Hrvatska
Neto i bruto plaća: Koliko zapravo zarađuju Europljani i kako stoji Hrvatska?

Euronews Business je analizirao četiri scenarija kako bi utvrdio koliko zapravo Europljani zarađuju. Neto primanja izvode se iz bruto primanja oduzimanjem doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak zaposlenika, te dodavanjem obiteljskih naknada u slučaju kućanstava s djecom.
Eurostatov skup podataka za 2023. uključuje sve države članice EU-a, tri zemlje EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u.
1.scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij odnosi se na samca, dakle bez djece, koji zarađuje 100% prosječne plaće. Među 31 uključenom europskom zemljom, omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće značajno je varirao, u rasponu od 60,1% u Belgiji do 85,9% na Cipru, s prosjekom EU-a od 68,8%.Osim Cipra, najmanje četiri petine svojih bruto plaća kući nose i zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%). U Hrvatskoj taj broj iznosi 70%.
Godišnje neto plaće unutar EU-a pokazale su značajne varijacije, u rasponu od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, pri čemu je prosjek u bloku dosegnuo 28.217 eura. Što se tiče Hrvatske, godišnja neto primanja iznose 12.330 eura, a bruto 17.714 eura.
2.scenarij: Par bez djece
Omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće za zaposleni par bez djece vrlo je sličan onom za samca bez djece, uz samo male varijacije.
Zaposleni par bez djece doma ponese 56.359 eura od bruto prihoda od 81.732 eura u EU-u, što je rezultiralo omjerom neto-bruto od 69%.
Godišnja neto zarada za par bez djece u Hrvatskoj iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314 eura.
3.scenarij: Par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece
Omjeri primanja za parove s djecom značajno se povećavaju u usporedbi s kućanstvima bez djece, bez obzira na to čini li kućanstvo samac ili par.
Kretao se od 70,4% u Rumunjskoj do 109,3% u Slovačkoj, s prosjekom EU-a od 82,7%. Tri nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – bile su među pet s najnižim brojkama, a svaka je prijavila omjer ispod 76%. U EU-u par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece ima neto prihod od od 33.940 eura od bruto plaće koja izbnosi 41.043 eura. Samac bez djece imao je neto prihod od 28.217 eura. Kada je u pitanju Hrvatska, neto na godišnjoj razini u ovom scenariju iznosi 14.807 eura, a bruto 17.714.
Parovi s djecom
Parovi koji imaju djecu na kraju doma donose ipak više novca od bruto iznosa, a razlika od 5.723 eura u neto zaradi prvenstveno proizlazi iz dva faktora: par je primio 1.846 eura obiteljskih naknada i, što je još značajnije, platio je 3.764 eura manje poreza na dohodak.
Neto zarada veća od bruto u dvije zemlje
U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura.
Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene “negativnog poreza na dohodak”, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.
4.scenarij: Zaposleni par s dvoje djece
Plaća koju kući donosi zaposleni par s dvoje djece kretala se od 65,7% bruto zarade u Belgiji do 89,5% u Slovačkoj. Prosjek EU-a bio je 73,8%, što znači da bi par dobio 60.332 eura od ukupne bruto zarade koja iznosi 81.732 eura.
Kada su u pitanju podaci za Hrvatsko u ovom scenariju, neto na godišnjoj razini iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314.
Dakle, koliki udio svoje bruto plaće Hrvati donesu kući:
1.scenarij: 73.8%.
2.scenarij: 69.6%
3.scenarij: 69.4%
4.scenarij: 83.6%
Hrvatska
Stiže promjena vremena: Očekuje nas nagli pad temperature i snijeg

U očekivanju sutrašnjeg ugriza zime vrijeme će danas biti promjenljivo oblačno uz dulja sunčana razdoblje i razmjerno toplo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti do 21C, a na Jadranu oko 20. Na Jadranu će puhati slab do umjeren maestral, a u unutrašnjosti sjeverac i sjeveroistočnjak.
Premještanjem ciklone s Baltičkog mora prema jugoistoku nad našim krajevima uspostavlja se visinsko strujanje sjevernog i sjeveroistočnog smjera u kojem hladan suh zrak polarnog porijekla prodire od Baltika prema Jadranu, očekujemo njegov dolazak u obliku hladnog prodora u nedjelju. Ugriz zime bit će kratkotrajan, ali intenzivan, praćen pojačanim sjevernim i sjeveroistočnim vjetrom uz pad temperature zraka za 12 do 18 C.
U očekivanju sutrašnjeg ugriza zime vrijeme će danas biti promjenljivo oblačno uz dulja sunčana razdoblje i razmjerno toplo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti do 21C, a na Jadranu oko 20. Na Jadranu će puhati slab do umjeren maestral, a u unutrašnjosti sjeverac i sjeveroistočnjak.
Navečer i u noći na nedjelju naoblačenje sa sjevera uz pad temperature zraka udare sjevernog vjetra i mjestimične pljuskove s grmljavinom. Vjetar će pojačati a na Jadranu će svom snagom iznenada zapuhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna i orkanska bura.
Grmljavinski pljuskovi će se u nedjelju prijepodne brzo premještati prema jugu, a uz kišu mogu donijeti i sugradicu. U planinskim krajevima iznad 800 metara nadmorske visine kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg. Jutarnje temperature u nedjelju u unutrašnjosti oko 4, a najviše dnevne oko 8C. Na Jadranu jutarnja temperatura zraka oko 6, a najviša dnevna oko 12C. U nedjelju poslijepodne u sjevernim krajevima unutrašnjosti kidanje naoblake uz kumulusnu naoblaku iz koje može pasti pokoji pljusak kiše.
U noću na ponedjeljak zbog vedre noći i prodora hladnog zraka moguć je mraz uz temperature zraka od -4 do 0C. Na Jadranu i uz Jadran najniže
noćne temperature bit će oko 2C. U ponedjeljak promjenljivo oblačno vjetrovito i hladno. Na Jadranu olujna mjestimice i orkanska bura a u unutrašnjosti jak sjeverac i
sjeveroistočnjak. Maksimalne dnevne temperature u unutrašnjosti oko 5, a na Jadranu od 6 do 11C.
Hrvatska
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin4 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…