Hrvatska
Rok je sve bliže: Evo tko mora prijaviti podatke za oporezivanje stambenih nekretnina
Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.
Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.
Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba.
U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.
Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave
Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.
“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.
Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.
Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura
Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.
Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura.
Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura
Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine.
Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.
Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.
Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.
Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.
Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova
Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.
Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.
Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.
Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.
Zbog utvrđene bakterije salmonele Državni inspektorat RH s tržišta je opozvao “Pršut bez kosti ostaci narezivanja”, koji proizvodi osječka poljoprivredna tvrtka Žito, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom LOT 25-00603, najbolje upotrijebiti do 30. lipnja 2025.
U proizvodu je utvrđena bakterija iz roda Salmonella spp. te nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, navodi se u priopćenju.
Proizvela ga je i stavila na tržište osječka tvrtka Žito d.d.
U Pragu su predstavljene novosti hrvatske turističke ponude.
Hrvatska turistička zajednica i Croatia Airlines u Pragu su održali zajedničko predstavljanje ukupne hrvatske turističke ponude, odnosno letove hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika. Predstavnicima više od 50 čeških turističkih agencija, turoperatora obratili su se Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, Mato Radić, rukovoditelj prodajnog tržišta Croatia Airlinesa za središnju Europu te Miodrag Mlačić, direktor Predstavništva HTZ-a za Češku i Slovačku.
Direktor Staničić predstavio je novosti i trendove hrvatskog turizma, a pritom je posebno naglasio važnost tržišta Češke za njegove ukupne rezultate. “Hrvatska se tradicionalno nalazi među najpopularnijim inozemnim destinacijama čeških ljubitelja putovanja. Češka se nalazi među top 5 tržišta s kojih hrvatski turizam ostvaruje najveći broj turističkih dolazaka i noćenja. Tako je bilo i lani kada su Česi u našoj zemlji ostvarili više od 5 milijuna noćenja te u ovoj godini želimo zadržati tu razinu prometa. Međutim, to neće biti lako, globalni sektor putovanja se suočava s brojnim izazovima, a kako ništa ne želimo prepustiti slučaju cilj nam je hrvatsku turističku ponudu i novosti dodatno približiti našim partnerima, ali i svim potencijalnim gostima koji će, siguran sam, u velikom broju birati hrvatske destinacije“, poručio je direktor Staničić, a piše Poslovni dnevnik.
Iz Croatia Airlinesa ovom su prilikom posebno istaknuli i predstavili novu sezonsku liniju Zagreb – Prag, koja je uvedena u ovogodišnjem ljetnom redu letenja. Izravni međunarodni letovi na ovoj su relaciji planirani triput na tjedan, odnosno ponedjeljkom, srijedom i petkom, u razdoblju od početka srpnja do kraja listopada ove godine.
“Izuzetno nam je drago što u svojoj ponudi imamo direktni let kojim spajamo glavne gradove Hrvatske i Češke. Ti bi se letovi trebali obavljati novim zrakoplovima Airbus A220, kojima uspješno obnavljamo postojeću flotu. Očekujemo vrlo dobar interes i popunjenost u oba smjera, na ovaj način olakšavamo turističke, ali i poslovne dolaske, a kreirali smo i vrlo atraktivne pakete pa se karta na ovoj relaciji može naći po cijeni već od 129 eura. Osim ove nove linije, tijekom sezone obavljat ćemo i sezonske letove Split – Prag i Dubrovnik – Prag“, naglasio je Radić, nadodavši kako će Croatia Airlines tijekom ovogodišnje turističke sezone Zagreb izravno povezivati s 23 međunarodna odredišta, dok će Hrvatsku povezivati s ukupno 30 odredišta.
Europska komisija je u četvrtak predložila važne promjene pravila o periodičnim tehničkim pregledima vozila, kako bi se u obzir uzeo sve veći broj električnih automobila, napredni sustavi za pomoć u vožnji te smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara.
Nova pravila trebala bi smanjiti emisije štetnih tvari, prijevare povezane s brojačem kilometara i povećati sigurnost na cestama.
Komisija je predložila reviziju triju direktiva: o periodičnom tehničkom pregledu vozila; o dokumentima o registraciji vozila; o pregledu na cesti gospodarskih vozila.
Komisija predlaže da se uvedu obvezni tehničkih pregledi automobila i kombija starijih od 10 godina, jednom godišnje umjesto sadašnje obveze svakih dvije godine. Ta obveza već postoji u većini država članica, među njima i u Hrvatskoj, ali u 11 država članica automobili i kombiju stariji od 10 godina moraju ići na tehnički pregled tek svake dvije godine.
U nekim državama članicama obvezni tehnički pregledi jednom godišnje provode se već nakon tri ili četiri godine starosti vozila.
Kako bi se smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara, države članice će, prema prijedlogu, morati uspostaviti nacionalne baze podataka o očitanjima brojača kilometara.
Očitanja se moraju zabilježiti pri svakom servisiranju ili popravku vozila, čak i kada je riječ o zamjeni žarulja ili zamjeni guma. Takve baze podataka već postoje u Belgiji (Car-Pass) i i u Nizozemskoj (Nationale Auto Pas, NAP) i sada bi trebale postati obveza u svim državama članicama.
Ako rabljeni automobil bude prodan u neku državu članicu, država članica iz koje je izvezen morat će podijeliti povijest kilometraže tog automobila ili kombija s državom članicom u kojoj se ponovno registrira.
Prema postojećoj direktivi o periodičnim tehničkim pregledima, kilometraža se mora bilježiti pri svakom takvom pregledu, a manipuliranje kilometražom smatra se kaznenim djelom. Međutim, problem je u tome što se tehnički pregledi provode samo svake godine, još češće svake dvije godine, a kod novih vozila tek nakon tri ili četiri godine. Znatan dio prijevara povezanih s brojačem kilometara već se događaju prije prvog pregleda jer se veći dobici u cijeni mogu postići neovlaštenim zahvatima na brojačima kilometara relativno novih vozila.
Suzbijanje prijevara povezanih s kilometražom važno je sa stajališta zaštite potrošača, ali i za pošteno tržišno natjecanje u trgovini vozilima. Prijedlog bi trebao pridonijeti smanjenju nedopuštenih zahvata na brojačima kilometara u domaćoj i prekograničnoj prodaji rabljenih vozila, što bi posebno trebalo koristiti potrošačima u zemljama s velikim brojem rabljenih vozila.
Predlaže se ispitivanje emisija primjenom naprednih metoda za ultrasitne čestice i dušikovih oksida (NOx). Sadašnje preporučene granične vrijednosti od 250 000 čestica/cm3 postale bi prag za prolaz na tehničkom pregledu.
Predlaže se da se periodični tehnički pregledi prilagode za ispitivanje električnih vozila te da pregledi obuhvate i napredne značajke za pomoć u vožnji.
Predlaže se i digitalizacija zapisnika o tehničkom pregledu vozila i uvođenje digitalnih potvrda o registraciji vozila, zatim međusobno povezivanje nacionalnih registara vozila i proširenje skupa usklađenih podataka o vozilima u tim registrima, na primjer podataka o zemlji prve registracije, statusa registracije i informacijama o znatnim izmjenama vozila.
Certifikati o tehničkoj ispravnosti vozila u elektroničkom obliku trebali bi postati obvezni i postupno zamijeniti papirnati oblik.
Predviđa se mogućnost obavljanja tehničkog pregleda u nekoj drugoj državi članici u kojoj vozilo nije registrirano. Potvrda o takvom pregledu vrijedila bi do šest mjeseca s tim da se sljedeći tehnički pregled mora obaviti u zemlji u kojoj je vozilo registrirano.
Prijedloge će sada razmotriti Europski parlament i Vijeće u okviru redovnog zakonodavnog postupka. Sada je na zakonodavnim tijelima Vijeću i Parlamentu da se izjasne o prijedlozima. Nakon što se postigne dogovor, Komisija će pripremiti potrebne delegirane i provedbene akte za određene aspekte provedbe novih pravila.
Bilosnićeva “Kornatska molitva” u slovenskoj “Apokalipsi”
PROSLAVA GODINE JUBILEJA / Nadbiskupija objavila upute vjernicima u dolasku na Forum ove nedjelje
Zadar Street Food Festival donosi proljetno izdanje na novoj lokaciji – na zadarskim bedemima!
Obavijest građanima uoči Wing for Life World Run utrke
SPORTSKI VIKEND / Na Višnjiku vaterpolo, nogomet, hrvanje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeŽUPANIJSKI DANI 2025. / U petak Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”
-
Hrvatska5 dana prijeStižu velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve mijenja