Inflacija u SAD-u usporila je u veljači prvi puta u pet mjeseci, uz zamjetan pad cijena benzina, pokazali su u srijedu podaci ministarstva rada.

Potrošačke cijene u najvećem svjetskom gospodarstvu bile su u veljači više za 2.8 posto nego u istom mjesecu 2024. godine, izračunalo je ministarstvo. U siječnju uvećane su na godišnjoj razini za tri posto.

Njihov rast usporio je tako prvi put od rujna prošle godine, pokazuju podaci ministarstva.

Kada se isključe energija i hrana, cijene su u veljači bile više za 3.1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Podaci za siječanj pokazivali su 3.3-postotni rast.

Što je pojeftinilo, a što poskupilo – i koliko
Gorivo je u veljači bilo za 3.1 posto jeftinije nego prije godinu dana. U siječnju cijene su mu bile gotovo na razini početka prošle godine.

Lož ulje je pak ponovo oštro pojeftinilo, za 5.1 posto, otprilike kao i na samom početku godine. Plin je pak poskupio za čak šest posto, zamjetno snažnije nego u siječnju. Rast cijena struje umjereno je ubrzao, na 2.5 posto.

Hrana je poskupjela za 1.9 posto, otprilike kao i na početku godine.

Troškovi najma odnosno održavanja stana ponovo su zamjetno uvećani, za 4.2 posto, iako nešto blaže nego u siječnju.

I mjesečna usporedba pokazuje blaži rast potrošačkih cijena u veljači, za 0.2 posto. U siječnju bile su porasle za 0,5 posto.

Rast cijena usporio je tako prvi put od listopada prošle godine, pokazuju podaci ministarstva.

Kada se isključe energija i hrana, potrošačke cijene porasle su također za 0.2 posto, upola blaže nego u prethodnom mjesecu, odražavajući niže cijene benzina i usluga prijevoza, za jedan odnosno 0,8 posto u odnosu na siječanj.

Vrijeme u nekim od najgušće naseljenih svjetskih gradova mijenja se od suša do poplava i opet natrag jer su rastuće temperature poremetile globalni vodeni ciklus, pokazala je u srijedu studija koju je naručila humanitarna organizacija WaterAid. Južna i jugoistočna Azija suočavaju se s najjačim trendovima porasta vlage, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika postaju sve sušnije, otkrili su istraživači u studiji vremenskih podataka prikupljanih 42 godine iz više od 100 najnaseljenijih svjetskih gradova. “Postojat će pobjednici i gubitnici povezani s klimatskim promjenama”, rekao je Michael Singer s Instituta za istraživanje vode na Sveučilištu Cardiff, jedan od autora studije. – To se već događa.

Kineski istočni grad Hangzhou i glavni grad Indonezije Džakarta na vrhu su popisa gradova koji pate od “klimatskih udara”, odnosno brzog slijeda dugotrajnih poplava i suša, pokazalo je istraživanje.

Čak 15 posto ispitanih gradova također se suočilo s najgorim od oba svijeta, s ekstremnim rizicima od poplava i suše koji rastu u isto vrijeme, među njima teksaški grad Dallas, kinesko trgovačko središte Šangaj i glavni grad Iraka Bagdad.

“Ne može se pretpostaviti da svako mjesto može imati sličan odgovor na atmosfersko zagrijavanje”, dodao je Singer. “Nije važno tko ste, jeste li bogati ili siromašni, ili imate li sjajnu infrastrukturu”, istaknuo je.

Kineski obalni grad Hangzhou prošle je godine postavio rekord s više od 60 dana ekstremno visokih temperatura, a također su ga pogodile teške poplave zbog kojih su se deseci tisuća ljudi morali evakuirati.

Petina gradova doživjela je preokret u klimatskim ekstremima, s glavnim gradom Šri Lanke Colombom i indijskim financijskim središtem Mumbaijem koji su postali daleko vlažniji, dok su glavni grad Egipta Kairo i Hong Kong stalno sušniji.

Mnogi gradovi koji su izgradili infrastrukturu kako bi povećali oskudnu zalihu vode ili ublažili štetu od poplava, sada se suočavaju s potpuno drugačijim okolnostima i morat će ulagati kako bi se prilagodili, upozorio je Singer.

Nekoliko onih koji su doživjeli povoljne promjene uključuju japansku prijestolnicu Tokio, London i kineski južni Guangzhou, koji su imali znatno manje kišnih i sušnih mjeseci u razdoblju od 2002. do 2023. nego u prijašnja dva desetljeća.

Međunarodna svemirska postaja (ISS) je jučer 150000. put napravila krug oko Zemlje, objavila je ruska svemirska agencija Roskosmos.

Jubilarni krug ISS-a oko Zemlje trajao je od 11:32 do 13:05, a pratio se od indonezijskog otoka Sumatre prema Indijskom oceanu, objavila je Roskosmos na komunikacijskoj platformi Telegram. Otkako je lansiran njegov prvi modul 1998., ISS je prešao 6.4 milijarde kilometara, piše ruska državna novinska agencija TASS. “To je 30 puta više nego prosječna udaljenost od Zemlje do Marsa, četiri puta više nego od Zemlje od Saturna i gotovo jednako daleko kao orbita Plutona”, priopćio je Roskosmos.

Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan i Europska svemirska agencija (ESA) zajednički upravljaju ISS-om, velikim znanstvenim projektom koji se nastavio unatoč ratu Moskve protiv Ukrajine. Postaja je na visini od otprilike 400 kilometara iznad Zemlje.