Connect with us

Hrvatska

Građani Hrvatske imaju pravo liječiti se u inozemstvu na teret HZZO-a. Ovo su uvjeti

Objavljeno

-

Pixabay

Jedno od prava građana Hrvatske jest i ono da se liječe izvan Hrvatske na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) osim u hitnim slučajevima.

Naravno, procedura za liječenje u inozemstvu nije posve jednostavna i potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.

“Imate pravo otići po vlastitoj želji u bilo koju zdravstvenu ustanovu u Europskoj uniji, javnu i privatnu. Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti omogućava pacijentima pristup zdravstvenoj zaštiti u drugim zemljama Europske unije i pravo na refundaciju troškova u visini koja bi im bila pokrivena da su usluge iskoristili u vlastitoj zemlji”, ističu u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata (HUPPP).

Tko odobrava liječenje u inozemstvu?

Spomenuta Direktiva EU-a promiče pravnu sigurnost pacijenata u pogledu prava na traženje zdravstvenih usluga u inozemstvu, obvezu država članica da osiguraju kvalitetu i sigurnost usluga te prati međunarodna dostignuća u medicini i dobre medicinske prakse, stoji na stranici HUPPP-a.

O upućivanju na liječenje u inozemstvo odlučuje Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), ovisno o mišljenju specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova. Uvjeti su da se potrebno liječenje ne može obaviti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, a uspješno se provodi u inozemstvu te kada se liječenje može obaviti u Hrvatskoj, ali ne u prihvatljivom roku zbog predugih lista čekanja.

Koji postupci se mogu obaviti?

Kako stoji na portalu e-Građani, mogućnosti liječenja u inozemstvu za osiguranike HZZO-a uključuju dijagnostičke i terapijske postupke, operacijske zahvate uključujući i transplantacije organa koje se ne mogu provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, bolničko i ambulantno liječenje, kontrolne preglede,

dijagnostičke pretrage krvi i tkiva te pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Na svojim stranicama HZZO navodi da osiguranik HZZO-a za ostvarivanje prava na planirano liječenje u drugoj državi članici Europske unije te Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj obvezno mora zatražiti prethodno odobrenje od regionalnog ureda, odnosno područne službe HZZO-a prema mjestu prebivališta u Hrvatskoj.

Kome i kako podnijeti zahtjev?

Zahtjev za liječenje u inozemstvu podnosi se na posebnoj tiskanici koju pacijentu daje specijalist iz nadležnog referentnog centra Ministarstva zdravstva, specijalist koji ga liječi ili liječnički konzilij ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se liječi. Potom, na temelju Prijedloga za upućivanje u inozemstvo i mišljenja specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova, liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a donosi svoj nalaz, mišljenje i ocjenu. Ako povjerenstvo odobri liječenje, pacijentu se izdaje rješenje u prvom stupnju kojim se utvrđuje i pravo na vrstu javnog prijevoza odnosno sanitetski prijevoz.

Isto povjerenstvo donosi i odluku o izboru ustanove u koju će pacijent biti upućen na liječenje, uvažavajući prijedlog nadležnog referentnog centra ili specijalista, odnosno liječničkog konzilija bolnice u kojoj se prethodno liječio.

Kome podnijeti žalbu?

Ako pacijent nije zadovoljan prvostupanjskim rješenjem svoga zahtjeva, žalbu može podnijeti ravnatelju HZZO-a u roku od 15 dana od primitka rješenja. Tužbu na rješenje ravnatelja HZZO treba, pak, podnijeti nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od primitka rješenja.

A ako je sve teklo u redu i pacijent je upućen na liječenje u inozemstvo, on je dužan u roku od 15 dana nakon obavljenog liječenja dostaviti Direkciji HZZO-a otpusno pismo i drugu medicinsku dokumentaciju prevedenu na hrvatski jezik.

Što se tiče troškova liječenja u inozemstvu, bez prethodnog rješenja HZZO-a, pacijent nema pravo na naknadu iz sredstava HZZO-a.

Kako HZZO pokriva troškove?

Na stranicama EU-a obrazložena su dva načina na koja se mogu pokriti troškovi planiranog liječenja u drugoj zemlji EU-a. Prvi je da nacionalno zdravstveno osiguranje (kod nas HZZO) izravno pokrije sve troškove, a drugi je da pacijent sam plati liječenje pa naknadno zatraži povrat troškova.

U prvom slučaju, HZZO izravno pokriva troškove za pružene zdravstvene usluge u sustavu javnog zdravstva, ali ne i privatnog. U onom drugom, HZZO pokriva troškove liječenja i kod javnih i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. U tom slučaju pacijent može sam platiti liječenje i naknadno zatražiti povrat troškova koji će dobiti do iznosa troškova istog tog liječenja u matičnoj zemlji, ali samo ako ima pravo na to liječenje u svojoj zemlji.

Detalje o tome možete pročitati OVDJE.

Na inozemna liječenja lani otišlo 54 milijuna eura

HZZO-ovom izvješću o poslovanju za 2023. godinu, objavljenom u veljači ove godine, stoji podatak da je za inozemna liječenja osiguranika iz Republike Hrvatske lani utrošeno gotovo 54,3 milijuna eura. Godinu ranije, taj trošak je iznosio 43,6 milijuna eura.

“Značajnija stavka su rashodi za liječenje u inozemstvu koji iznose 54.264.768,43 eura, a sastoje se najvećim dijelom od rashoda za liječenje naših osiguranika po obračunu temeljem međunarodnih ugovora u iznosu od 46.230.840,38 eura i za upućivanje osiguranika HZZO-a na liječenje u inozemstvo po Rješenju HZZO-a u iznosu od 8.033.928,05 eura”, glasi HZZO-ovo objašnjenje te stavke.

Liječenje osiguranika temeljem međunarodnih ugovora odnosi se na europsku zdravstvenu iskaznicu. Proteklih godina broj zahtjeva za liječenjem u inozemstvu bio je veći od 800 godišnje. Godne 2022. HZZO-u su dostavljena 893 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a odobreno ih je 831.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kraj nestabilnog vremena: Evo kada stiže pravi proljetni ugođaj

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Nad sjevernom i srednjom Europom je polje povišenog tlaka anticiklone, ciklonalni vrtlozi nalaze se na istoku i na zapadu od anticiklone, jedan nad Atlantikom južno od Islanda, a drugi nad zapadnim Sibirom. Nad Sredozemnim morem i nad našim krajevima zadržava se nestabilna vlažna zračna masa koja se kao plitka ciklona sporo premješta prema istoku.

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Krajem idućeg tjedna u unutrašnjosti živa u termometru može doseći i vrijednost od 28C dok će na Jadranu i uz Jadran temperatura biti oko 24C.

Danas i sutra će još biti dominantan utjecaj plitke ciklone tako da će biti promjenljivo oblačno s povremenom kišom i to uglavnom u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti te međurječju Save i Drave.

Obilnije oborine moguće su još u Gorskom kotaru. Na Jadranu i uz Jadran promjenljivo oblačno s duljim sunčanim razdobljima te slabom, a na Kvarneru i u podvelebitskom primorju jakom na udare i olujnom burom. Na krajnjem jugu Dalmacije moguće su lokalne grmljavinske nevere. Najviše dnevne temperature bit će u unutrašnjosti oko 14, na Jadranu do 20C.

Sutra u nedjelju prijepodne u unutrašnjosti oblačno s jutarnjom temperaturom oko 8C, na Jadranu uz obalu oblačna burina kapa a bura će zapuhati uz cijelu obalu. Jutarnje temperature od 11 na sjevernom Jadranu do 14 na krajnjem jugu Jadrana i na otocima.

Poslijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti postupno razvedravanje uz slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak. Najviše dnevne temperature oko
15C. Na Jadranu sunčano uz burinu kapu na Velebitu te umjerenu do jaku buru osobito na Kvarneru i u podvelebitskom primorju. Na srednjem i južnom Jadranu bura u slabljenju . Najviše dnevne temperature na Jadranu oko 20C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ vodi ispred SDP-a, Pupovac najnegativniji političar

Objavljeno

-

By

foto: Nova TV

Prema najnovijem istraživanju Crobarometra koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, HDZ i SDP u travnju su praktički poravnati.

HDZ – 25.8%

SDP – 25.2%

Možemo 10.6%

Most – 5.7%

Domovinski pokret – 4.3%

DOMiNO – 2.5%

HDZ bilježi blagi pad u odnosu na ožujak i sada uživa podršku 25.8 posto birača, dok je SDP blago ojačao i podržava ga 25.2 posto ispitanih. Razlika je minimalna i ulazi u okvir statističke pogreške.

Na trećem mjestu je Možemo s podrškom od 10.6 posto, što je pad u odnosu na prethodni mjesec. Most je četvrti s 5.7 posto podrške i također bilježi lagani pad.

Dva politička aktera desnice – Domovinski pokret i nova stranka DOMiNO, koju su osnovali bivši članovi DP-a – jedini su u porastu. Domovinski pokret podržava 4.3 posto ispitanih, a DOMiNO 2.5 posto. Sve ostale stranke pojedinačno imaju manje od 2.5 posto podrške.

Značajno je i to što se broj neodlučnih birača smanjio, sada ih je 11.3 posto. To su građani koji bi izašli na izbore, ali još ne znaju kome bi dali svoj glas.

Milanović najpozitivniji političar

Na listi političara s najpozitivnijim dojmom ponovno je na vrhu predsjednik Zoran Milanović. Njega pozitivno doživljava 53 posto ispitanika.

Na drugo mjesto probila se Marija Selak Raspudić, čija je stranka osnovana u ožujku. Prva reakcija javnosti je solidna – 41 posto ispitanih ima pozitivan dojam o njoj. Božo Petrov je na trećem mjestu s 35 posto pozitivnih reakcija. Slijede ga premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – obojicu pozitivno percipira po 31 posto ispitanika.

Kad je riječ o negativnim dojmovima, prvo mjesto drži Milorad Pupovac – 77 posto ispitanih ga vidi u negativnom svjetlu. Drugi je Andrej Plenković sa 63 posto, a treći Ivan Penava, čiji negativni dojam iznosi 61 posto. Penava je ranije bio među pozitivcima, no ulazak u vlast očito je utjecao na percepciju građana.

Na četvrtom mjestu najnegativnije percipiranih političara nalazi se predsjednik sabora Gordan Jandroković, kojeg 59 posto ispitanih doživljava negativno. Na popisu se našao i Tomislav Tomašević s 56 posto negativnih reakcija, što dosad nije bio čest slučaj.

Inflacija i dalje glavni problem građana

Glavni problem za hrvatske građane i dalje je inflacija. Visoke cijene proizvoda i usluga najčešći su izvor zabrinutosti i frustracije, a ta tema već mjesecima drži prvo mjesto.

Na drugo mjesto probilo se opće nezadovoljstvo stanjem u gospodarstvu, dok je treće mjesto zauzelo nezadovoljstvo životnim standardom i preniskim plaćama. Četvrta je korupcija i kriminal na visokoj razini, a peti problem je socijalni status umirovljenika i njihove preniske mirovine.

Crobarometar je istraživanje javnog mnijenja koje na mjesečnoj bazi provodi agencija Ipsos za Dnevnik Nove TV. Travanjsko istraživanje provedeno je između 1. i 20. travnja, CAPI metodom, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna statistička pogreška iznosi 3.3 posto, a za rejtinge stranaka 3.6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog salmonele povučen pršut s tržišta: Provjerite frižidere

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog utvrđene bakterije salmonele Državni inspektorat RH s tržišta je opozvao “Pršut bez kosti ostaci narezivanja”, koji proizvodi osječka poljoprivredna tvrtka Žito, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom LOT 25-00603, najbolje upotrijebiti do 30. lipnja 2025.

U proizvodu je utvrđena bakterija iz roda Salmonella spp. te nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, navodi se u priopćenju.

Proizvela ga je i stavila na tržište osječka tvrtka Žito d.d.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu