Hrvatska
Hrvatski nacrt proračuna dobio zeleno svjetlo u EK: Ovih devet država – nije
Europska komisija u utorak je pozitivno ocijenila hrvatski Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025.-2028. (NSFSP) i nacrt proračunskog plana za 2025. godinu. Komisija je u utorak u Strasbourgu na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu objavila u okviru jesenskog paketa europskog semestra svoje ocjene srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova država članica.
Po pravilima novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU, koji je stupio na snagu 30. travnja ove godine, države članice dužne su dostaviti Komisiji svoje nacrte proračunskih planova za sljedeću godinu te srednjoročne fiskalne i strukturne planove. Od 20 država članica europodručja, njih 17 dostavilo je Komisiji svoje nacrte proračunskog plana za sljedeću godinu.
Tri države članice, Austrija, Belgija i Španjolska, zbog unutarnjopolitičkih razloga još nisu u svojim parlamentima donijele proračunske planove za sljedeću godinu.
Osam od 17 u skladu
Od tih 17 nacrta proračunskih planova za sljedeću godinu, Komisija je ocijenila da su njih osam (Hrvatska, Grčka, Cipar, Latvija, Slovenija, Slovačka, Italija i Francuska) u skladu s preporukama unutar novog fiskalnog okvira EU-a.
Za proračunske planove Estonije, Njemačke, Finske i Irske ocijenjeno je da “nisu u potpunosti” u skladu s fiskalnim preporukama koje je dobila svaka od njih, jer će njihovi neto-rashodi biti iznad odgovarajućih gornjih granica. Ujedno, Komisija je ocijenila da Luksemburg, Malta i Portugal nisu u potpunosti u skladu s preporukama iako su njihovi neto rashodi predviđeni unutar gornjih granica, međutim takvu su ocjenu dobili jer ne ukidaju hitne mjere energetske potpore do zime 2024.-2025., kako im je preporučeno. Negativne ocjene dobila je Nizozemska jer su njezini planirani neto-rashodi iznad gornjih granica, a jednako je ocijenjena i Litva.
Hrvatska je među većinom država članica čiji su srednjoročni fiskalno-strukturni planovi ocijenjeni pozitivno. To znači da njihovi planovi ispunjavaju zahtjeve iz novog Fiskalnog okvira i da je njima utvrđen vjerodostajan fiskalni smjer koji jamči smanjenje duga ili njegovo zadržavanje na razboritim razinama
Manjak ispod tri, a dug ispod 60 posto BDP-a
Hrvatska je, kao zemlja čiji je proračunski manjak ispod gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, dobila u lipnju tzv. Tehničku informaciju koja definira njen fiskalni cilj za 2028. godinu u terminima primarnog strukturnog salda (-0,4 posto) BDP-a), a koji osigurava da i 10 godina nakon završetka razdoblja NSFSP-a, proračunski manjak i javni dug vjerodostojno ostanu ispod utvrđenih referentnih vrijednosti.
NSFSP je dokument koji obuhvaća razdoblje od 4 godine, uz njegovo moguće produženje za još 3 godine. Uključuje prikaz makro-fiskalnog okvira s naglaskom na fiskalnu prilagodbu i fiskalne ciljeve te odgovarajućih reformskih i investicijskih politika koje je potrebno provesti u svrhu ostvarenja spomenutih ciljeva. O provedbi dokumenta države članice bit će dužne izvještavati jednom godišnje.
Komisija ocjenjuje hoće li na temelju tih planova neto putanja rashoda osigurati da javni dug ostane ispod 60 posto BDP-a do 10 godina nakon razdoblja prilagodbe ili će se dug staviti pod vjerojatnu silazna putanja do kraja razdoblja prilagodbe.
Hrvatska
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u listopadu porasla za 229 milijuna eura
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju listopada ove godine dosegnula je 22.7 milijardi eura, što je za 228.7 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno u utorak.
OMF-ovi su krajem listopada ukupno imali 2.321.855 članova, odnosno 4.410 članova ili 0.19 posto više u odnosu na rujan. U listopadu su OMF-ovi imali 6.864 nova člana, pri čemu ih je veliku većinu, 94.9 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).
Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u listopadu je prestalo članstvo za 2.454 osiguranika.
U listopadu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 133.1 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 48 milijuna eura ili 13.4 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.
Prema podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju listopada za A kategoriju iznosili su 0.9 posto, 0.7 posto za kategoriju B i 0.2 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 17 posto, u kategoriji B za 12.3 posto, a u kategoriji C za 5.5 posto. Nadalje, prinosi od početka godine iznosili su 11.3 posto za kategoriju A, 7.8 posto za kategoriju B i 2.8 posto za kategoriju C, a anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova 7.7 posto za Mirex A, 5.4 posto za Mirex B i 3.4 posto za Mirex C, naveli su iz Hanfe.
Inače, krajem listopada se u kategoriji B nalazilo 78 posto članova, u kategoriji A 17.8 posto, a u kategoriji C 4.2 posto ukupnog broja članova OMF-ova.
Obveznice su na kraju listopada i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13.8 milijardi eura i udjelom od 60.8 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0.3 postotna boda na mjesečnoj razini.
Istovremeno, za 0.1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5.2 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.
Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2.3 milijarde eura i udjelom od 10.2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).
Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 10.7 milijuna eura
Na kraju listopada u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 412.459 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 49.148 članova.
Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 10.2 milijuna eura, što je povećanje za 0.3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne isplate iz DMF-ova su iznosile 4.4 milijuna eura, što je za 3.1 posto više na mjesečnoj razini.
Neto imovina DMF-ova u listopadu je tako iznosila 1.4 milijarde eura, uz porast za 10.7 milijuna eura ili 0.8 posto na mjesečnoj razini.
I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56.2 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25.6 posto te investicijski fondovi s 10.1 posto.
Dobit leasing društava veća za 8.9 posto
Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju trećeg tromjesečja iznosila 4.1 milijardu eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18.9 posto. Istodobno je i ukupna dobit leasing društava uvećana na godišnjoj razini za 8.9 posto i iznosila je 54.2 milijuna eura.
U trećem tromjesečju 2024. poslovala je i 21 pravna osoba ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, odnosno šest investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima.
Na godišnjoj je razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva povećana za 26.1 posto, društva za upravljanje investicijskim fondovima za 12 posto, dok je kod kreditnih institucija zabilježen pad za 7.4 posto.
Ukupna imovina pod skrbništvom investicijskih društava iznosila je u rujnu 2024. godine milijardu eura, što je na tromjesečnoj razini rast za 0.8 posto, dok je imovina pod skrbništvom kreditnih institucija povećana za 1.7 posto i iznosi 20 milijardi eura.
Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 115 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u listopadu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila tri milijarde eura te je bila za 72.4 milijuna eura ili 2.4 posto veća nego prethodni mjesec.
Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju listopada iznosila je 196 milijuna eura, uz mjesečni rast od 8.9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio devet posto, podaci su Hanfe.
Hrvatska
Inovativni zahvat u Osijeku: Liječnici spasili život pacijentu s rupturom aorte
Liječnici Kliničkog bolničkog centra Osijek izveli su inovativan i minimalno invazivan zahvat kojim su spasili život pacijentu koji je doživio rupturu torakoabdominalne aorte, ozbiljno stanje koje nosi visok rizik od smrti.
Pacijent, kojem je prethodno dijagnosticirana ruptura aorte, hitno je zatražio medicinsku pomoć zbog simptoma koji su ukazivali na ovo životno ugrožavajuće stanje. Ruptura aorte u tom dijelu tijela izaziva masivne unutarnje krvarenja, a bez brzog i učinkovitog liječenja može biti smrtonosna.
Uobičajeni tretman za ovakvo stanje u prošlosti uključivao je otvorenu kirurgiju koja zahtijeva složeniji oporavak i nosi brojne rizike. Međutim, liječnici su odlučili primijeniti moderniji, minimalno invazivan pristup, prenosi HRT.
“Radi se o tome da se naprave premoštenja krvnih žila na vratu kojima se opskrbljuje mozak krvlju, ruke i gornji dio tijela, a luk se zamijeni jednom protezom koja se plasira kroz ubod ili rez na arteriji u preponi”, pojasnio je Tomislav Ištvanić, pročelnik Zavoda za vaskularnu kirurgiju, KBC Osijek.
Ubrzan i oporavak
Korištenjem endovaskularne metode, tim je uspio implantirati stent-graft, medicinsko pomagalo koje je omogućilo stabilizaciju oštećene aorte bez potrebe za velikim kirurškim rezovima. Ovaj zahvat ne samo da smanjuje operativne rizike, nego i ubrzava oporavak pacijenta, koji je već u vrlo kratkom vremenu pokazao znakove oporavka. Voditelj tima, specijalist za vaskularnu kirurgiju, istaknuo je važnost stručnosti i timskog rada koji je omogućio uspješan ishod. “Ovakvi zahvati zahtijevaju visok stupanj stručnosti, ali također i veliku koordinaciju među liječnicima različitih specijalizacija, kako bi pacijent dobio najbolju moguću skrb,” rekao je.
Pacijent, koji je zaprimljen u vrlo kritičnom stanju, sada se uspješno oporavlja i očekuje se da će se potpuno oporaviti, vraćajući se normalnim svakodnevnim aktivnostima.
“Mi smo se u zadnjih četiri,pet godina koliko se bavimo endovaskularnom kirurgijom educirali po Poljskoj i učili od najjačih kolega, a drugo je naše, iskustvo”, kazao je Vedran Farkaš, Zavod za vaskularnu kirurgiju, KBC Osijek.
Hrvatska
Velika akcija USKOK-a i policije: U tijeku su uhićenja u pet županija!
USKOK provodi novu akciju. U tijeku su uhićenja u pet županija. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provode Služba kibernetičke sigurnosti Uprave kriminalističke policije i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, javlja USKOK.
Navedene radnje se u Hrvatskoj provode na području više policijskih uprava (splitsko-dalmatinske, zagrebačke, primorsko-goranske, požeško-slavonske i istarske) u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.
Dokazne radnje se osim u Hrvatskoj provode i u više drugih država u sklopu međunarodne koordinirane akcije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća
-
magazin1 dan prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!