Hrvatska
Ovo su suficitarna zanimanja u Hrvatskoj. Za neka se već godinama preporučuju manje upisne kvote

Kao što to čini svake godine u isto vrijeme, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) potkraj 2024. objavio je godišnje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.
Riječ je o dokumentu sastavljenom na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima i zanimanjima na lokalnim razinama, onako kako su ih preporučile područne službe i uredi HZZ-a, njih 35 u cijeloj Hrvatskoj.
U tom se dokumentu preporučuju obrazovni programi (srednjoškolski dvogodišnji, trogodišnji i četverogodišnji te studijski stručni i sveučilišni) u kojima bi trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata.
Višak ekonomista, komercijalista…
Nedavno smo pisali o pet obrtničkih zanimanja za koja se najčešće preporučuje povećanje upisnih kvota u strukovne škole. To su zidari, konobari, tesari, elektroinstalateri i kuhari. No, isti dokument HZZ-a uz preporuke za povećanjem, sadrži i preporuke za smanjivanjem upisnih kvota u srednje i visoke škole te na fakultete za zvanja i zanimanja koja su suficitarna na lokalnim tržištima rada.
Generalno gledajući, na tržištu rada najmanje je potrebe za ekonomistima, komercijalistima, fizioterapeutima i upravnim referentima.
Preporuke za manje kvote
U srednjoškolskim obrazovnim programima najviše je preporuka područnih ureda i službi HZZ-a za smanjivanjem upisnih kvota za ova zanimanja:
Trogodišnji srednjoškolski program
- Frizer/frizerka
- Fotograf/fotografkinja
- Cvjećar/cvjećarka
- Kozmetičar/kozmetičarka
Četverogodišnji srednjoškolski program
- Ekonomist/ekonomistica
- Komercijalist/komercijalistica
- Upravni referent / upravna referentica
- Tehničar / tehničarka cestovnog prometa
Potrebu za smanjivanjem upisnih kvota za zanimanje ekonomist navelo je čak 19 područnih službi i ureda HZZ-a, a za smanjivanje upisnih kvota za zanimanje komercijalist njih 14.
Što se tiče veleučilišta i visokih škola, najviše je preporuka za smanjivanjem upisnih kvota za ove stručne studije:
- Upravni studij
- Ekonomija
- Fizioterapija
- Turistički menadžment
Konačno, na sveučilišnoj razini, najviše je preporuka za smanjivanjem broja upisanih i stipendiranih studenata na sljedeće studije:
- Ekonomija
- Poslovna ekonomija
- Pravo
- Kineziologija
Nesklad upisnih kvota i potreba tržišta
Nesrazmjer između upisnih kvota i stvarnih potreba na tržištu rada postoji već dugo.
Primjerice, HZZ već godinama upozorava na višak ekonomista i komercijalista na tržištu rada preporučujući manje upisne kvote za ta zvanja i zanimanja.
Detaljni pregled preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja možete vidjeti OVDJE.
Hrvatska
Pred nama je nekoliko toplih dana s kišom, pogledajte što nas očekuje sljedeći tjedan

Umjereno do pretežno oblačno, još u prvom dijelu dana u središnjim predjelima djelomice sunčano, prognoza je za nedjelju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Mjestimice malo kiše, uglavnom na Jadranu i u predjelima uz njega. Vjetar slab, do sredine dana na Jadranu ponegdje slabo do umjereno jugo, zatim sjeverozapadnjak. Najviša temperatura zraka uglavnom od 6 do 11, na Jadranu od 11 do 15 °C.
Ponedjeljak
U većini predjela pretežno oblačno, mjestimice s kišom. Tijekom poslijepodneva sa sjeverozapada postupan prestanak kiše, prema večeri i smanjenje naoblake pa u unutrašnjosti raste vjerojatnost za maglu. Vjetar slab, u Dalmaciji poslijepodne ponegdje slabo do umjereno jugo. Najniža temperatura zraka između -1 i 4, na Jadranu od 6 do 11 °C. Najviša dnevna od 7 do 11, na Jadranu između 11 i 14 °C.
Izgledi vremena
Umjereno i pretežno oblačno s povremenom kišom, u utorak uglavnom na Jadranu i u krajevima uz njega.
Od srijede će kiša posvuda biti češća, na Jadranu lokalno obilnija uz moguće pljuskove s grmljavinom, a u četvrtak je u Gorskoj Hrvatskoj vjerojatna i susnježica. U utorak na istoku slab do umjeren jugoistočni vjetar. U srijedu će zapuhati umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu slabo do umjereno jugo u srijedu u jačanju na jako, moguće i olujno.
Potkraj srijede na sjevernom dijelu okrenut će na jaku buru koja će se tijekom četvrtka proširiti i na sjever Dalmacije. Temperatura na Jadranu bez veće promjene, a na kopnu u četvrtak danju svježije.
Hrvatska
Hrvatska turistička industrija cvjeta: Evo koji dijelovi zemlje su bili omiljeni među turistima

Francuska predvodi globalni turistički procvat sa stotinu milijuna posjetitelja tijekom 2024., dok Španjolska, Italija, Grčka, Portugal, Hrvatska, Japan, Tajland i Brazil bilježe nezaustavljiv rast.
Francuska je i dalje najposjećenija zemlja na svijetu, a u 2024. je postavljen novi rekord sa 100 milijuna međunarodnih posjetitelja. Ovo povijesno postignuće naglašava trajnu privlačnost ove zemlje koja je ponovno potvrdila status vrhunske turističke destinacije, piše Travel and tour world.
Nekoliko je čimbenika pridonijelo velikom turističkom priljevu Francuske. Jedan je svakako tzv. “Olimpijski učinak”, odnosno iščekivanje Ljetnih olimpijskih igara u Parizu 2024., što je privuklo brojne ljubitelje sporta. Drugi razlog je ponovno otvaranje katedrale Notre Dame nakon razornog požara 2019., a treći je proslava 80. godišnjice Normandije koja je privukla brojne ljubitelje povijesti i obitelji veterana. No, svakako ne treba zanemariti ni privlačnost raznih kultnih znamenitosti, živahne gradove, izvrsnu kuhinju i bogatu kulturnu baštinu.
Hrvatska turistička industrija cvjeta
Ovaj turistički portal navodi da podaci pokazuju da Hrvatska turistička industrija također cvjeta. Hrvatska je imala iznimnu turističku godinu, ugostivši 21,3 milijuna posjetitelja. Dalmatinska obala, Dubrovnik i Plitvička jezera ostaju glavne atrakcije za europske i međunarodne turiste.
Mediteranska konkurencija
Španjolska je s 94 milijuna posjetitelja prošle godine srušila vlastiti rekord i tako se približila Francuskoj. Uspjeh Španjolske potiču raznolike atrakcije (od Sagrade Familie u Barceloni do muzeja Prado u Madridu), divne obale (obalne regije poput Costa del Sol, Kanarski otoci i Balearski otoci i dalje su velika turistička atrakcija), ali i gastronomija i kultura.
Ključna metrika u kojoj Španjolska već vodi je turistička potrošnja. Naime, Španjosla je prošle godine od turizma uprihodila 80 milijardi eura, a Francuska 71 milijardu eura.
Od ostalih konkurentnih država Hrvatskoj svakako treba izdvojiti i Italiju i Grčku. Italija je zabilježila povijesni porast turizma, ugostivši 65,8 milijuna posjetitelja 2024. godine. Najpopularnija odredišta bili su Rim, Firenca i Venecija. Otoci Sicilija i Sardinija također su plijenili pažnju, a treba spomenuti i obalu Amalfi koja je i dalje vrlo popularna među turistima.
Ipak, treba spomenuti i da u Italiji sve više raste zabrinutost zbog prekomjernog turizma, zbog čega lokalni dužnosnici raspravljaju o mogućim ograničenjima broja posjetitelja kako bi se uravnotežile ekonomske koristi s održivim turizmom.
Grčku je posjetilo 35 milijuna posjetitelja, što je povećanje od 10% u odnosu na 2022., a Portugal je također postavio rekord s preko 30 milijuna međunarodnih turista, što ga čini jednim od najbrže rastućih europskih turističkih odredišta.
Protekla 2024. bila je povijesna godina za turizam, a Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Japan, Maroko i Brazil postigli su rekordne brojke. Uz snažna ulaganja u turističku infrastrukturu, kulturne atrakcije i inicijative za održiva putovanja, globalni turizam je spreman za nastavak rasta u nadolazećim godinama, navodi ovaj portal.
Hrvatska
Teologinja: Bolje bi bilo da su imena svećenika pedofila objavili dok su bili živi

Ivica Maštruko pozdravio je danas objavu imena svećenika optuženih za pedofiliju u Hvarskoj biskupiji ističući da je to na liniji pape Franje, dok teologinja Anna Raffai ocjenjuje napretkom što se o takvim slučajevima počelo javno govoriti i u Hrvatskoj.
“Otkako je papa Franjo na čelu Katoličke crkve, naglašava se važnost priznanja, pokajanja i molitve za oprost u slučajevima seksualnog zlostavljanja”, rekao je Maštruko Hini komentirajući objavu imena dvojice svećenika Hvarske biskupije optuženih za pedofiliju, Josipa Jelinčića i Marija Zelanovića, koji su umrli prije sudskih presuda.
Za razliku od ranijih razdoblja, kada su se takvi slučajevi zataškavali, Crkva sada češće izlazi u javnost s isprikama i pozivima na prijavljivanje, kaže taj sociolog religije. Smatra da je odluka Hvarske biskupije pozitivan primjer koji može pridonijeti većoj transparentnosti i odgovornosti unutar Crkve. “Važno je da ovakvi potezi ne ostanu izolirani slučajevi, već da postanu standard u postupanju s takvim optužbama”, dodao je.
Maštruko: Nepovjerenje u Katoličku crkvu ne proizlazi isključivo iz optužbi za pedofiliju
Maštruko je također naveo da nepovjerenje u Katoličku crkvu ne proizlazi isključivo iz optužbi za pedofiliju, već je rezultat niza drugih čimbenika. “Financijski skandali, rigidna hijerarhija, udaljenost od socijalnih problema i prije svega stav Crkve prema seksualnoj orijentaciji pridonose padu povjerenja među vjernicima”, rekao je.
Isprike i pozivi na prijavljivanje, kaže, važan su korak prema većoj transparentnosti, ali se često događaju tek nakon što optuženi svećenici preminu. Bilo bi značajnije da se slučajevi rješavaju dok su počinitelji još živi i da se provodi snažnija prevencija unutar same crkvene strukture.
Povjerenje u Crkvu opada i to nije fenomen samo u Hrvatskoj. Kao odgovor na krizu povjerenja, diljem svijeta osnivaju se religijske zajednice koje nude alternativu tradicionalnim crkvenim institucijama jer ljudi traže duhovnost izvan okvira Katoličke crkve, a taj trend se sve više primjećuje, ističe Maštruko.
Sociologinja: Ovo je korak naprijed
Katolička teologinja i mirovna aktivistica Ana Raffai pozdravlja činjenicu da se ovakve slučajeve procesuira i da se o njima javno progovorilo. “To je korak naprijed i to treba podržati”, poručila je. Uspoređujući odnos Crkve prema žrtvama zlostavljanja kod nas i u ostatku Europe, uočljivo je, kaže, da se nigdje ne spominje materijalna odšteta nadležne biskupije žrtvama, što je uobičajeno npr. u Njemačkoj.
“Ti ljudi trebaju psihijatre, treba im dati materijalnu odštetu. Osim toga, treba poticati otvoreni razgovor u zajednici, da zlostavljanje ne bude tabu, već da se radi na izlječenju pojedinca i zajednice”, poručila je. Sporno joj je i što se nedovoljno govori o seksualnom nasilju nad ženama i redovnicama u crkvenim zajednicama.
“Zlostavljaju se i žene, ne samo maloljetnici”
“Apostrofira se zlostavljanje maloljetnika, a u taj pojam ne ulaze žene koje se isto tako zlostavlja. Nitko ne otvara ni pitanje zapovjedne odgovornosti nakon što su počinitelji umrli”, rekla je Raffai koja misli da ovo nije prva ovakva izjava iz redova Crkve u Hrvatskoj u kojoj se imenom i prezimenom navodi ime svećenika zlostavljača.
No, ova je izjava, ističe, puno jasnija i jača nego dosadašnja očitovanja o sličnim događajima. “Crkvi u Hrvatskoj još nije jasno da treba prevenirati i izraziti na vrijeme neprihvatljivost pedofilije, a ne samo nakon što je netko umro”, poručuje Raffai.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
Stavite lovorov list u limun i iznenadit ćete se što će vam se dogoditi u kući
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prije
TEŠKA PROMETNA U BILJANIMA / U bolnici preminula 31-godišnjakinja
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
FOTOGALERIJA IZ KARINA / Misno slavlje za domovinu na 32. godišnjicu razaranja franjevačkog samostana u Karinu