Svijet
Odluka je pala: Europska zemlja podiže ograničenje brzine na 150 km/h
Prva dionica na kojoj će vrijediti veće ograničenje brzine bit će dio češke autoceste D3 između Tábora i České Budějovica.
Češka Uprava za ceste i autoceste (ŘSD) trenutno provodi natječaj za dobavljača nove prometne signalizacije. Ugovor s odabranim ponuđačem trebao bi biti potpisan u ožujku ili travnju, a postavljanje znakova trajat će oko dva mjeseca. Očekuje se da će novi znakovi biti postavljeni krajem lipnja ili početkom srpnja, prenosi Metropolitan.si.
Brzina od 150 km/h neće uvijek biti dopuštena. Ograničenje će ovisiti o vremenskim uvjetima i gustoći prometa, što će biti prikazano fleksibilnom prometnom signalizacijom koja omogućuje brzu izmjenu informacija.
Direkcija za ceste i autoceste već proučava ostale dionice na kojima bi se moglo povećati ograničenje brzine. Među potencijalnim kandidatima su autocesta D1 između Přerova i Ostrave i D11 kod Hradec Královéa. Međutim, prvo će analizirati rezultate testa na D3 prije donošenja daljnjih odluka.
Češki ministar prometa Martin Kupka istaknuo je u razgovoru za češku televiziju ČT24 da će procijeniti kako javnost prihvaća veće ograničenje brzine i hoće li to utjecati na povećanje broja prometnih nesreća.
Uvođenje veće brzine na autocestama omogućile su zakonske izmjene iz 2023. Posljednja promjena brzine na češkim autocestama dogodila se 1997. godine, kada je ograničenje podignuto sa 120 km/h na 130 km/h.
Rezultati testa na autocesti D3 bit će ključni za buduće odluke o uvođenju većih brzina i na ostalim dionicama. Cilj ispitivanja je utvrditi je li viša granica kompatibilna sa sigurnošću i učinkovitošću cestovnog prometa.
Svijet
Objavljena velika prognoza za kasnu zimu, evo što nas očekuje u veljači i ožujku
Prema velikoj prognozi za kasnu zimu, veljača i početak ožujka trebali bi biti blaži od uobičajenog.
Kako za DTN prognozira meteorolog Jens Bonewitz, malo je znakova da su pred nama dugotrajnija hladnija razdoblja. Tijekom veljače na istoku i sjeveroistoku Europe temperature bi trebale biti znatno iznad prosjeka, a prolazna hladnija razdoblja očekuju se u zapadnim i sjeverozapadnim regijama kontinenta.
Ipak, temperature bi trebale biti blizu ili malo iznad prosjeka. Glavna frontalna zona trebala bi biti sjevernije nego inače već početkom veljače, što omogućuje prodor blokova visokog tlaka zraka povremeno diljem Europe, no mali je rizik od hladnog zraka.
Ipak, s visokim tlakom tijekom zime uvijek postoji mogućnost mraznih i maglovitih noći. Frontalni sustavi vratit će se povremeno, donoseći povremene vlažne i vjetrovite uvjete, uglavnom sjeverozapadnoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna Europa i Sredozemlje mogli doživjeti neke poremećaje u vremenskim obrascima.
Očekuje se da će veći dio Europe iskusiti sušnije uvjere od normalnih, s ukupnom snagom vjetra ispod prosjeka.
Prognoza za ožujak i travanj
Slični uvjeti mogli bi se nastaviti u ožujku, što znači da bi temperature trebale biti blizu iznad prosjeka s najvećim anomalijama i dalje u istočnim područjima. Najvlažniji i najvjetrovitiji uvjeti trebali bi biti na krajnjem sjeveru i sjeverozapadu Europe dok povremeni frontalni sustavi prelaze sjeverne geografske širine, dok bi Sredozemlje moglo biti podložno daljnjem razvoju niskog tlaka i lokalno vlažnom, pa čak i grmljavinskom vremenu.
S početkom travnja moglo bi doći do spuštanja visokog tlaka sjevernije. Iako je vjerojatnost za temperature blizu iznad prosjeka u većini područja, postoji više neizvjesnosti, a to bi moglo dovesti do većeg rizika od pojave hladnijih uvjeta.
Svijet
Europol upozorava na lažne lijekove: Milijuni tableta i pilula zaplijenjeno, više od 400 uhićenih
Europol upozorava potrošače na oprez zbog pojave lažnih lijekova koji se nude na internetu.
U razdoblju od travnja do studenog 2024. godine, nadležna redarstvena, pravosudna, carinska, medicinska i antidopinška tijela iz 30 država udružila su snage u operativnoj akciji pod nazivom „SHIELD V“. U koordinaciji Europol-a, ova globalna nastojanja bila su usmjerena protiv trgovanja krivotvorenim i zlouporabljenim lijekovima te nezakonitim tvarima koje se koriste kao doping.
Kao i ranijih godina, operativnoj akciji iz 2024. godine potporu su pružili Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Ured Europske unije za zaštitu intelektualnog vlasništva (EUIPO), Frontex, Svjetska agencija za borbu protiv dopinga (WADA) te nacionalne agencije za lijekove, navodi MUP u priopćenju.
Operativnu akciju SHIELD 2024. vodila je upravljačka skupina sastavljena od redarstvenih nadležnih tijela Francuske, Grčke, Italije i Španjolske. Europol je ovoj dalekosežnoj akciji pružio potporu putem više operativnih sastanaka i razmještajem stručnjaka s mobilnim uredima koji su pružali analitičku i forenzičku potporu.
Preliminarni rezultati OA SHIELD V:
-418 osoba uhićeno, protiv kojih je podignuta optužnica ili je kazneni progon u tijeku
– 52 organizirane kriminalne skupine bile su predmetom kriminalističkih istraživanja
– razotkrivena 4 ilegalna laboratorija
– zapljene čija ukupna vrijednost premašuje 11,1 milijuna eura, i to:
– 426 016 nezakonitih pakiranja nezakonitih farmaceutskih proizvoda
– 4 111 kilograma praha i sirovina
– 108 litara aktivnih sastojaka
– 174 968 bočica i ampula
– više od 4 683 426 tableta i pilula
– 4 083 kontrole dopinga provedeno na natjecanjima i izvan njih.
Farmaceutska kaznena djela sve su veća prijetnja u EU-u
Farmaceutska kaznena djela izravno utječu na zdravlje i sigurnost ljudi, budući da utječu na pojedince, zajednice i nacionalne zdravstvene sustave. Ne samo da stvaraju goleme financijske gubitke legitimnim poduzećima i potkopavaju vjerodostojnost robne marke, nego i ugrožavaju ulaganja u istraživanja lijekova.
Kako bi naglasio ovu sve veću prijetnju, Europol je izradio posebno izviješće o kriminalitetu u području intelektualnog vlasništva (IPC) usmjereno na proizvodnju farmaceutskih proizvoda i njihovo stavljanje na tržište.
Prodajom nekvalitetnih, lažno označenih ili krivotvorenih farmaceutskih proizvoda, kao i proizvoda izvan zakonitog lanca opskrbe, mreže organiziranog kriminaliteta stoje iza cijelog niza nezakonitih lijekova i tvari koje se koriste za doping.
Rizik za zdravlje
Lažni lijekovi kojima se trguje u EU-u su u porastu, što uzrokuje goleme troškove za pojedinca i društvo. Europol, Ured Europske unije za zaštitu intelektualnog vlasništva (EUIPO) i Europska agencija za lijekove (EMA) udružili su se da senzibiliziraju javnost o pitanju lažnih lijekova i načinu na koji rade da bi potrošače zaštitili od ove prijetnje.
Društveni mediji i internetska tržišta, uključujući i ona s dark web-a, i dalje imaju glavnu ulogu u trgovanju krivotvorenim farmaceutskim proizvodima. Ovim se platformama pružaju razni stupnjevi anonimnosti, a budući da su usmjerene na širu javnost, počinitelje je vrlo teško identificirati.
Kupnjom lažnih lijekova plaćaju se počinitelji, riskira zdravlje potrošača i narušava gospodarstvo. Potrošače se upozorava da ne kupuju lažne lijekove, jer time ne samo da financiraju organizirani kriminalitet, nego i štete vlastitom zdravlju, navodi MUP u priopćenju.
Svijet
Norveški mirovinski fond imao ogromnu dobit, ponovno oborio rekord
Norveški mirovinski fond izvijestio je danas da je 2024. godinu zaključio s dobiti od 2,51 bilijun kruna (222 milijarde dolara ili 213 milijardi eura), oborivši rekord iz 2023. uz podršku snažnog rasta cijena dionica tehnoloških tvrtki, ali i upozorenje direktora da uzlet na burzama neće vječno trajati.
U 2023. fond poslovao s dobiti od 2,2 bilijuna, a godinu ranije s gubitkom od 1,64 bilijuna kruna.
“Jako dobre rezultate bilježile su posebno dionice američkih tehnoloških tvrtki”, rekao je izvršni direktor Norges Bank Investment Managementa (NBIM) koji upravlja fondom Nicolai Tangen.
Najveći prinos donijele su im dionice tehnološkog sektora, od 1,17 bilijuna kruna. Na ljestvici kompanija prvo mjesto pripalo je dionici Nvidije s prihodom od 286 milijardi kruna. Slijedi Apple sa 156 milijardi, te Amazon i Alphabet s oko 100 milijardi kruna.
Imovina od 1.8 bilijuna dolara
Fond upravlja imovinom od 1,8 bilijuna dolara i spada među vodeće svjetske investitore. Ulažu prihode od proizvodnje nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i infrastrukturu za obnovljivu energiju za isplatu mirovina i drže udjele u 8659 kompanija diljem svijeta.
Povrat od ulaganja bio je pak lani manji za otprilike tri postotna boda i iznosio je 13 posto.
Povrat na ulaganja u dionice iznosio je lani 18 posto, a na obveznice jedan posto. Ulaganja u neizlistane nekretnine donijela su pak negativan prinos od jedan posto, a ulaganja u zelenu energetsku infrastrukturu od čak minus 10 posto, izvijestio je NBIM.
“Ovo neće vječno trajati”
Na kraju prošle godine dionice su činile 71,4 posto imovine, nešto više nego u 2023. Udio obveznica smanjen je za pola postotna boda, na 26,6 posto. Neuvrštene nekretnine činile su 1,8 posto imovine, otprilike kao i na kraju 2023. I udio zelene infrastrukture zadržao se na razini 2023. kada je iznosio samo 0,1 posto.
Norveška država uplatila je lani u fond 402 milijarde kruna, gotovo upola manje nego u 2023.
Izvršni direktor fonda upozorio je u srijedu da će snažnom rastu globalnih burzi kad-tad doći kraj.
“Samo želim ponovno upozoriti da ovo neće vječno trajati”, poručio je Tangen s tiskovne konferencije.
-
Hrvatska6 dana prije
Sva kućanstva u Hrvatskoj dobit će pametna brojila za struju, evo kada stižu i što to znači
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? Ovi dućani danas rade…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
Večeras u Providurovoj predstavljanje knjige “Sjećanja” Nevenke Benini
-
Tech1 tjedan prije
Američki tehnološki divovi ulažu 500 milijardi dolara u centre za AI