Hrvatska
Hrvati o cijenama frizerskih usluga: “Bilo je 150 kn, kako je došlo na 100+ eura?”

Nakon što su se brojni Hrvati 24. siječnja odazvali masovnom bojkotu trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih postaja, a uoči najave novih bojkota, na društvenim mrežama povela se rasprava o tome što bi se još moglo bojkotirati. Na Redditu je jedan korisnik pokrenuo tu raspravu i otkrio da je odlučio prestati koristiti frizerske usluge. “Ja konkretno frizera. Kupio krajem ljeta Philipsovu mašinicu i lagano svaki tjedan skratim sve na 3 mm. Pokušao sam radit fade, ali jbg, treba prakse, a ja nemam živaca. Istina je da mi puno bolje stoji kad mi frizer napravi fade, ali ne dam im 15 eura više. Mislim da im je 10 eura sasvim dovoljna cijena, ako nije, Bože moj, sigurno ima ekipe koja će uvijek to moći platiti.
Inače kod mene u gradu su svi digli cijene na isto za muško šišanje, kao da su se dogovorili, tako da nije da imam izbor za manje. 60 eura mjesečno nije mala cifra”, napisao je autor objave na Redditu i upitao druge: “Što po vama se može isto tako samostalno odraditi bez da se plaćaju napucane cijene kao kod frizera?” “Ono što sam nekad plaćala 150 kn sad košta 100 eura”
Kako je spomenuo bojkot frizerskih usluga, mnogi su u komentarima raspravljali o cijenama šišanja te uspoređivali koliko su koštale prije, a koliko danas.
“Prije eura šišanje je došlo 50 kuna. Na početku kad je došao euro moja frizerka je postavila cijenu na 8 eura, par mjeseci kasnije došlo je na 10. Ok, prihvatljivo, ali nakon još par mjeseci digla je na 15.
E pa draga moja frizerko zadnji put si me vidjela jer za 20 minuta posla digneš preko 100 kuna. Ja toliko ne zarađujem i plaća mi nije išla gore već par godina. Sad idem kod lokalnog brice za 10 eura. Nisam budala i još mogu procijeniti koliko nešto realno košta”, napisala je jedna osoba.
Drugi su također podijelili svoja iskustva i stavove o cijenama frizerskih usluga. “Mislim da ću se pridružiti bojkotu, ono što sam nekad plaćala 150 kn sad košta 100 eura”, “Ovo! Šišanje i farbanje s pramenovima je bilo 150 kuna. Kako je došlo na 100+ eura???”, “2019. u Splitu, izrast, pramenovi i šišanje 220 kuna. Sad ta frizerka za to uzima 80 eura”, pisali su neki.
“Neću bojkotirati kafić, frizera i sl.”
No, nisu se svi složili s bojkotom frizera, ali ni kafića, koji se također često spominju kao mjesta za potencijalni bojkot. “Neću bojkotirati kafić, frizera i sl. jer su to mjesta gdje me nitko ne tjera i idem jer želim i kada želim”, “Ne znam kako ti, ali šišam se jednom u 4-5 tjedana, platim to 7 eura i to mi je prihvatljivo”, “Za frizerku mi nikada neće biti žao platit”, komentirali su drugi.
Međutim, neki su istaknuli da su pojedine usluge jednostavno morale poskupjeti.
“Neke usluge su morale poskupjeti jer su povezane s cijelom situacijom u svijetu, nema smisla bojkotirat sve. Iako podržavam da ljudi znaju što više i troše što manje, sve to oduzima i vremena, očisti, spremi… Zanati nam pomažu. Plaćam 10 eura šišanje jer trenutačno mogu, frizerka je jako uljudna, razgovara sa mnom, sasluša me, daje savjet točno odmjeren, nikad ne forsira. Sve to vrijedi 10 eura, po meni. Postoje mjesta za 6-7 eura, ali nema prethodno navedeno”, napisala je jedna osoba.
“Manje-više sve usluge koje su poskupile”
Drugi su pak upitali ima li smisla bojkotirati nešto što nije nužno. “Zašto bi bojkotirao nešto što ti nije nužno? Uostalom mislim da je 15 eura sasvim realna cijena uzimajući u obzir da plaćaš uslugu, znanje, iskustvo. Nitko od malih poduzeća nije velika riba, i oni manje više sklapaju kraj s krajem, čemu ovo…”
Osim frizera, neki su predložili bojkot drugih usluga i proizvoda, uključujući komunalne usluge, energente i određene prehrambene brendove.
“Ja bih konkretno najviše volio bojkotirati grad i državu i županiju. Komunalne usluge su poskupjele a gradovi su sve prljaviji. Struja je poskupila, plin itd. PDV je i dalje ogromnih 25%. Treba tankati benzin i kupovati u susjednoj zemlji, smeće iz protesta ostavljati izvan kanti dok usluga ne pojeftini”, napisala je jedna osoba.
“Manje-više sve usluge koje su poskupile. Ja sam jesenas popizdio na vulkanizera – promjenu guma na 2 auta (uz cjelogodišnje čuvanje guma) mi naplatio skoro 150 eura. Još bi mu i oprostio da me nije zajebavao s terminima zamjene i ostavio sat i pol da čekam”, dodala je druga.
“Ljudi, bojkotirajte čokoladu”, “Sve ću bojkotirati dok ne crknem od gladi. Mater im jebem”, bili su još neki od odgovora na upit što sve treba bojkotirati.
Hrvatska
Ministar Erlić: “U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja”

Platformski rad u Hrvatskoj i učinkovito korištenje europskih fondova središnje su teme o kojima je u utorak bilo riječi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zadru.
Prema riječima Ivana Mišetića iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), brojke se povećavaju iz godine u godinu, ali više raste broj tzv. agregatora ili onih koji posreduju za digitalne radne platforme.
Prošle godine bilo ih je 1500, a ove godine dvostruko više, dodao je te istaknuo da danas više od 8000 osoba iz trećih zemalja u Hrvatskoj radi preko digitalnih platforma.
Ministar Erlić: U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja
O učinkovitom korištenju europskih fondova, s naglaskom na poduzetništvo, govorio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić poručivši da smo “u povijesnom trenutku, najvećem ciklusu ulaganja iz europskih investicijskih fondova te da vjerojatno više nikada neće biti tako sveprisutna kao što su danas”.
“Ono što smo posebno istaknuli i na čemu radimo je kako unaprijediti sustav. Konstatirali smo danas da je više od 2,7 milijardi eura dostupno za ulaganja u poduzetnike.
Uglavnom su dostupna za digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj poslovanja. Dostupna su i kao bespovratna sredstva, ali i za kredite sa subvencioniranim kamatama i različite druge financijske instrumente, naglasio je ministar Erlić.
Potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda
Prije sjednice Gospodarsko-socijalnoga vijeća održana je konferencija “Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga”, na kojoj je potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda – “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I”.
Cilj konferencije bio je promicanje socijalnog partnerstva i poticanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama, a za realizaciju projekata potpisnici ugovora imaju dvije godine.
Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ocijenila je da je svaki projekt specifičan te da su svaki sindikat, sindikalna središnjica ili poslodavac odabrali ono što im je najbitnije i najpotrebnije.
Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i dopredsjednica GSV-a Sanja Šprem iz Matice hrvatskih sindikata.
Hrvatska
Stigao hladni val, temperature jutros i do minus 10

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Razvedrilo se u većem dijelu zemlje, oblačnije je na sjeverozapadu zemlje gdje su onda i temperature osjetno više. U vedrim predjelima temperature su vrlo niske, -9.5 je jutros u Otočcu, -9.1 u Slavonskom Brodu, stoga ne čudi da je za dio unutrašnjosti na snazi upozorenje na hladnoću putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku utorka posvuda će biti pretežno sunčano, na moru i dalje vjetrovito, osobito pod Velebitom, gdje su udari olujni, stoga ima poteškoća u prometu.
Stabilno će biti i tijekom srijede, uz obilje sunca diljem zemlje. Na moru i dalje vjetrovito uz buru.
Kako će sunca biti na pretek, dnevne temperature postupno će rasti u drugom dijelu tjedna. Ipak, jutra će biti vrlo hladna, osobito u unutrašnjosti, desetak stupnjeva ispod nule.
Prema kraju tjedna porast naoblake, u skladu s tim će rasti i vjerojatnost za oborinu.
Hrvatska
“Hrvatska za obuku stranih radnika treba otvarati kampove na Filipinima”

Hrvatska bi trebala organizirati kampove u zemljama poput Filipina, Nepala ili Bangladeša, u kojem bi obučavala građevinske radnike iz tih zemalja koji žele raditi u građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj, u N1 Studiju uživo poručili su Branislav Brizar, predsjednik uprave ING-GRADA i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
Nije pritom ključna edukacija za građevinske kvalifikacije, ističu, koliko učenje osnova hrvatskog jezika i provjera o kakvim zaposlenicima se radi, jesu li stvarno zainteresirani za rad u Hrvatskoj ili bi možda mogli proizvoditi i probleme.
Isto tako, objašnjavaju pod kojim uvjetima može biti sasvim realističan program povratka hrvatskih građevinskih radnika iz inozemstva.
Brizar i Čagalj objašnjavaju na koji jedini način po njihovom mišljenju Vlada može intervenirati u građevinarstvu, odnosno što može i mora napraviti kako rast cijena gradnje ne bi ugrozio velike infrastrukturne državne projekte financirane iz europskih fondova, kao i obnovu potresom pogođenih područja.
Brizar otkriva kako je u njegovoj kompaniji moralo doći do dramatičnog rasta plaća te zašto je donio odluku da sa svojom građevinskom tvrtkom krene u ambiciozan poduhvat – IPO, odnosno da sa svojim dionicama uskoro iziđe na Zagrebačku burzu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
ŠPICA!
-
Svijet1 tjedan prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…