Povremene nestašice lijekova postale su zadnjih godina naša realnost, a lijek koji nedostaje uglavnom ima svoju zamjenu na tržištu. Ipak, između sedam i 16 posto svih nestašica lijekova u Europskoj uniji odnosi se na lijekove koji nemaju alternative. Provjerili smo kakvo je stanje u Hrvatskoj.

Jednog od najpopularnijih antibiotika na tržištu više nema!

Nestašice lijekova sporadično se pojavljuju, no u posljednje su vrijeme ipak izraženije.

Klavocina nema već neko vrijeme i najavljena je nestašica do početka 2025. godine.

Što se tiče Ketonala, samo je u nestašici koji je u OTC režimu, dakle, lijek koji se kupuje. Sve druge jačine su dostupne.

Sve su ovo antibiotici koji mogu zamijeniti upravo Klavocin. No, uz popularni antibiotik i analgetik, na policama nema ni pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, ali i astme.

“Bilo bi nam, naravno, svima lakše da imamo sve lijekove dostupne, ali mi se trudimo stvarno da pacijentima u slučaju nestašice lijeka objasnimo zašto je ta nestašica i da im damo zamjenu. Na hrvatskom se tržištu nalazi više od tri i pol tisuće lijekova. Nestašicu građani, za sada, uglavnom, ne osjete”, kazala je farmaceutkinja Nađa Rekić.

“Ako pogledate službenu listu HALMED-a, zapravo tamo postoji nekih dvjestotinjak lijekova koji trenutno nisu dostupni na tržištu. Hrvatska nema nijednu kritičnu nestašicu, a to znači da nemamo nijednu indikaciju, odnosno nijednu bolest za čije lijenjenje nemamo neki adekvatni lijek. Postoje i lijekovi za koje supstituta nema. Istraživanje Europskog saveza za rijetke bolesti koji okuplja udruge pacijenata iz 74 države pokazalo je da je nestašicu lijeka doživjelo 25 posto svih pacijenata, a 45 posto moralo je odgoditi, promijeniti ili prekinuti svoju terapiju”, kaže Ana Soldo iz Hrvatske liječničke komore.

A što kada ne postoji adekvatna zamjena?

“Onda mi te pacijente moramo uputiti liječniku ili čak specijalistu ako je potrebna promijena terapije”, kaže Rekić.

Kako bi se takav scenarij ipak izbjegao iz HALMED-a poručuju kako su u svakodnevnoj komunikaciji s nositeljima odobrenja i veleprodajama kako bi se eventualni poremećaji u opskrbi brzo riješili:

Zakonski dostupni alati za premošćivanje nestašica prvenstveno uključuju mehanizam izvanrednog unosa/uvoza lijeka, odnosno postupak u kojem (…) HALMED daje suglasnost za unos ili uvoz lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u RH a odobren je i prošao sve potrebne provjere u drugoj državi. Drugi regulatorni mehanizam koji se najčešće koristi je davanje suglasnosti za izuzeće od obveze od opremanja lijeka na hrvatskom jeziku.

Problema u opskrbi možda ima, no panike bar za sada ne bi trebalo biti.

Drugi dio redovnog mjesečnog istraživanja Crobarometar pokazuje kako oko prvog kruga predsjedničkih izbora nema velikog sukoba među generacijama.

Među mladima je i dalje najpopularniji Zoran Milanović sa 27 posto podrške, manje nego prošlog mjeseca. Na drugo se mjesto u ovoj dobnoj skupini probila Ivana Kekin sa 17 posto, Marija Selak Raspudić pala je na 16 posto, a Primorac čak na 13, piše Dnevnik Nove TV.

U populaciji od 31 do 44 godina opet je prvi Milanović, iako sa 26 posto slabiji nego u listopadu, Primorac je rastao na 24 posto, a Selak Raspudić na 9 posto. Kekin je na 8 posto, a Miro Bulj – kao i u prošloj skupini – ima zanemarivu podršku.

U skupini od 45 do 60 godina Milanović je prvi sa 32 posto, Primorac je na 24 posto podrške, Kekin i Selak Raspudić su izjednačene, a Bulj je na tri posto podrške.

A i kod starijih od 60 ovaj je mjesec Milanović prvi, a Primorac drugi – prošli mjesec bilo je obratno i gotovo izjednačeno, no sada se Milanović odvojio i došao na 39 posto podrške. Primorac je na 27, a svi ostali ispod 5 posto.

Birači Možemo skloniji Milanoviću

Velike stranke su manje više odane svojim kandidatima, no iz preferencija ovih manjih se da naslutiti da su – neovisno o lijevom ili desnom predznaku – češće sklonije Milanoviću, nego Primorcu.

Doduše, samo 7 posto birača HDZ-a bi mu bilo sklono, njih 80 posto ipak je za Primorca, dva posto za Selak Raspudić i 1 posto za Miru Bulja – Ivana Kekin ih ne zanima, ostali bi ili za nekog drugog ili ne znaju.

SDP čvršće stoji oko Milanovića nego HDZ oko Primorca – 86 posto je uz njega, podrška ostalima je zanemariva, a dio SDP-ovaca još ne zna kome su skloni.

Zanimljivo, birači stranke MOŽEMO! i ovaj su mjesec skloniji Milanoviću nego Ivani Kekin, i to još snažnije nego u listopadu – podržava ga 44 posto, nju 39 posto, svi ostali su ovdje na dva ili 6 posto.

A i birači Mosta nisu baš sasvim neskloni Milanoviću: iako bi ih najviše, očekivano, dalo glas Miri Bulju – 35 posto – Milanović je na 27 posto njihove podrške, dvostruko bolje od Marije Selak Raspudić, koja je na 13 posto, ili Primorac i Kekin koji su na 2 odnosno 4.

Konačno, i u podršci koju bi im dali birači Domovinskog pokreta Milanović i Primorac gotovo su izjednačeni, Milanović je na 18, a Primorac na 20 posto podrške birača stranke koja ga i službeno podržava. Selak Raspudić je na 16 posto, ostali zanemarivi uz jako visok broj neodlučnih.

Kako stoje u drugom krugu

Čak 10 posto birača HDZ-a u drugom krugu bilo bi za Milanovića, 85 posto za Primorca, jedan posto bi ostalo kod kuće, a 4 posto ne zna kome bi dali glas. SDP i ovdje motiviraniji, 91 posto njihovih birača bilo bi za Milanovića, samo 2 posto za Primorca, kod kuće ne ostaje nitko, a 7 posto još nema stav.

Gotovo 80 posto Mostovih birača u drugom bi krugu bilo za Milanovića naspram 15-ak posto koji su skloniji Primorcu – 5 posto apstinira a dva posto ne zna. Glasači MOŽEMO!, pak, u drugom krugu su još snažnije uz Milanovića: gotovo 90 posto, dok bi po 4 posto bilo za Primorca ili ostalo kod kuće, a 5 posto ne zna.

U Domovinskom bi pokretu bilo najviše apstinenata u drugom krugu – njih 28 posto – ali bi čak 44 posto dalo glas Milanoviću, a samo 20 posto Primorcu.

Konačno, Milanović stoji bolje i među onima koji iz nekog razloga ne žele na birališta – 57 posto spram Primorčevih 19 posto – što naravno neće činiti razliku na biralištima jer tih ljudi na biralištima neće biti, ali pomaže shvatiti da je javnost mjesec dana prije izbora ipak znatno sklonija Milanoviću, nego Primorcu.

Europska komisija u utorak je pozitivno ocijenila hrvatski Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025.-2028. (NSFSP) i nacrt proračunskog plana za 2025. godinu. Komisija je u utorak u Strasbourgu na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu objavila u okviru jesenskog paketa europskog semestra svoje ocjene srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova država članica.

Po pravilima novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU, koji je stupio na snagu 30. travnja ove godine, države članice dužne su dostaviti Komisiji svoje nacrte proračunskih planova za sljedeću godinu te srednjoročne fiskalne i strukturne planove. Od 20 država članica europodručja, njih 17 dostavilo je Komisiji svoje nacrte proračunskog plana za sljedeću godinu.

Tri države članice, Austrija, Belgija i Španjolska, zbog unutarnjopolitičkih razloga još nisu u svojim parlamentima donijele proračunske planove za sljedeću godinu.

Osam od 17 u skladu
Od tih 17 nacrta proračunskih planova za sljedeću godinu, Komisija je ocijenila da su njih osam (Hrvatska, Grčka, Cipar, Latvija, Slovenija, Slovačka, Italija i Francuska) u skladu s preporukama unutar novog fiskalnog okvira EU-a.

Za proračunske planove Estonije, Njemačke, Finske i Irske ocijenjeno je da “nisu u potpunosti” u skladu s fiskalnim preporukama koje je dobila svaka od njih, jer će njihovi neto-rashodi biti iznad odgovarajućih gornjih granica. Ujedno, Komisija je ocijenila da Luksemburg, Malta i Portugal nisu u potpunosti u skladu s preporukama iako su njihovi neto rashodi predviđeni unutar gornjih granica, međutim takvu su ocjenu dobili jer ne ukidaju hitne mjere energetske potpore do zime 2024.-2025., kako im je preporučeno. Negativne ocjene dobila je Nizozemska jer su njezini planirani neto-rashodi iznad gornjih granica, a jednako je ocijenjena i Litva.

Hrvatska je među većinom država članica čiji su srednjoročni fiskalno-strukturni planovi ocijenjeni pozitivno. To znači da njihovi planovi ispunjavaju zahtjeve iz novog Fiskalnog okvira i da je njima utvrđen vjerodostajan fiskalni smjer koji jamči smanjenje duga ili njegovo zadržavanje na razboritim razinama

Manjak ispod tri, a dug ispod 60 posto BDP-a
Hrvatska je, kao zemlja čiji je proračunski manjak ispod gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, dobila u lipnju tzv. Tehničku informaciju koja definira njen fiskalni cilj za 2028. godinu u terminima primarnog strukturnog salda (-0,4 posto) BDP-a), a koji osigurava da i 10 godina nakon završetka razdoblja NSFSP-a, proračunski manjak i javni dug vjerodostojno ostanu ispod utvrđenih referentnih vrijednosti.

NSFSP je dokument koji obuhvaća razdoblje od 4 godine, uz njegovo moguće produženje za još 3 godine. Uključuje prikaz makro-fiskalnog okvira s naglaskom na fiskalnu prilagodbu i fiskalne ciljeve te odgovarajućih reformskih i investicijskih politika koje je potrebno provesti u svrhu ostvarenja spomenutih ciljeva. O provedbi dokumenta države članice bit će dužne izvještavati jednom godišnje.

Komisija ocjenjuje hoće li na temelju tih planova neto putanja rashoda osigurati da javni dug ostane ispod 60 posto BDP-a do 10 godina nakon razdoblja prilagodbe ili će se dug staviti pod vjerojatnu silazna putanja do kraja razdoblja prilagodbe.