magazin
Što je zapravo “Dubai čokolada” i tko ima pravo na taj naziv?
Čini li vam se da dubai čokolada trenutačno vlada svijetom slastica? Zbog ove čokolade svi smo saznali što je to kadaif, a tržište su preplavile mnogobrojne verzije ove poslastice.
Interes za Dubai čokoladu sve više raste, ali ne samo među potrošačima, već i pravnim krugovima. Ono što je sporno jest kome pripada pravo na uporabu naziva “Dubai čokolada” i kako zaštititi vlastiti proizvod, odnosno, njegov naziv i tako spriječiti njegovu neovlaštenu uporabu, piše portal Woman in Adria.
Na službenim stranicama Ureda EU-a za intelektualno vlasništvo navedeno je više prijavljenih naziva pod kojima je zaštićena ova čokolada.
Na što ukazuju proizvodi označeni kao “Dubai čokolada”?
Nazivi proizvoda koji se odnose na zemljopisno podrijetlo mogu biti zaštićeni kao zaštitni znak na globalnoj razini. Tako je, primjerice, naziv “šampanjac” rezerviran isključivo za pjenušava vina koja dolaze iz francuske regije Champagne.
Jednako tako Hrvati s ponosom mogu izjaviti da su “baranjski kulen”, “dalmatinski pršut” i “zagorski mlinci”, samo neki od primjera registriranih naziva na području EU-a i kao takvi predstavljaju generičke nazive prehrambenih proizvoda, a zahvaljujući bogatstvu i posebnosti hrvatskog podneblja u kojem se proizvode.
Zašto je to važno?
Kako bi određeni proizvod bio zaštićen na temelju izvornosti, odnosno zemljopisnog podrijetla, nužno je da sadrži sam naziv određenog zemljopisnog područja (ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja) i kumulativno s time “posjeduje” određenu kvalitetu koja se pripisuje baš tom podrijetlu (ne puše svuda bura kao što puše u Dalmaciji pa tako ni svaki pršut nije jednako dobar kao dalmatinski).
Oznake zemljopisnog podrijetla i izvornosti, štite se kao intelektualno vlasništvo kako bi se spriječila njihova zloupotreba (ili neovlaštena upotreba), budući da one doprinose većoj tržišnoj vrijednosti proizvoda i usluga koja odgovara njihovim posebnim svojstvima i time stečenom ugledu.
Kad je riječ o Dubai čokoladi, kao glavno pitanje postavlja se povezuju li potrošači naziv Dubai čokolada s informacijama o prirodi proizvoda, a posebice njezinim sastavom (čokoladom, kremom od pistacija, maslacem i kadaifom) ili ipak zemljopisnim područjem (Dubai, UAE)? Iako bi se naziv „Dubai čokolada” zbog zemljopisno određenog prostora trebao smatrati generičkim pojmom, činjenica je da ga potrošači primarno prepoznaju kao informaciju o prirodi proizvoda, misleći pritom na njegov sastav.
Tako je glavni argument proizvođača koji su plasirali proizvod pod nazivom “Dubai čokolada” (poput Lindta) da sporni naziv ne implicira izravno podrijetlo proizvoda, već primarno njegove sastojke.
Što je, zapravo, žig i što se njime štiti?
Žig (eng. trademark) isključivo je pravo priznato nositelju za pojedini znak koji omogućuje razlikovanje proizvoda (ili usluge) jedne osobe od drugih. Može obuhvaćati ime, logotip, sliku, etiketu ili druge oznake.
Da bi postao žig, znak mora biti dovoljno razlikovan i ne smije biti sličan postojećem žigu, a vlasniku daje isključivo pravo stavljanja svojih proizvoda i usluga u promet, čime se smanjuje mogućnost zlouporabe prava koja mu pripadaju.
“Dubai čokolada” i rizik od obmane potrošača
Propisima kojima se uređuje zaštita intelektualnog vlasništva, određeno je da će se nazivi koji upućuju na lažnu geografsku povezanost, odbijati.
Konkretno, ako zbog uporabe žiga od strane nositelja žiga ili uz njegovu suglasnost, a u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, žig može javnost dovesti u zabludu, posebno u pogledu vrste, kakvoće ili zemljopisnog podrijetla tih proizvoda ili usluga, isti će biti odbijen. Jednako tako smatraju i ovlašteni uvoznici originalne “Dubai čokolade” u Njemačkoj, iz čega proizlazi da bi naziv “Dubai čokolada” mogao biti obmanjujući ako sastojci poput čokolade ili pistacija, nisu zapravo podrijetlom iz Dubaija.
magazin
ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“
Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.
Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.
Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.
Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.
Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.
Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.
Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.
Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

magazin
Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu
Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.
U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.
Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.
Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.
magazin
Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone
Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!
Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.
Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.
Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:
Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.
Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.
Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.
Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.
Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.
Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.
Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!
Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat” prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.
Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.
Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru







