Connect with us

magazin

Koje je najplaćenije zanimanje na svijetu: Najbolji odnos plaće i uloženog rada

Objavljeno

12 mjeseci prije

-

Pexels

Ako je rad stvorio čovjeka, što je onda lijenčina u uredu? To je najplaćenija profesija na svijetu. Koliko god zabušanti bili plaćeni, preplaćeni su jer ne rade gotovo ništa. A ponekad su jako dobro plaćeni da se ne miješaju u svoj posao. Zabušanti “od karijere” iznimno su socijalno inteligentni, no najveće zasluge za to što opstaju, pa čak i napreduju na poslu nauštrb onih koji zapravo rade – pripada menadžmentu.

Kod nas se javnom sektoru najviše spočitava da tijekom radnog vremena obavlja razne privatne poslove, kupuje na tržnici, kuha zimnicu ili honorarno radi za drugu tvrtku, daje savjete ni za što i izmišlja fantomske i dobro plaćene poslove. Naprotiv, sagorijevanje na poslu postalo je praktički sinonim za rad u privatnim tvrtkama.

Kako mogu izgledati svjetski standardi, o kojima se ovdje šuti, vrlo zorno dočarava knjiga “Živi mrtvaci” Davida Bolchovera, koja je postala svjetski bestseler.

Ovaj britanski poslovni savjetnik i pisac tvrdi da u današnjem korporativnom svijetu postoje stotine tisuća ljudi koji godinama provode u svojim uredima ne radeći praktički ništa. Provlače se kroz pukotine u ogromnim sustavima velikih kompanija, kojima se loše i neučinkovito upravlja.

Ono što je najzanimljivije u ovoj knjizi je to što se dobrim dijelom temelji na iskustvu samog autora.

Kaže da se nakon završenog fakulteta zaposlio u jednoj maloj osiguravajućoj kući, gdje su svi jako puno radili, te je zato počeo tražiti posao u velikim tvrtkama.

“Pokazalo se da u velikim tvrtkama mogu jako malo raditi, za puno bolju plaću”, navodi Bolchover.

Poslodavci zaboravili na mene

Posebno ističe primjer velike korporacije, gdje je prvih godinu dana radio najviše nekoliko sati tjedno.

U početku mu se svidjelo, ali kasnije mu je počelo dosaditi. Otišao je svom nadređenom s pričom da bi želio napredovati i više doprinijeti tvrtki, pitajući ga želi li tvrtka platiti njegov MBA studij?

Poslodavci su prihvatili njegov prijedlog, uz dogovor da mu nakon dodatnog stručnog osposobljavanja dodijele novo radno mjesto na kojem će moći primijeniti stečeno znanje.

“Pred kraj mog usavršavanja pozvali su me direktori nekoliko odjela u tvrtki na razgovor, ali sve je završilo samo na priči. Mjesecima nisam radio doslovno ništa i shvatio sam da su me poslodavci zaboravili. Čitao sam knjige, išao u kino, ručao s prijateljima, putovao po Europi i posjećivao nogometne utakmice jer jako volim nogomet. Zaista sam uživao, ali moja obitelj i bliski prijatelji bili su manje oduševljeni i uvjerili su me da potražim drugi posao,” kaže Bolchover.

Napokon, nakon tri godine dobro plaćenog nerada, i sam je shvatio da takva idila ne može trajati vječno.

“Moglo bi se reći da je to bio najbolji poslodavac kojeg sam ikada imao, ali kad se objektivno pogleda, jasno je da ovakvi slučajevi svima nanose golemu štetu”, zaključuje Britanac koji sada radi za sebe tako što savjetuje menadžere kako da izbace lijenčine iz ureda, piše poslovne knjige i naravno – one o nogometu.

“Kao da sam cijelo vrijeme na odmoru”

Njegovo iskustvo nije iznimka, što potvrđuju i druga istraživanja, poput onog koje je proveo Joseph Fuller, profesor menadžmenta na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Harvard.

Fuller je nekoliko godina proučavao fenomen “plaćenih besposličara” u multinacionalkama diljem svijeta i došao do zaključka da je on zapanjujuće rasprostranjen.

Profesor navodi primjer zaposlenika koji održava informatički sustav u velikoj automobilskoj tvrtki i koji radi samo nekoliko sati tjedno. On to može jer nitko ne razumije njegov posao i praktički svima nije bitno što i koliko stvarno radi, sve dok sustav do kojeg mu je stalo funkcionira. Zato tijekom radnog vremena ima dovoljno vremena za druženje s djecom, planinarenje, plivanje, igranje video igrica i gledanje serija.

“Kao da sam cijelo vrijeme na odmoru i samo ga povremeno moram prekinuti da nešto obavim”, opisuje ovaj IT stručnjak.

Neradnik možete biti i u velikim tehnološkim tvrtkama, ako ste te sreće da vas angažiraju na nekom razvojnom projektu, gdje često ima puno praznog hoda jer nije baš jasno koja je čija uloga u tome, a ni gdje se trenutačno tko od inovativnih genijalaca nalazi. U jednom trenutku su u Africi, pa u Aziji, pa skoknu do Europe, a sve u svrhu istraživačkog rada na projektu.

Fuller opisuje i ispovijest političkog analitičara u konzultantskoj tvrtki, koji priznaje da na poslu ima toliko vremena da ga ispunjava sviranjem violine. Budući da jako voli glazbu, počeo je razmišljati o tome da tijekom radnog vremena nauči svirati neki drugi instrument, no u izboru ga koči to što ne smije biti nespretna osoba, jer inače kako će to dovesti do ured? Ni njegovi kolege iz istog odjela ne ubijaju se od posla, zahvaljujući tome što i njihovi nadređeni rijetko dolaze na posao.

Urođeni talent za odugovlačenje

Psiholozi tvrde da ne treba podcjenjivati ​​lijenčine na poslu, odnosno da se radi o ljudima koji su izrazito obdareni socijalnom inteligencijom, doduše isključivo za vlastitu korist, a na štetu drugih. Puni su vještina koje niti jedan poslodavac ne traži, uključujući i sposobnost da prevare i najsofisticiraniju umjetnu inteligenciju za regrutiranje kadrova u koje su tvrtke uložile ogromne svote novca kako bi se obranile od nepodobnih radnika.

Talentirana lijenčina nastoji se uključiti u sve nove projekte, ali samo na razini “korisnih ideja”. Mukotrpnu provedbu prepušta drugima, jer je uvijek “ukrštan” između mnoštva projekata, vječito je zatrpan sastancima, pripremama za sastanke i sastancima na kojima se sklapaju zaključci upravo održanog sastanka. S ekrana njegovog računala neprestano blješte komplicirane tablice, kad mu netko od kolega pokuša “ugurati” konkretan posao, on odmah trči rješavati iznenadnu “kriznu situaciju” i gnjavi sve svojim mailovima u gluho doba noći, ne bi li to pokazalo da “više ne zna gdje bi od posla”.

Ovu i slične fraze ponavlja iz dana u dan, ali nekako uvijek nađe vremena za višesatno druženje uz aparat za kavu ili u restoranu tvrtke, gdje s drugima “neformalno” razmjenjuje informacije dokle su stigli “zajednički” projekt. Ne propušta se raspitati o zdravlju svojih kolega i kako mu ide privatni život, jer se u hladnom korporativnom svijetu predstavlja kao osjetljivo biće koje istinski brine za ljude. No, njegov najveći talent je da zasluge za tuđe rezultate, s puno šarma i “skromnosti”, pripisuje sebi tamo gdje je najpotrebnije – svojim nadređenima.

Upravo u tom grmu leži zec, odnosno u upravljanju, tvrdi Gleb Tsipurski iz konzultantske tvrtke Disaster Avoidance Experts.

Loše postavljen sustav i direktori koji ne rade svoj posao kako treba najodgovorniji su za to što lijenčine opstaju u tvrtkama i kada dolazi do masovnih otpuštanja, pa čak i napredovanja na račun onih koji zapravo rade.

Američki stručnjak za prevenciju katastrofa upozorava da u SAD-u, koji se diči zemljom radoholičara, produktivnost već godinama opada.

Njegov izračun pokazuje da se u tvrtki sa 100 zaposlenih i prosječnom plaćom od 60.000 dolara godišnje, ako je petina zaposlenih neproduktivno 20 posto radnog vremena, “u jednoj godini u vodu baci 240.000 dolara”, a sa skrivenim troškovima, taj gubitak može doseći gotovo milijun dolara.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“

Objavljeno

7 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.

Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.

Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.

Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.

Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.

Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.

Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.

Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

 
Nastavi čitati

magazin

Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu

Objavljeno

7 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.

U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.

Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.

Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.

 
Nastavi čitati

magazin

Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone

Objavljeno

7 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!

Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.

Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.

Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:

Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.

Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.

Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.

Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.

Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.

Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.

Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!

Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat”  prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.

Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.

Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu