Iz Narodnog muzeja pozivaju na otvorenje izložbe „Velebit“, autora Josipa Zankija, koje će se održati u srijedu, 11. prosinca 2024. godine u 18 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače.

Izložba je dio manifestacije „Niti života“, koja obuhvaća bogate aktivnosti s ciljem otkrivanja kako se kultura, umjetnost, baština, priroda, prošlost i sadašnjost isprepliću kroz ljudsko stvaralaštvo, oblikujući nove oblike znanja o svijetu u kojem živimo. Manifestacija „Niti života“ prezentira lokalnu kulturnu baštinu kroz prizmu suvremene umjetnosti, potičući i razvijajući umjetničke programe koji, osim predstavljanja kulturne baštine, imaju zadatak povezivanja socijalnog i kulturnog djelovanja u suvremenom kontekstu.

Prva manifestacija „Niti života“ pod nazivom „Velebit“, fokusirat će se na područje Velebita i podvelebitskog kraja, s ciljem prezentacije značaja ovog kraja na stvaranje zajedničkog identiteta Sjeverne Dalmacije i Zadra kao središta mreže koju su istkale „niti života“, kroz raznoliko povijesno i kulturno naslijeđe.

            O izložbi Velebit:

„Umjetnički uvidi Josipa Zankija u inspirativne krajolike Velebita ostvaruju se na susretištima umjetnosti i antropologije te se kao takvi u maniri etnografskog eksperimentiranja zapetljavaju u spomenute i postojeće odnose stvorene od priča, afekata, mitova i života. No Zankijeve refleksije Velebita ne ostaju samo na tome. Linija kao dominantan motiv u mnogim Zankijevim radovima premrežuje sve te slojeve i niti istovremeno ih neutralizira i otvara prema novim imaginacijama budućnosti. Njihova naizgledna dvodimenzionalnost otvara višedimenzionalne svjetove fantastičnog koji se poigravaju našim imaginacijama Velebita i njegovih prostranstava. Bilo da je riječ o jelama čija igličasta koprena evocira osjećaje i mirise Velebita, bukvama ili gorskim javorima koji prožimaju perspektivu ‘nevinog’ promatrača, igri geometrijskih motiva na mirilima ili pak velebitskim motivima izmještenima u transnacionalne kontekste kao na primjeru učenja thangke, Zankijevi radovi nas podsjećaju da naša pažnja, na momente digitalnim pogledom eutanazirana, u sebi krije potencijal subverzivnog čitanja krajolika koji je više od otrcanog narativa o netaknutoj velebitskoj ljepoti.“ (Dr. sc. Sanja Đurin, Izv. prof. dr. sc. Tomislav Oroz)