Hrvatska
DHMZ objavio veliku prognozu za zimu: Evo što nas čeka
Državni hidrometeorološki zavod objavio je svoju sezonsku prognozu za zimu.
U nastavku prenosimo prognozu DHMZ-a u cijelosti:
Unatoč kojekakvim najavama o zimi koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991.-2020.).
U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih, prenosi DHMZ u priopćenju.
Najviše snijega u veljači?
Što se sezonske količine oborine tiče, predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.
Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica.
Europa po mjesecima
Kako smo ranije pisali, Severe Weather Europe je objavio prognozu snježnih oborina temeljenu na ECMWF modelu, najčešće korištenim i cijenjenim sustavom sezonskog predviđanja.
Prvo, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječnu količinu snijega na većem dijelu kontinenta. Nad Skandinavijom se predviđaju neka područja s pojačanim snježnim oborinama zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje nad sjevernom Europom.
Najnovija prognoza zapravo pokazuje više snježnih padalina od prethodne. U usporedbi s prognostičkim podacima iz rujna, listopadski podaci pokazuju više snježnih oborina nad srednjom i zapadnom Europom.
Posljednja prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje manje snježnih padalina od prosjeka u većem dijelu kontinenta. Više snježnih padalina očekuje se daleko na sjeveru iznad sjeverne Skandinavije.
Prognoza za siječanj i veljaču
Siječanjska prognoza nastavlja sa smanjenim potencijalom snježnih oborina u većem dijelu kontinenta. Općenito, prognoza je vrlo slična prethodnom mjesecu, s možda čak i manje snijega nad središnjim i sjeverozapadnim krajevima.
Veljača pokazuje određeno poboljšanje, ali i dalje se očekuje da će u većem dijelu kontinenta biti manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. No neka područja iznad središnjih dijelova pokazuju porast snježnih oborina.
Ispod je prognoza snježnih oborina za ožujak, koja pokazuje smanjeni potencijal snježnih oborina na većem dijelu kontinenta. U dijelovima središnje i južne Europe (osim krajnjeg sjevera) moguće su ranoproljetne snježne padaline.
Hrvatska
Policija upozorava na prevaru s lažnom stranicom e-Građani
Policijske uprave diljem zemlje zaprimile su dojave građana vezane za novi oblik prevara koje se dostavljaju putem Interneta ili SMS poruka.
Radi se o zavaravajućim porukama u kojima se dostavlja poveznica na lažnu web-stranicu e-Građani, koja je izgledom vrlo slična originalnoj, a u kojoj se traži unošenje osobnih podataka, lozinki i podataka o bankovnoj kartici (broj kartice, CVV broj), nakon čega počinitelj otuđi novac s računa osobe koja je unijela svoje podatke.
S obzirom na navedeno, potrebno je obratiti pozornost na domenu web-stranice jer je domena originalne web stranice e-Građani gov.hr. Usto, potrebno je znati da za ulazak u aplikaciju e-Građani nikada nije potrebno unositi bankovne podatke.
“Da bismo izbjegli ovakva i slična kaznena djela prevara i računalnih prevara u kojima nastupa velika materijalna šteta, potrebno je prije otvaranja dobivenih poveznica, privitaka ili fotografija primljenih u SMS porukama s nepoznatog broja obavezno provjeriti identitet pošiljatelja i nikada ne treba odgovarati na SMS poruke koje traže PIN, lozinku za online bankarstvo ili bilo koje druge sigurnosne vjerodajnice”, poručuje policija.
Obratite se banci ako sumnjate da ste žrtva
Građani koji sumnjaju da su postali žrtva ovakvih kaznenih djela ili su već podijelili bankovne podatke s nepoznatom osobom trebaju se odmah obratiti svojoj banci.
“Pozivamo građane da podatke sa svoje bankovne kartice ne upisuju na sumnjivim stranicama ili aplikacijama”, poručuje policija.
Hrvatska
HUBOL tvrdi da dvojni rad liječnika nije primarni problem, već nešto drugo
Iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u utorak su poručili da dvojni rad liječnika nije primarni problem javnog zdravstva i razlog dugih lista čekanja nego je to rezultat lošeg upravljanja te loše i nesposobne politike. Osim entuzijazma zdravstvenih radnika, u hrvatskom zdravstvenom sustavu gotovo ništa ne funkcionira kako treba, ocijenili su iz HUBOL-a te podsjetili da liječnici dvojni rad ne obavljaju tijekom radnog vremena, već u privatno vrijeme. Pritom su naglasili da ograničenje ili zabrana dvojnog rada ne može dovesti do kraćeg čekanja pacijenata na pregled ili pretragu, da dvojni rad postoji u državama EU-a i da takav rad, s dodatnim prihodom, smanjuje odljev liječnika u privatno zdravstvo ili inozemstvo.
“Postoje pojedinačni problemi s kršenjem propisa koji reguliraju dvojni rad, a HUBOL se zalaže za to da se svako pojedinačno kršenje propisa sankcionira”, istaknuli su.
“Temeljni problemi javnog zdravstva te dugih čekanja na pretrage i preglede rezultat su nesposobnih i neodgovornih donositelja odluka u zdravstvu, a ne liječnika”, ocijenili su te dodali kako se “politika odbija prihvatiti rješavanja problema”.
Ključni problemi javnog zdravstva po HUBOL-u su devastacija i “kolaps” primarne zdravstvene zaštite (PZZ) zbog opterećenosti obiteljskih liječnika birokratskim poslovima i njihovog premalog broja zbog čega se bolesnici prelijevaju u bolnice te neučinkovita i neodrživa organizacija i upravljanje bolnicama.
Rukovodeće pozicije u hrvatskom zdravstvu su “duboko politizirane”
“Vlada i Ministarstvo zdravstva zbog populizma i lokalnih političkih interesa čvrsto drže zatvorene oči pred tim problemom. Rukovodeće pozicije, kao i upravljanje, su u hrvatskom zdravstvu duboko politizirane”, ustvrdili su. Vlada, kažu, odbija uvesti zakonsko ograničenja od dva mandata za upravljačke pozicije u zdravstvu što bi “eliminiralo ‘vječne šefove’, smanjilo koruptivni potencijal i promijenilo sadašnju negativnu kadrovsku selekciju”. Kao jedan od najtežih problema javnog zdravstva istaknuli su korupciju u javnoj nabavi. “Danas, nakon afere s Berošem i Rotimom, vjerojatno svaki građanin opravdano sumnja u svaku javnu nabavu u zdravstvu. Osim najavljene kontrole izvanredne javne nabave, nije najavljena niti jedna mjera daljnjeg sprečavanja korupcije”, upozorili su.
Problematizirali su i postojanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja, za koje kažu da postoji još samo u Sloveniji, zbog kojeg mnogi liječnici provode tzv. defenzivnu medicinu što rezultira mnoštvom pretraga, a broj i vrsta specijalističkih pretraga i zahvata raste i zbog brzog razvoja medicine, a što pak ne prati odgovarajuće povećanje broja liječnika i medicinskih sestara.
Preduvjetima za kvalitetno upravljanje listama čekanja u HUBOL-u smatraju i cjelovitu informatizaciju te integraciju zdravstvenih sustava i baza.
Hrvatska
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Čelnici Sindikata policije Hrvatske i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP Dubravko Jagić i Zdravko Lončar najavili su danas da će se, nakon konzultacija, do petka očitovati o Vladinoj ponudi dodatnog povećanja plaće od dva posto za rujan s isplatom u listopadu iduće godine.
Lončar je, nakon sastanka s Vladinim pregovaračkim timom, rekao da će se o ponudi konzultirati sa sindikalnim vodstvom i u petak obavijestiti Vladu o svom stavu. Dodao je da nije bilo promjena vezano uz Vladinu ponudu ostalih materijalnih prava. Napomenuo je da je (ukupni) proračunski izdatak povećanja na razini 215 milijuna eura.
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Riječ je o pregovorima sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Predsjednik SPH Dubravko Jagić rekao je da se zasad ne mogu složiti s Vladinom ponudom te da očekuju kakva će biti ponuda javnim službama i konzultirati se sa sindikalnim tijelima i članstvom.
Vlada nije spremna razgovarati o naknadi za topli obrok, vezano uz osnovicu plaće Vlada predlaže kumulativna povećanja, no to još moramo razmotriti, dodao je.
Upitan o štrajku, Jagić je odgovorio kako ga nije problem organizirati i da uvijek ostaje kao opcija, no drže da imaju dobre argumente zašto traže veće povećanje osnovice i naknadu za topli obrok.
Potvrdio je da će se provesti izjašnjavanje članstva o spremnosti na štrajk, no da je o tome još prerano govoriti, jer pregovori još nisu završeni.