Muzej antičkog stakla u Zadru jedan je od ovogodišnjih dobitnika nagrade Hrvatskog muzejskog društva u kategoriji za realizirani marketinško-propagandni program, za izložbeni projekt Staklarske radionice u Muzeju antičkog stakla u Zadru: Advent u MAS-u.

Svečana dodjela godišnjih nagrada Hrvatskog muzejskog društva održala se u ponedjeljak, 10. studenog 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Nagradu je primila autorica izložbenog projekta Fabija Franulović, voditeljica Odsjeka za marketing, promidžbu i prodaju. 

Izložbeni projekt „STAKLARSKE RADIONICE U MUZEJU ANTIČKOG STAKLA U ZADRU: ADVENT U MAS-u” popularizirao je jedinstvenu muzejsku atrakciju koja djeluje isključivo u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a to su staklarske radionice. Autori izloženih predmeta, staklopuhači Marko Štefanac i Antonija Gospić uz konzervatoricu-restauratoricu Ivanu Matković svojim su umijećem oblikovanja stakla proizveli unikatne staklene predmete/suvenire koji su putem ove izložbe prezentirani širokoj javnosti na jedan inovativan način. 

Uz ravnatelja Muzeja antičkog stakla u Zadru dr. sc. Hrvoja Manenicu, svečanosti su prisustvovali i ostali kolege iz Muzeja. Četvrta je ovo nagrada Hrvatskog muzejskog društva dodijeljena Muzeju antičkog stakla u Zadru u raznim kategorijama te za izuzetna postignuća i doprinos muzejskoj struci.

Tradicionalni 17. Međunarodni književni susreti u Koljnofu, održani od petka 7. do ponedjeljka 10. studenoga 2025., još su jednom dokazali koliko je snažna i živa veza između hrvatskih književnika iz domovine i onih koji stvaraju izvan njezinih granica, osobito u gradišćanskom kulturnom prostoru. Ovi susreti, koji se već gotovo dva desetljeća održavaju u Koljnofu (Mađarska), predstavljaju jedno od najvažnijih okupljanja hrvatskih književnika iz cijelog srednjoeuropskog prostora, gdje se naizmjenično predstavljaju autori iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.

Hrvatsko izaslanstvo činili su istaknuti književnici i znanstvenici: Tomislav Marijan Bilosnić, književnik i slikar, predsjednik Ogranka DHK Zadar, voditelj Susreta; prof. dr. Robert Bacalja, književnik, član DHK i sveučilišni profesor; prof. dr. sc. Rafaela Božić, književnica i profesorica sa Sveučilišta u Zadru; Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka; Biserka Goleš Glasnović, književnica iz Zagreba, članica DHK; Tomislav Milohanić, pjesnik iz Poreča, član DHK; te Ante Mihić, teolog i pjesnik iz Sali, s Dugog otoka.

Njima su se pridružili ugledni predstavnici gradišćanskih Hrvata: Jurica Čenar, dr. sc. Herbert Gassner, dr. sc. Robert Hajszan Panonski, Ana Šoretić, također svi članovi DHK, te Ingrid Klemenčić i dr. Franjo Pejrić, izvršni urednik, organizator i domaćin Susreta u Koljnofu.

Program je započeo u Petrovom Selu, posjetom grobovima pjesnika Timee Horvat i Lajoša Škrapića, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić pročitao svoju dirljivu pjesmu „Na vijest o smrti Timee Horvat“. Uslijedio je obilazak Spomen sobe Patroviskih velikana, posvećene najistaknutijim hrvatskim kulturnim djelatnicima toga kraja (Timee Horvat, Lajoša Škrapića, Ivana Nemetha, Jolána Kocsisa) u Kulturnom domu Petrovog sela, gdje su se književnici družili s domaćinima. Književnike su primili Andrija Handler i Rajmund Filipović, poznati kulturni djelatnici u Petrovom Selu.

Potom su književnici posjetili Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Priski, gdje ih je dočekao pjesnik i muzealac dr. sc. Šansor Hiorvat.

Večernjim programom održanim u Koljnofu, u restoranu Levanda, bio je svečano obilježen spomenom na 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva. Susret je otvoren Bilosnićevim pjevanjem „Kralj Tomislav“, a potom su nastupili svi sudionici susreta iz Hrvatske, Austrije i Mađarske.

Drugog dana susreta, u subotu 8. studenoga, sudionici su obišli hrvatska sela austrijskog Gradišća – Klimpuh, Cogrštof, Otavu i Vulkaprodrštof. U Klimpuhu ih je primila načelnica Karin Vukman Artner, a razgovaralo se o velikim imenima hrvatske književnosti toga kraja – Šimonu Knefacu, Feriju Sučiću i Štefanu Geošiću.

U Cogrštofu, u domu pjesnikinje Ane Šoretić, održano je intimno druženje i čitanje poezije. Posjet gradu Željeznom obuhvatio je obilazak Hrvatskog kulturnog i dokumentacijskog centra, Hrvatske narodne visoke škole, te znamenitosti poput dvorca Esterházy i stolne crkve. Voditelj programa bio je dr. Herbert Gassner.

Večer je donijela književno-glazbeni susret u Koljnofu, gdje je predstavljena antologija „Jadranskih sirena zov“ autorica dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek i prof. dr. sc. Gordane Laco,o kojoj je govorila sama autorica, predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović-Salopek. Glazbeni ugođaj upotpunili su Josip Cenić i Mijo Bijuklić.

U okviru večeri održan je i program „2. Dani masline u Koljnofu“, otvoren pjesmom Tomislava Marijana Bilosnića „U Koljnofu raste maslina“, čitanom na hrvatskom i mađarskom jeziku. Pjesnici iz Hrvatske (Robert Bacalja, Rafaela Božić, Tomislav Mkilohanić, Davor Grgurić i Biserka Goleš Glasnović) nastavili su pjesnički program do kasno u noć. U glazbenom dijelu programa nastupio je koljnofski Ženski vokalni sastav „Nijanse“.

U nedjelju, 9. studenoga, predstavljen je značajan projekt „Gradišćansko-hrvatski govori“ u pet knjiga, koji je predstavio prof. dr. sc. Robert Bacalja. Slijedile su promocije knjiga „Fotoantologije / Hrvatski književnici“ autora Božice Brkan i Miljenka Brezaka, te zbirke Biserke Goleš Glasnović „Šarm oskudice“, o kojima je govorio Tomislav Marijan Bilosnić, koji je predstavio i svoju novu zbirku poezije „Itaka“.

Poslijepodne je proteklo u znaku folklora, glazbe i poezije, uz nastupe svih sudionika susreta koji su svojim recitacijama i izvedbama stvorili atmosferu zajedništva i ponosa na hrvatsku riječ.

Završnog dana, u ponedjeljak 10. studenoga, hrvatski su pjesnici posjetili Osnovnu školu „Mihovila Nakovića“ u Koljnofu i Školu „Mate Meršića Miloradića“ u Sambotelu, gdje su nastupili pred učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Na putu do Sambotela, pjesnici su se zaustavili u Čepregu, gdje ih je primila kulturna djelatnica Marija Kralj. Ovim je posjetom simbolično zaključen program Susreta, u ozračju nade i predanosti očuvanju hrvatskog jezika među najmlađima.

Međunarodni književni susreti u Koljnofu već su se afirmirali kao ključni događaj u očuvanju i promociji hrvatske riječi i identiteta izvan domovine. Oni povezuju hrvatske autore iz različitih zemalja i regija, njeguju bogatu književnu i jezičnu tradiciju, a istodobno stvaraju nove mostove između kulturnih zajednica.

U vremenu kada globalizacija prijeti potisnuti manje jezike i lokalne kulturne izraze, ovi susreti potvrđuju vitalnost hrvatskoga jezika, pjesništva i kulturne svijesti. Koljnof tako ostaje ne samo simbol očuvanja hrvatske baštine u Gradišću, nego i prostor istinskog dijaloga među književnicima i narodima. Kako je naglasio jedan od sudionika, „Koljnof je mjesto gdje se hrvatska riječ ne samo pamti, nego i živi“— što je i najbolji sažetak značenja ovih susreta za hrvatsku kulturu i jezik, što je prepoznao i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. 

U odnosu na 2023. godinu, općine su unutar proračunske stavke socijalna zaštita u 2024. godini, sredstva povećale za preko 50 posto. Po relativnom i apsolutnom iznosu po rastu predvode Bošnjaci, a među vodećima su još općine Bilje, Brdovec, Stara Gradiška, Dubrava, Ribnik, Sveti Filip i Jakov, Klis… Općine Ribnik i Bošnjaci su najviše izdvojile za socijalnu zaštitu po stanovniku i prema udjelu iz proračuna.

Među vodećima su po ta dva kriterija još, primjerice, Lećevica, Sveti Filip i Jakov, Gorjani, Klis, Zadvarje, Lovas, Konavle, Pojezerje, Petlovac, Ružić, Unešić… Pokazala je to naša analiza napravljena iz proračunskih izvješća općina i podacima proračunske stavke socijalna zaštita.

U listopadu je obilježen Svjetski dan beskućnika, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i Međunarodni dan starijih osoba. Nizom projekata i mjera pokušavaju se ublažiti problemi potrebitih, povećati inkluzivnost, pospješiti smještaj starijih u domovima…

U programu rada Vlade RH 2024. – 2028. predviđeno je kreiranje ciljanih i učinkovitih mjera namijenjenih najranjivijim skupinama društva kako bi se stopa rizika od siromaštva smanjila ispod 15 posto. Planirano je povećanje socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade s trenutnih 160 na 200 eura do 2028. Naknada za ugroženog kupca energenata – piše i analizira načelnik.hr – nastavit će se isplaćivati u uvećanom iznosu od 70 eura. Osigurat će se i ravnomjeran pristup integriranim uslugama socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja za djecu i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a smanjivat će se i energetsko siromaštvo.

Također, nastavlja se provoditi Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027. godine, s ciljem osiguravanja uvjeta i alata za učinkovito smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšanja svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva, kao i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji. Hrvatski nacionalni ciljevi za smanjenje siromaštva, usklađeni s Europskim stupom socijalnih prava do 2030. godine uključuju smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298 tisuća, uključujući 40 tisuća djece. Republika Hrvatska se također obvezala na ciljeve Europskog jamstva za djecu, čiji je cilj osigurati da sva djeca imaju pristup osnovnim pravima i uslugama, s posebnim projektima usmjerenima na poboljšanje pristupa zaštiti djece i ranom odgoju i obrazovanju.

Novim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine, koje su na snazi od 1. travnja 2025., unaprijeđena je skrb za beskućnike tako što je omogućeno da beskućnik ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u 100 posto iznosu iako je smješten u prihvatilište ili organizirano stanovanje, dok su ranije imali pravo na 50 posto iznosa. Skrb o njima je  u nadležnosti je jedinica lokalne i područne samouprave, a Ministarstvo svake godine, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama izrađuje Plan zbrinjavanja beskućnika u zimskim uvjetima, pri čemu se prikupljaju podaci o raspoloživim smještajnim kapacitetima te o dodatnim mogućnostima smještaja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima.

Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava FEAD-a osiguralo 39,4 milijuna eura za financiranje projekata humanitarnih organizacija kroz koje je pružena pomoć u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći za više od 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u istom je razdoblju Ministarstvo iz sredstava ESF-a financiralo niz projekata u vrijednosti većoj od 655 milijuna eura namijenjenih aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina. U lipnju ove godine objavljen je Poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, u okviru kojeg će se financirati projekti koji će podupirati socijalnu uključenost ranjivih i socijalno osjetljivih skupina.

Akcijskim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. realizirana su 73 programa za beskućnike u iznosu od 2,9 milijuna eura, kojima je obuhvaćeno više od 4 tisuće beskućnika. Novim Akcijskim planovima bit će predviđene mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, kao i ostvarivanju jednakih prilika i bolju uključenost u zajednicu, koje će uključivati i ranjivu skupinu beskućnika.

U tijeku je i izgradnja te opremanje osamnaest centara za starije osobe diljem Hrvatske, a neki od njih grade se upravo u općinama – Lovasu, Nedelišću, Svetom Filipu i Jakovu, Kostreni, Voćinu i Vrpolju.

Kroz projekt Zaželi sklopljeno je 514 ugovora vrijednih 460,7 milijuna eura osiguranih iz europskog socijalnog fonda. Upravo se i najveći dio općina uključio u ovaj program.

Kako naša analiza pokazuje, u 2024. godini ukupno je 340 općina povećalo izdvajanja unutar stavke socijalna zaštitu, a  u odnosu na 2023. godinu, dok su kod 6 općina sredstva ostala jednaka. Ukupno su sredstva povećana za 24,1 milijun eura, odnosno za 51 posto. Udjeli u proračunu kod dvije općine premašuju 50 posto izdvojenih proračunskih sredstava za stavku socijalne zaštite, a kod čak 78 općina je udjel dvoznamenkasti.

Općina Ribnik najviše je izdvojila za socijalnu zaštitu po stanovniku u lanjskom proračunu, gotovo 2,1 tisuću eura, a Bošnjaci 1,4 tisuću eura, obje koje su na tom području bile vodeće i u našoj mandatnoj analizi ulaganja u socijalnu zaštitu.  Lećevica je, nadalje,  po stanovniku izdvojila 347 eura, Sveti Filip i Jakov 309 eura, Gorjani 294 eura, Klis 284, Zadvarje 260, Lovas 251 euro, Konavle 215 eura i Velika Trnovitica 215 eura. Prema udjelu iz proračuna s izdvojenih gotovo 69 posto opet predvodi Ribnik, mala općina Karlovačke županije i također je slijede Bošnjaci, velika općina Vukovarsko-srijemske županije, koja je izdvojila 54 posto iz proračuna za socijalnu zaštitu. Pojezerje je izdvojilo 32 posto, Gorjani 29 posto, Petlovac 26 posto, Ružić, Unešić i Podgorač 23 posto te Donji Vidovec i Velika Trnovitica 22 posto.

Po rastu izdvojenih sredstava u 2024. godini, u odnosu na 2023., u apsolutnom i relativnom iznosu, predvode Bošnjaci u čijem su proračunu za socijalnu zaštitu sredstva povećana za 4 milijuna eura, odnosno za gotovo 3 tisuće posto. Blizu je po postotnom rastu  Bilje, slijedi Brdovec s rastom od 1,2 tisuće posto, Stara Gradiška u kojoj su sredstva povećana za tisuću posto, za nešto manje povećana su u Dubravi, u Ribniku i Trpnju za nešto više od 900 posto, za 855 posto u Općini Sveti Juraj na Bregu te za 802 posto u Donjoj Motičini i Kistanju.

U apsolutnom iznosu je nakon Općine Bošnjaci, najveći rast izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu na godišnjoj razini imala općina Brdovec, za 2,1 milijun eura, Sveti Filip i Jakov za 1,1 milijun, Klis za 776,8 tisuća eura, Ribnik za 679,9 tisuća, Bilje za 590,7 tisuća, Erdut za 536,8 tisuća, Bistra za 502,2 tisuće, Konavle za 426,1 tisuća i Sveti Juraj na Bregu za 316,6 tisuća eura.

Izvor: Antena Zadar