Hrvatska
Čak 91 osoba ostala bez socijalne pomoći: “Ukinite prisilni rad za opće dobro”
Stopa siromaštva neprestano raste i sve je više onih koji jedva krpaju kraj s krajem. U posebno su lošem položaju primatelji socijalne pomoći koji moraju raditi za opće dobro besplatno, kako bi dobili pomoć koja im pripada. Nažalost, mnogo je korisnika lošeg zdravstvenog stanja pa ne mogu raditi, a samim time ostaju i bez pomoći. Na sve je upozorila zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić i dodala da bi se ova mjera trebala ukinuti. Mjeri se protive i socijalne radnice, ali i druge udruge.
Primatelji socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade obavezni su odazvati se pozivu na rad za opće dobro, a ako to ne naprave gube naknadu. Građani su nezadovoljni, a iz ureda Pučke pravobraniteljice žele da se ova mjera ukine. Podršku imaju i iz drugih udruga, piše Mirovina.hr.
“Osobe u siromaštvu se tjera da besplatno rade”
Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno socijalnu pomoć, priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Računa se u postotku od osnovice za izračun ove socijalne pomoći, o čemu Vlada odlučuje jednom godišnje. Osnovica od početka godine iznosi 160 eura, što je za deset eura više u odnosu na ranije.
Ipak, kako im se socijalna pomoć ne bi ukinula, država korisnike tjera da besplatno rade bez osnovnih radničkih prava. Upravo se zato korisnici žale na ovu mjeru institucijama jer su u dubokom siromaštvu i moraju raditi poslove koje nitko drugi ne želi raditi. “Zajamčena minimalna naknada u iznosu od, za život nedovoljnih, 160 eura za samce, posljednja je sigurnosna mreža za ljude koji nemaju sredstava za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, niti ih nekako mogu osigurati. Naime, zakonom je već godinama propisana mogućnost, a novim Zakonom o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu početkom 2023. godine gradovima i općinama uvedena obveza da provode ovu “mjeru” kojom se osobe u dubokom siromaštvu tjera da besplatno rade poslove koje drugi ne žele raditi jer im se u suprotnom ukida ta mizerija od socijalne pomoći”, objasnili su iz Centra za mirovne studije na konferenciji ‘Kažnjavanje siromaštva: Prisilni rad korisnika socijalne pomoći’.
“Ljudi ispadaju iz administrativnih razloga iz mjere”
Mnoge institucije tako stalno dobivaju pritužbe korisnika socijalne pomoći, a u Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek u posljednje dvije godine su stigle pritužbe čak 307 korisnika zbog kršenja njihovih prava. Isto je potvrdila i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić koja je otkrila da se i njima građani žale. Pritužbe su pokazale da su neki građani izgubili ovu naknadu jer se zbog zdravstvenog stanja nisu mogli odazvati pozivu. Dodala je i da traže da se mjera ukine zbog štetnosti.
“Mi godinama vidimo da stope rizika od siromaštva rastu, broj korisnika zajamčene minimalne naknade pada, a malo ih se uključuje na tržište rada, što znači da ljudi ispadaju iz administrativnih razloga”, napominje Vlašić. Korisnike socijalne pomoći treba uključiti u društvo
Navedenom mjerom nisu zadovoljni ni oni koji bi ju trebali provoditi, jer iako su socijalne radnice, od kojih se očekuje da osnažuju korisnike, moraju provoditi mjeru. Tako je Zorana Uzelac Bošnjak iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba rekla da je ključan individualan pristup svakom korisniku. Osim toga, važno je i uključivanje na tržište rada, ali i promjena stavova građana o ljudima koji koriste socijalnu pomoć i siromašnima općenito.
Negativan učinak ove mjere na najsiromašnije građane pokazuje i analiza pripremljena u sklopu ovog projekta, koju su predstavili iz Centra za mirovine studije. Analiza je potvrdila nejednakost građana pred zakonom, s obzirom na to da barem 68 % jedinica lokalne samouprave ovu mjeru ne provodi. Istovremeno, u onima koje to provode je tijekom godinu i pol dana 91 osoba ostala bez zajamčene minimalne naknade jer se nije odazvala pozivu na rad za opće dobro.
Udruge pozivaju da se u izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi koje su upravo u javnom savjetovanju, ovu višestruko štetnu odredbu ukine. Uz to, traže da se radno sposobnim korisnicima socijalne pomoći pruži individualna podrška, kvalitetnije psihosocijalne usluge i socijalno mentorstvo za uključivanje u društvo i na tržište rada.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
NIJE NA ODMET ZNATI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
