Hrvatska
Turudić o Jadroliniji: Pokrenuta istraga protiv tri Hrvata. Neće biti uhićeni

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da je protiv tri osobe pokrenuta istraga kaznene odgovornosti u Jadroliniji zbog tragedije na brodu Lastovo iz kolovoza prošle godine u kojoj su u malološinjskoj luci trojica pomoraca izgubila život.
“Doneseno je rješenje o provođenju istrage protiv tri hrvatska državljana radi teškog kaznenog djela protiv sigurnosti. Policijska uprava je podnijela kaznenu prijavu, mi smo postupili po kaznenoj prijavi i Županijskom državno odvjetništvo u Rijeci je donijelo rješenje o provođenju istrage”, izjavio je Turudić novinarima na Viroexpo-u. Turudić pritom nije otkrio tko je pod istragom, a u drugoj je izjavi Turudić novinarima rekao kako u istrazi neće biti uhićenja. “Sada su dovršena vještačenja, hidrauličko vještačenje na Strojarskom na fakultetu u Zagrebu, što je vrlo korisno i dobro. Pročitali smo izvješća Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. Ima još nekoliko izvida, ali mislim da će Županijsko državno odvjetništvo u četvrtak ili petak donijeti državnoodvjetničku odluku u tom predmetu”, rekao je tada Turudić.
Turudić je komentirao i slučaj bivšeg ministra poljoprivrede Josipa Dabre, istaknuvši kako to ide svojim putem. “To je veoma opsežan i velik predmet. Ima puno izvida, što prije moguće ćemo završiti”, ustvrdio je glavni državni odvjetnik.
Smijenjena cijela Uprava
Podsjetimo, skupština Jadrolinije je prije par dana, na temelju odluke vlade, jednoglasno opozvala tročlanu Upravu Jadrolinije na čelu s Davidom Soptom. Osim predsjednika Uprave Sopte, opozvani su i članovi Uprave Goran Frković i Riano Bukša, a u kratkom priopćenju ne spominje se izbor ili imenovanje nove Uprave. Skupštinu Jadrolinije čine ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je predsjednik Skupštine, te članovi, ministar financija Marko Primorac i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Prema podacima iz Jadrolinije, predsjednik i članovi Uprave Jadrolinije u idućih godinu dana imaju pravo, ako nakon razrješenja ne prihvate zapošljavanje na radnim mjestima u tvrtki, sukladno svom obrazovanju i sposobnostima, na primanje pune plaće u idućih šest mjeseci te još šest mjeseci pola plaće. U medijima se navodilo pravo na isplatu ukupno oko 110 tisuća eura.
Smjena nakon dva neovisna izvješća o nesreći na Lastovu
Nakon što su prije tjedan dana objavljena dva neovisna izvješća o nesreći na Jadrolinijinu brodu Lastovo, u kojoj su u kolovozu u malološinjskoj luci poginula tri pomorca, Sopta je poručio da je spreman otići. Iz vlade je potvrđeno kako će biti smijenjena tročlana Uprava, odnosno da je premijer Andrej Plenković, nakon sastanka sa Soptom u vezi s objavljenim izvješćima, odlučio smijeniti cijelu Upravu Jadrolinije. Nešto ranije Sopta je u priopćenju naveo da je spreman povući se s mjesta predsjednika Uprave te da će prihvatiti sve zaključke Skupštine. Osobno, kaže, ne osjeća krivnju za tragediju koju je uzrokovalo više različitih čimbenika, no osjeća moralnu odgovornost od prvog dana.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je prošlog tjedna izvješće o izvidima pomorskih prekršaja prilikom nesreće broda Lastova, u kojem se predlaže pokretanje prekršajnog postupka protiv Jadrolinije, predsjednika Uprave Davida Sopte kao odgovorne osobe i zapovjednika broda Gorana Đolonge. Prekršajne prijave će biti podnesene ako ne bude pokrenut kazneni postupak, što je u nadležnosti Državnog odvjetništva.
Zaključeno je da sustav upravljanja sigurnošću u Jadroliniji nije u cijelosti uspostavljen, a zapovjednik broda je prekršio odredbe poslovnika upravljanja sigurnošću, kojima se propisuju odgovornosti pojedinih članova posade u obavljanju operativnih zadaća vezanih uz sustav pramčane rampe.
DORH istražuje
Iz Sindikata pomoraca Hrvatske su u ponedjeljak pozvali Upravu Jadrolinije da dio pomoraca s Lastova, koji su zbog doživljene psihičke traume u tragediji na tom brodu već šest mjeseci na bolovanju, djelomično obešteti i isplati im sva primanja koja bi ostvarili da su radili u redovnim smjenama.
I Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu objavila je izvješće o nesreći i pritom Jadroliniji dala 12, a Hrvatskom registru brodova tri sigurnosne preporuke. Utvrđeno je da se nekontrolirani pad rampe dogodio u okolnostima dok se rampa nalazila podignuta u krajnjem gornjem položaju, pri čemu je hidraulički sustav podizanja i spuštanja bio isključen, a rampa neosigurana mehaničkim sredstvima. Članovi posade nisu bili u cijelosti upoznati s funkcionalnostima pramčane rampe i pripadajućeg hidrauličkog sustava.
Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci je u suradnji s policijom provelo izvide nakon nesreće. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić ranije je potvrdio da se zbog tragedije na brodu Lastovo sastao s tužiteljima iz Rijeke i da su vještačenja dovršena te da su pročitali oba izvješća. Najavio je da će državnoodvjetnička odluka biti donesena ovoga tjedna te kako “misli da će biti kaznene odgovornosti”, ali nije precizirao protiv koga.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.