Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

S dolaskom proljeća priroda se budi, dani postaju duži, temperature ugodnije, a život se vraća na ulice. I dok bi sve to trebalo pozitivno djelovati na naše tijelo i psihu, mnogi upravo u ovom razdoblju osjećaju suprotno – manjak energije, pospanost, bezvoljnost i opću iscrpljenost. Riječ je o proljetnom umoru, fenomenu koji nije izmišljen, već ima stvarne fiziološke razloge. Iako nije medicinski dijagnoza, dovoljno je čest i prepoznat da zaslužuje pažnju.

Što je zapravo proljetni umor?

Proljetni umor je pojava koja se javlja kod mnogih ljudi u prijelazu iz zime u proljeće, najčešće u ožujku i travnju. Iako nije bolest, simptomi mogu biti dovoljno izraženi da utječu na svakodnevno funkcioniranje.

Glavni uzroci leže u promjenama koje se događaju u tijelu uslijed promjene vremenskih uvjeta, dužine dana i temperature. Tijelo, naviknuto na zimski ritam, mora se prilagoditi novim uvjetima, što nije uvijek jednostavno ni brzo.

Zašto osjećamo proljetni umor?

Hormonska neravnoteža

Tijekom zime razina melatonina (hormona sna) je viša zbog manjka dnevne svjetlosti, dok je serotonina (hormona “dobrog raspoloženja”) manje. S dužim danima u proljeće, tijelo počinje smanjivati proizvodnju melatonina i pojačavati lučenje serotonina, dopamina i endorfina. Taj hormonalni “rebalans” može potrajati nekoliko tjedana, tijekom kojih se osjećamo umorno, zbunjeno i bezvoljno.

Promjena krvnog tlaka

Toplije vrijeme uzrokuje širenje krvnih žila, što može dovesti do pada krvnog tlaka. To osobito pogađa osobe koje i inače imaju nizak tlak, a posljedica je osjećaj slabosti, vrtoglavice i umora.

Nedostatak vitamina i minerala

Zimska prehrana često je siromašna svježim voćem i povrćem, što može dovesti do manjka vitamina C, D, željeza i magnezija. Svi oni igraju ključnu ulogu u održavanju energije i dobrog imuniteta.

Promjene u bioritmu

S pomicanjem sata i sve ranijim izlaskom sunca, naš unutarnji sat mora se prilagoditi. Ta promjena može narušiti kvalitetu sna, zbog čega se budimo umorni i nenaspavani.

Najčešći simptomi

Proljetni umor se ne manifestira jednako kod svih, no najčešći simptomi uključuju:

• konstantan osjećaj iscrpljenosti, iako dovoljno spavate
• smanjena koncentracija i motivacija
• razdražljivost i blage promjene raspoloženja
• glavobolje, pospanost tijekom dana
• slabija otpornost na stres
• osjećaj da “niste svoji”

Ako ti simptomi traju dulje od 3-4 tjedna ili se pogoršavaju, dobro je konzultirati liječnika kako bi se isključili drugi zdravstveni problemi poput anemije, poremećaja štitnjače ili depresije.

Kako si pomoći?

Dobra vijest je da proljetni umor prolazi, a još bolja je da si možete itekako pomoći da to razdoblje što lakše prebrodite. Umjetnu inteligenciju smo pitali da nam predloži načine na koje se najbolje “obračunati” s proljetnim umorom.

1. Krećite se svaki dan

Tjelesna aktivnost, posebno na otvorenom, najbrže “resetira” tijelo. Šetnja, trčanje, vožnja biciklom ili jednostavno boravak u prirodi potiču cirkulaciju, lučenje endorfina i poboljšavaju san. Dovoljno je 30 minuta dnevno da se osjeti razlika.

2. Uredan san je ključ

Pokušajte ići spavati i buditi se u isto vrijeme, izbjegavajte ekran prije spavanja i neka prostorija u kojoj spavate bude prozračena i tamna. Kvalitetan san pomaže tijelu da se lakše prilagodi novim ritmovima.

3. Jedite sezonski i šareno

Tanjur pun boja znači tanjur pun nutrijenata. U proljeće su dostupni mladi špinat, matovilac, rotkvice, šparoge, jagode – sve bogato vitaminima, vlaknima i antioksidansima. Fokusirajte se na:

• lisnato zeleno povrće (bogato željezom i folatima)
• agrume i bobičasto voće (vitamin C)
• orašaste plodove i sjemenke (magnezij i omega-3)
• integralne žitarice (energija i vlakna)

4. Pijte dovoljno tekućine

Dehidracija može pogoršati osjećaj umora. Voda je najbolji izbor, ali možete ubaciti i čajeve poput zelenog, mente ili đumbira koji osvježavaju i lagano stimuliraju. Izbjegavajte pretjerivanje s kavom i energetskim pićima – kratkoročno podižu energiju, ali dugoročno iscrpljuju.

5. Dodaci prehrani – da ili ne?

Ako prehrana nije raznolika ili imate specifične potrebe (npr. manjak željeza, vitamina D), moguće je uzimati dodatke, ali uvijek u dogovoru s liječnikom ili ljekarnikom. Vitamin D, kojeg tijelo zimi ne dobiva dovoljno zbog manjka sunca, često je prvi kandidat.

Umor nije prepreka

Proljetni umor nije znak slabosti, već normalna reakcija tijela na promjene u okolišu. Ključ je u razumijevanju što se događa u organizmu i pružanju podrške kroz kretanje, dobru prehranu, kvalitetan san i boravak na svježem zraku. Već nakon nekoliko tjedana organizam će se “prešaltati” na proljetni režim, a vi ćete ponovno osjetiti energiju, vedrinu i polet.

Umor ne mora biti prepreka – može biti podsjetnik da je vrijeme da usporimo, posložimo prioritete i pobrinemo se za vlastito tijelo na način koji ono u ovom prijelaznom razdoblju najviše treba.

zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih prilika, odgađa se koncert sastava The Beat Fleet TBF, koji je u okviru obilježavanja Dana Sveučilišta u Zadru bio zakazan za petak 28. ožujka u Novom kampusu.

Cjelokupni EU-CONEXUS zabavni program uz nastup TBF-a održat će se u petak 4. travnja na istoj lokaciji, s početkom u 20 sati.