca za njezin sprovod.

Charlotteini roditelji Matthew Howard i Kelly O’Brien pridružili su se kampanji za zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Postupaju prema Charlotteinom posljednjem zahtjevu – apelu da potaknu i šire svijest o online zlostavljanju.

Otputovali su u Canberru kako bi premijeru predali peticiju koju je tada potpisalo 124.000 ljudi – najveću na svijetu na tu temu – kojom se poziva na podizanje dobne granice za društvene medije s 13 na 16 godina.

“Sve pogreške koje naprave emitiraju se odmah cijeloj grupi”
Dr. Danielle Einstein, klinička psihologinja i spisateljica, kaže da se škole kreću minskim poljem interakcija koje se odvijaju online, izvan školskih sati, na platformama koje su izvan njihovog dosega: “Učitelji su pod velikim pritiskom da riješe činjenicu da je kultura potkopana društvenim mrežama, ovom vrstom zlonamjernog ponašanja kojem se suptilno dopušta postojanje, samo zato što ga je teško zaustaviti”.

Einstein podržava zabranu društvenih medija jer vjeruje da mobiteli i grupni chatovi zamjenjuju interakcije licem u lice koje djecu uče kako se povezati s ljudima i riješiti sukobe: “Sve pogreške koje naprave emitiraju se odmah cijeloj grupi. Oni nemaju priliku napraviti te male pogreške, a da one ne postanu važne.”

Dogovor između glavnih političkih stranaka nije baš čest slučaj u Australiji, ali po ovom pitanju one predstavljaju ujedinjenu frontu. Liberalna oporbena stranka predložila je dobnu granicu za društvene medije u lipnju, što su podržali premijer, zatim svi savezni i provincijski dužnosnici.

“Želim razgovarati s australskim roditeljima. Prečesto društveni mediji uopće nisu društveni i to svi znamo. Istina je da to šteti našoj djeci i to moramo prekinuti”, rekao je premijer Anthony Albanese u videu objavljenom na Instagramu, jednoj od meta zabrane.

Dany Elachi i njegova supruga prije nekoliko godina poklekli su pred zahtjevima svoje kćeri da koristi njihov stari mobitel. Imala je tada 10 godina. “U roku od nekoliko tjedana vidjeli smo da je to preuzelo njezin život. Mislim da je kap koja je prelila čašu bilo slanje i primanje poruka u ponoć. Odlučili smo da to ne može ići tako još 10 godina”, rekao je Elachi za CNN.

Pokrenuli su Heads Up Alliance kako bi potaknuli druge roditelje da odgode kupnju mobitela svojoj djeci. Elachi kaže da nema sumnje da društveni mediji štete australskoj djeci.

“Djeca koja su se počinila samoubojstva ostavljaju oproštajne poruke u kojima piše da su društveni mediji igrali ulogu u njihovoj smrti. A mi još uvijek raspravljamo o tome jesu li društveni mediji štetni za mentalno zdravlje naše djece”, kaže Elachi.

Za mnoge stručnjake nisu sporni negativni učinci društvenih medija, već to je li potpuna zabrana pravi odgovor. U listopadu je više od 140 stručnjaka poslalo je zajedničko pismo australskoj vladi u kojem kažu da je zabrana oštar odgovor zbog kojeg tehnološke tvrtke više neće ulagati u zaštitu djece na internetu.

Povjerenstvo koje istražuje društvene medije u Australiji složilo se sa stručnjacima i u svom konačnom izvješću nije pozivalo na zabranu. Umjesto toga, preporučeno je da se zakoni promijene kako bi se “digitalne platforme stavile pod australsku jurisdikciju”, te da sve promjene koje utječu na mlade trebaju biti “dogovorene s mladima”.

“Zabrana neće donijeti olakšanje koje roditelji traže”
Amanda Third, voditeljica Istraživačkog centra Young and Resilient na Sveučilištu Western Sydney, kaže da je za mnogu djecu trenutna dob od 13 godina za prijavu posve prikladna.

“Ideja o zabrani primamljiva je roditeljima, jer im se čini da će se tako riješiti jedne brige. Zabrana neće donijeti olakšanje koje roditelji očekuju. Društvene mreže ostat će ključan dio roditeljstva i u budućnosti”, objašnjava Third, koja vjeruje da su pozivi na zabranu motivirani političkim i ekonomskim pitanjima.

U svojoj prošlotjednoj objavi, vlasnik X-a Elon Musk ukazuje da je predloženi zakon pretjerana vladina intervencija. Samoproglašeni “apsolutist slobode govora” i blizak saveznik novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, objavio je da se zabrana “doima kao skriveni način za kontrolu pristupa internetu za sve Australce”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Pexels

Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.

Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.

U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.

Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.

Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja

Objavljeno

-

By

Pexels

U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.

Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.

U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.

Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.

Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.

Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.

Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.

Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”

Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”

Nakon toga šalje fotografije.

U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.

U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.

“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe

Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.

Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.

Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.

Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.

“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.

Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.

Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.

“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”

Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”

Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.

No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.

Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.

Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.

No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.

Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.

Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.

U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.

Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.

Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.

To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.

Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.

Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.

 
Nastavi čitati

U trendu