Hrvatska
Ovo su suficitarna zanimanja u Hrvatskoj. Za neka se već godinama preporučuju manje upisne kvote

Kao što to čini svake godine u isto vrijeme, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) potkraj 2024. objavio je godišnje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.
Riječ je o dokumentu sastavljenom na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima i zanimanjima na lokalnim razinama, onako kako su ih preporučile područne službe i uredi HZZ-a, njih 35 u cijeloj Hrvatskoj.
U tom se dokumentu preporučuju obrazovni programi (srednjoškolski dvogodišnji, trogodišnji i četverogodišnji te studijski stručni i sveučilišni) u kojima bi trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata.
Višak ekonomista, komercijalista…
Nedavno smo pisali o pet obrtničkih zanimanja za koja se najčešće preporučuje povećanje upisnih kvota u strukovne škole. To su zidari, konobari, tesari, elektroinstalateri i kuhari. No, isti dokument HZZ-a uz preporuke za povećanjem, sadrži i preporuke za smanjivanjem upisnih kvota u srednje i visoke škole te na fakultete za zvanja i zanimanja koja su suficitarna na lokalnim tržištima rada.
Generalno gledajući, na tržištu rada najmanje je potrebe za ekonomistima, komercijalistima, fizioterapeutima i upravnim referentima.
Preporuke za manje kvote
U srednjoškolskim obrazovnim programima najviše je preporuka područnih ureda i službi HZZ-a za smanjivanjem upisnih kvota za ova zanimanja:
Trogodišnji srednjoškolski program
- Frizer/frizerka
- Fotograf/fotografkinja
- Cvjećar/cvjećarka
- Kozmetičar/kozmetičarka
Četverogodišnji srednjoškolski program
- Ekonomist/ekonomistica
- Komercijalist/komercijalistica
- Upravni referent / upravna referentica
- Tehničar / tehničarka cestovnog prometa
Potrebu za smanjivanjem upisnih kvota za zanimanje ekonomist navelo je čak 19 područnih službi i ureda HZZ-a, a za smanjivanje upisnih kvota za zanimanje komercijalist njih 14.
Što se tiče veleučilišta i visokih škola, najviše je preporuka za smanjivanjem upisnih kvota za ove stručne studije:
- Upravni studij
- Ekonomija
- Fizioterapija
- Turistički menadžment
Konačno, na sveučilišnoj razini, najviše je preporuka za smanjivanjem broja upisanih i stipendiranih studenata na sljedeće studije:
- Ekonomija
- Poslovna ekonomija
- Pravo
- Kineziologija
Nesklad upisnih kvota i potreba tržišta
Nesrazmjer između upisnih kvota i stvarnih potreba na tržištu rada postoji već dugo.
Primjerice, HZZ već godinama upozorava na višak ekonomista i komercijalista na tržištu rada preporučujući manje upisne kvote za ta zvanja i zanimanja.
Detaljni pregled preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja možete vidjeti OVDJE.
Hrvatska
U saboru rasprava o izbornim jedinicama. “Imamo 500.000 birača više nego stanovnika”

Glas svakog hrvatskog birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama, rekao je danas u saboru državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina, tijekom rasprave o broju birača, upisanih u registar birača po izbornim jedinicama za prvo i treće tromjesečje 2024.
“Jednako vrijedi glas, i od prve do desete izborne jedinice”, rekao je Rukavina odgovarajući na pitanje zastupnika Možemo! Marinu Živkoviću.
Naime, Živković je rekao da u Hrvatskoj svaki glas ne vrijedi jednako, rekavši da je u 5. izbornoj jedinici trebalo 11.623 glasa u prosjeku za jedan mandat, dok je u 6. izbornoj jedinici za to trebalo 15.619 glasova. “To je razlika u 4000 glasova, što je puno više od onih pet posto jer nam registar birača uvelike odudara od popisa stanovništva”, dodao je.
Živković je u pravu jer je na prošlim izborima HDZ-u za jednog zastupnika bilo potrebno manje od 12.000 glasova, dok je IDS za jednog zastupnika morao dobiti 17.000, a Možemo čak 19.000 glasova.
“Fiktivni birači”
Rukavina je pak rekao i da je Ustavni sud svojom odlukom iz veljače prošle godine rekao da svi birači imaju jednako pravo glasa.
SDP-ova Sanja Radolović upitala je zašto i dalje u registru birača imamo 500.000 birača više nego što je stanovnika sa pravom glasa po Popisu stanovništva, ustvrdivši da na izborima “glasaju fiktivni briači”.
Državni tajnik joj je odgovorio da na izborima ne “glasaju fiktivni birači” jer je registar birača utemeljen na Zakonu o registru birača u kojem se nalaze osobe koje imaju biračko pravo.
HDZ: Vlada odlukom Ustavnog suda uskladila broj birača po izbornim jedinicama
Tijekom rasprave oporba je navodila da u izbornim jedinicama svaki glas ne vrijedi jednako, jer postoji nesrazmjer između broja birača i stanovnika, dok HDZ to demantira.
Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) rekla je da i dalje imamo više od 400.000 birača u registru kojih nema među stanovništvom Republike Hrvatske.
“To proizlazi iz HDZ-ove nevoljkosti da uredi pitanje prebivališta koje omogućava produljenje prijave prebivališta u Hrvatskoj u nedogled. Iako osoba godinama pa i desetljećima živi izvan Hrvatske”, rekla je.
“Glas u Hrvatskoj ne vrijedi jednako”
Smatra dok god se registar birača bude oslanjao na podatke o prebivalištu i ono ne bude uvjetovano stvarnim mjestom prebivanja – glas u Hrvatskoj neće vrijediti jednako
I Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je na veliki nesrazmjer u broju birača u registru birača i popisu stanovništva, koji iznosi više od 400.000 birača. “Nesrazmjer u ta dva popisa uvijek će biti prijepor i uvijek će biti kame spoticanja u proglašavanju legalnosti bilo kojih izbora”, dodao je.
Za razliku od oporbe HDZ-ov Ante Babić rekao je da je Vlada RH poštovala odluku Ustavnog suda i donijela novi Zakon o izbornim jedinicama, koji su uskladili broj birača po izbornim jedinicama. Time su, istaknuo je, ostvarili temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu.
Naglasio je da registar birača danas omogućuje brzo i učinkovito ažuriranje podataka što je posebno važno za naše državljane u dijaspori te za birače koji mijenjaju prebivalište.
Rukavina: Broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača
Rukavina je uvodno izvijestio kako iz izvješća o broju birača upisanih u registar birača po izbornom jedinicama za prvo i treće tromjesečje proizlazi da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru.
Tako se maksimalna odstupanja od osnove u izbornim jedinicama kreću u rasponu od – 2,22 posto na kraju prvog tromjesečja te od -2,34 posto do 2,23 posto na kraju trećeg tromjesečja.
Kazao je da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati od plus-minus pet posto od osnove sukladno odredbama zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. “Broj birača u svih deset izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača od osnove”, istaknuo je.
U Hrvatskoj se već predlagala reforma izbornog zakona koji bi Hrvatsku podijelio na pravednijih šest izbornih jedinica ili pak samo jednu uz modifikaciju praga, no HDZ je to svaki put odbio. Inzistirali su na podjeli Hrvatske na 10 “frankenštajnskih” izbornih jedinica, a u tome ih je podržao i Ustavni sud.
Hrvatska
Pred nama je nekoliko toplih dana s kišom, pogledajte što nas očekuje sljedeći tjedan

Umjereno do pretežno oblačno, još u prvom dijelu dana u središnjim predjelima djelomice sunčano, prognoza je za nedjelju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Mjestimice malo kiše, uglavnom na Jadranu i u predjelima uz njega. Vjetar slab, do sredine dana na Jadranu ponegdje slabo do umjereno jugo, zatim sjeverozapadnjak. Najviša temperatura zraka uglavnom od 6 do 11, na Jadranu od 11 do 15 °C.
Ponedjeljak
U većini predjela pretežno oblačno, mjestimice s kišom. Tijekom poslijepodneva sa sjeverozapada postupan prestanak kiše, prema večeri i smanjenje naoblake pa u unutrašnjosti raste vjerojatnost za maglu. Vjetar slab, u Dalmaciji poslijepodne ponegdje slabo do umjereno jugo. Najniža temperatura zraka između -1 i 4, na Jadranu od 6 do 11 °C. Najviša dnevna od 7 do 11, na Jadranu između 11 i 14 °C.
Izgledi vremena
Umjereno i pretežno oblačno s povremenom kišom, u utorak uglavnom na Jadranu i u krajevima uz njega.
Od srijede će kiša posvuda biti češća, na Jadranu lokalno obilnija uz moguće pljuskove s grmljavinom, a u četvrtak je u Gorskoj Hrvatskoj vjerojatna i susnježica. U utorak na istoku slab do umjeren jugoistočni vjetar. U srijedu će zapuhati umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu slabo do umjereno jugo u srijedu u jačanju na jako, moguće i olujno.
Potkraj srijede na sjevernom dijelu okrenut će na jaku buru koja će se tijekom četvrtka proširiti i na sjever Dalmacije. Temperatura na Jadranu bez veće promjene, a na kopnu u četvrtak danju svježije.
Hrvatska
Hrvatska turistička industrija cvjeta: Evo koji dijelovi zemlje su bili omiljeni među turistima

Francuska predvodi globalni turistički procvat sa stotinu milijuna posjetitelja tijekom 2024., dok Španjolska, Italija, Grčka, Portugal, Hrvatska, Japan, Tajland i Brazil bilježe nezaustavljiv rast.
Francuska je i dalje najposjećenija zemlja na svijetu, a u 2024. je postavljen novi rekord sa 100 milijuna međunarodnih posjetitelja. Ovo povijesno postignuće naglašava trajnu privlačnost ove zemlje koja je ponovno potvrdila status vrhunske turističke destinacije, piše Travel and tour world.
Nekoliko je čimbenika pridonijelo velikom turističkom priljevu Francuske. Jedan je svakako tzv. “Olimpijski učinak”, odnosno iščekivanje Ljetnih olimpijskih igara u Parizu 2024., što je privuklo brojne ljubitelje sporta. Drugi razlog je ponovno otvaranje katedrale Notre Dame nakon razornog požara 2019., a treći je proslava 80. godišnjice Normandije koja je privukla brojne ljubitelje povijesti i obitelji veterana. No, svakako ne treba zanemariti ni privlačnost raznih kultnih znamenitosti, živahne gradove, izvrsnu kuhinju i bogatu kulturnu baštinu.
Hrvatska turistička industrija cvjeta
Ovaj turistički portal navodi da podaci pokazuju da Hrvatska turistička industrija također cvjeta. Hrvatska je imala iznimnu turističku godinu, ugostivši 21,3 milijuna posjetitelja. Dalmatinska obala, Dubrovnik i Plitvička jezera ostaju glavne atrakcije za europske i međunarodne turiste.
Mediteranska konkurencija
Španjolska je s 94 milijuna posjetitelja prošle godine srušila vlastiti rekord i tako se približila Francuskoj. Uspjeh Španjolske potiču raznolike atrakcije (od Sagrade Familie u Barceloni do muzeja Prado u Madridu), divne obale (obalne regije poput Costa del Sol, Kanarski otoci i Balearski otoci i dalje su velika turistička atrakcija), ali i gastronomija i kultura.
Ključna metrika u kojoj Španjolska već vodi je turistička potrošnja. Naime, Španjosla je prošle godine od turizma uprihodila 80 milijardi eura, a Francuska 71 milijardu eura.
Od ostalih konkurentnih država Hrvatskoj svakako treba izdvojiti i Italiju i Grčku. Italija je zabilježila povijesni porast turizma, ugostivši 65,8 milijuna posjetitelja 2024. godine. Najpopularnija odredišta bili su Rim, Firenca i Venecija. Otoci Sicilija i Sardinija također su plijenili pažnju, a treba spomenuti i obalu Amalfi koja je i dalje vrlo popularna među turistima.
Ipak, treba spomenuti i da u Italiji sve više raste zabrinutost zbog prekomjernog turizma, zbog čega lokalni dužnosnici raspravljaju o mogućim ograničenjima broja posjetitelja kako bi se uravnotežile ekonomske koristi s održivim turizmom.
Grčku je posjetilo 35 milijuna posjetitelja, što je povećanje od 10% u odnosu na 2022., a Portugal je također postavio rekord s preko 30 milijuna međunarodnih turista, što ga čini jednim od najbrže rastućih europskih turističkih odredišta.
Protekla 2024. bila je povijesna godina za turizam, a Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Japan, Maroko i Brazil postigli su rekordne brojke. Uz snažna ulaganja u turističku infrastrukturu, kulturne atrakcije i inicijative za održiva putovanja, globalni turizam je spreman za nastavak rasta u nadolazećim godinama, navodi ovaj portal.
-
magazin1 tjedan prije
Stavite lovorov list u limun i iznenadit ćete se što će vam se dogoditi u kući
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
TEŠKA PROMETNA U BILJANIMA / U bolnici preminula 31-godišnjakinja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
NISTE SVE KUPILI? Evo gdje možete u spizu ove nedjelje…
-
Vijesti6 dana prije
U zadarskom hotelu A’mare održan Wine VIP Event