Connect with us

Hrvatska

POLITIČKI KRUH / Sabina Glasovac (SDP) u trezorske zapise i narodne obveznice uložila 91.000 eura!

Objavljeno

-

Čelnici Hrvatskog sabora i 30-ak njegovih radnih tijela nisu u značajnijem broju ulagali u obveznice i trezorske zapise koje je izdavala država, no oni koji to jesu, u nekim su slučajevima uložili poprilične iznose, otkrivaju njihove imovinske kartice za prošlu godinu.

Najviše je, ukupno 195.000 eura, 45.000 u obveznice i 150.000 eura u ‘trezorce’, uložio SDP-ov Arsen Bauk, inače predsjednik saborskog Odbora za obranu.

Pedantni Bauk, prijavio je i kako mu je ulaganje u obveznice u prošloj godini donijelo prinos od 1642 eura, a još 2561 euro zaradio je od kamata na oročenu štednju. Nakon svega, na štednji ima nešto više od 118.000 eura.

Upola manje od njega, ali respektabilnih 100.000 eura, u obveznice i trezorske zapise uložio je bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun, koji nakon ulaganja na štednji ima nešto manje od 9000 eura.

U obveznice i trezorce uložile Bušić, Glasovac, Petir

Manje od Bauka, ali više od Lalovca, u obveznice (97.500 eura) i trezorske zapise (10.000 eura), ukupno, dakle, 107.500, uložila je HDZ-ova Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Zastupnica navodi kako nema štednje i kriptovaluta.

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) u trezorske je zapise uložila 81.000 eura te još 10.000 u narodne obveznice, ukupno 91.000 eura. Ne štednji ima 5000 eura. I Marijana Petir (NZ), predsjednica Odbora za poljoprivredu, uložila je u obveznice 85.000 eura, a navela je i kako štedi 247.000 eura.

HDZ-ov Pero Ćosić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, u obveznice je osobno uložio 30.000 eura, a prijavio je i da je njegova supruga uložila 20.000.

Njegova imovinska kartica otkriva da se radi o jednom od imućnijih zastupnika, ima stanove u Medulinu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, kuće u brodskom vinogorju, Podvinju, Blatu Novom, vinograde, njive, suvlasništvo u Slavonsko-brodskoj televiziji, udjele u fondovima… Prijavio je i da je prošle godine od kapitala jednokratno dobio 256.432 eura te od drugog dohotka, jednokratno, 16.000 eura.

Imućan je i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner (HDZ) koji je u državne obveznice uložio 20.000 eura, što je daleko manje od iznosa koje sa suprugom ima u šest fondova, a koji se kreću od 7287 eura do 151. 000 eura.

Dvije zastupnice, jedna iz većine, a druga iz oporbe, Vesna Vučemilović (HS) i Dušica Radojčić, uložile su po 15.000 eura u narodne obveznice, odnosno u trezorske zapise. Vučemilović je prijavila i kako u fondu ZB Investu ima udjele u vrijednosti 266.865 eura, a na štednji još 87.000 eura. Radojčić pak na štednji ima 76.000 eura.

Situirani Đakić

Za simboličnih po 1000 eura državne su obveznice kupili HDZ-ovi Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, odnosno njegova supruga, i Krunoslav Katičić, predsjednik Odbora za zakonodavstvo, dok je 500 eura u obveznice investirao Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.

Predsjednici 20-ak ostalih saborskih radnih tijela, a ima ih iz HDZ-ovih i oporbenih redova, trezorce i obveznice, nisu upisivali.

Unatoč tome, i njihove imovinske kartice upućuju da se, mahom, radi o dobro situiranim građanima, a jedan od najbolje situiranih među njima je Josip Đakić (HDZ), predsjednik Odbora za ratne veterane, koji osobno ili u suvlasništvu ima apartmane na Šolti, kuću s okućnicom u Petrčanima, vikendicu u Pitomači, stan i gospodarski objekt u Virovitici, vinograde, njive, brod, dva  automobila…

Uz plaću od 5536 eura, koja za 88 eura premašuje plaću predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Đakić je u imovinskoj kartici prijavio da je do samostalne poljoprivredne djelatnosti na godišnjoj razini lani dobio 27. 871 euro, da od imovine i imovinskih prava mjesečno dobiva 212 eura, a od vojne invalidnine 166 eura.

Zastupnici zarađuju i iznajmljivanjem nekretnina

Imovinske kartice otkrivaju da nekolicina zastupnika dobro zarađuje i iznajmljivanjem nekretnina.

Tako je Ivana Kekin (Možemo), predsjednica Odbora za zdravstvo, prijavila da joj je kuća za odmor u Momjanu, koju iznajmljuje turistima,  prošle godine donijela ‘čistih’ gotovo 21.000 eura. Toliko je, naime, zaradila nakon plaćanja pristojbi.

HDZ-ov Josip Borić, predsjednik Odbora za medije, od iznajmljivanja apartmana je zaradio 23.360 eura, te još 10.000 eura od najma soba.

Od najma stana SDP-ova Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, dobila je 3600 eura, a Krstulović Opara od istog posla 1709 eura.

Kartica Predraga Štromara (HNS), predsjednika Odbora za prostorno uređenje, otkriva pak da je od Fonda za zaštitu okoliša dobio subvencije u iznosu od 9000 eura i 6300 eura za električno vozilo i za dizalicu topline.

U kartici Roberta Jankovicsa, predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), stoji da u suvlasništvu s roditeljima ima štednju od 225.000 eura.

Penava prima najviše, Ćosić ima satove Rolex i Piaget

Kartice predsjednika i potpredsjednika Sabora te odbora otkrivaju i da najnižu plaću među njima, 3971 euro, prima zastupnica Možemo Jelena Miloš, a najvišu, 5658 eura, Ivan Penava (DP), potpredsjednik Sabora. To znači da je predsjednik Sabora po plaći na trećem mjestu, iza Penave i Đakića.

Sudi li se po upisanom u imovinske kartice, navedeni dužnosnici nisu osobiti ljubitelji umjetnina i nakita.

Svega su dva zastupnika, Reiner i Krstulović Opara prijavili da imaju vrijedne slike i kipove, prvi u vrijednosti nešto većoj od 13.000 eura, a drugi 10.000 eura.

Dva luksuzna sata, Rolex Daytonu i Piaget, vrijedna, kako je naveo, po 10.617 eura, prijavio je Pero Ćosić, a zlatni nakit u vrijednosti 9800 eura DP-ova Dubravka Pehar Lipovac, predsjednica Odbora za regionalni razvoj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kraj nestabilnog vremena: Evo kada stiže pravi proljetni ugođaj

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Nad sjevernom i srednjom Europom je polje povišenog tlaka anticiklone, ciklonalni vrtlozi nalaze se na istoku i na zapadu od anticiklone, jedan nad Atlantikom južno od Islanda, a drugi nad zapadnim Sibirom. Nad Sredozemnim morem i nad našim krajevima zadržava se nestabilna vlažna zračna masa koja se kao plitka ciklona sporo premješta prema istoku.

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Krajem idućeg tjedna u unutrašnjosti živa u termometru može doseći i vrijednost od 28C dok će na Jadranu i uz Jadran temperatura biti oko 24C.

Danas i sutra će još biti dominantan utjecaj plitke ciklone tako da će biti promjenljivo oblačno s povremenom kišom i to uglavnom u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti te međurječju Save i Drave.

Obilnije oborine moguće su još u Gorskom kotaru. Na Jadranu i uz Jadran promjenljivo oblačno s duljim sunčanim razdobljima te slabom, a na Kvarneru i u podvelebitskom primorju jakom na udare i olujnom burom. Na krajnjem jugu Dalmacije moguće su lokalne grmljavinske nevere. Najviše dnevne temperature bit će u unutrašnjosti oko 14, na Jadranu do 20C.

Sutra u nedjelju prijepodne u unutrašnjosti oblačno s jutarnjom temperaturom oko 8C, na Jadranu uz obalu oblačna burina kapa a bura će zapuhati uz cijelu obalu. Jutarnje temperature od 11 na sjevernom Jadranu do 14 na krajnjem jugu Jadrana i na otocima.

Poslijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti postupno razvedravanje uz slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak. Najviše dnevne temperature oko
15C. Na Jadranu sunčano uz burinu kapu na Velebitu te umjerenu do jaku buru osobito na Kvarneru i u podvelebitskom primorju. Na srednjem i južnom Jadranu bura u slabljenju . Najviše dnevne temperature na Jadranu oko 20C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ vodi ispred SDP-a, Pupovac najnegativniji političar

Objavljeno

-

By

foto: Nova TV

Prema najnovijem istraživanju Crobarometra koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, HDZ i SDP u travnju su praktički poravnati.

HDZ – 25.8%

SDP – 25.2%

Možemo 10.6%

Most – 5.7%

Domovinski pokret – 4.3%

DOMiNO – 2.5%

HDZ bilježi blagi pad u odnosu na ožujak i sada uživa podršku 25.8 posto birača, dok je SDP blago ojačao i podržava ga 25.2 posto ispitanih. Razlika je minimalna i ulazi u okvir statističke pogreške.

Na trećem mjestu je Možemo s podrškom od 10.6 posto, što je pad u odnosu na prethodni mjesec. Most je četvrti s 5.7 posto podrške i također bilježi lagani pad.

Dva politička aktera desnice – Domovinski pokret i nova stranka DOMiNO, koju su osnovali bivši članovi DP-a – jedini su u porastu. Domovinski pokret podržava 4.3 posto ispitanih, a DOMiNO 2.5 posto. Sve ostale stranke pojedinačno imaju manje od 2.5 posto podrške.

Značajno je i to što se broj neodlučnih birača smanjio, sada ih je 11.3 posto. To su građani koji bi izašli na izbore, ali još ne znaju kome bi dali svoj glas.

Milanović najpozitivniji političar

Na listi političara s najpozitivnijim dojmom ponovno je na vrhu predsjednik Zoran Milanović. Njega pozitivno doživljava 53 posto ispitanika.

Na drugo mjesto probila se Marija Selak Raspudić, čija je stranka osnovana u ožujku. Prva reakcija javnosti je solidna – 41 posto ispitanih ima pozitivan dojam o njoj. Božo Petrov je na trećem mjestu s 35 posto pozitivnih reakcija. Slijede ga premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – obojicu pozitivno percipira po 31 posto ispitanika.

Kad je riječ o negativnim dojmovima, prvo mjesto drži Milorad Pupovac – 77 posto ispitanih ga vidi u negativnom svjetlu. Drugi je Andrej Plenković sa 63 posto, a treći Ivan Penava, čiji negativni dojam iznosi 61 posto. Penava je ranije bio među pozitivcima, no ulazak u vlast očito je utjecao na percepciju građana.

Na četvrtom mjestu najnegativnije percipiranih političara nalazi se predsjednik sabora Gordan Jandroković, kojeg 59 posto ispitanih doživljava negativno. Na popisu se našao i Tomislav Tomašević s 56 posto negativnih reakcija, što dosad nije bio čest slučaj.

Inflacija i dalje glavni problem građana

Glavni problem za hrvatske građane i dalje je inflacija. Visoke cijene proizvoda i usluga najčešći su izvor zabrinutosti i frustracije, a ta tema već mjesecima drži prvo mjesto.

Na drugo mjesto probilo se opće nezadovoljstvo stanjem u gospodarstvu, dok je treće mjesto zauzelo nezadovoljstvo životnim standardom i preniskim plaćama. Četvrta je korupcija i kriminal na visokoj razini, a peti problem je socijalni status umirovljenika i njihove preniske mirovine.

Crobarometar je istraživanje javnog mnijenja koje na mjesečnoj bazi provodi agencija Ipsos za Dnevnik Nove TV. Travanjsko istraživanje provedeno je između 1. i 20. travnja, CAPI metodom, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna statistička pogreška iznosi 3.3 posto, a za rejtinge stranaka 3.6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog salmonele povučen pršut s tržišta: Provjerite frižidere

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog utvrđene bakterije salmonele Državni inspektorat RH s tržišta je opozvao “Pršut bez kosti ostaci narezivanja”, koji proizvodi osječka poljoprivredna tvrtka Žito, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom LOT 25-00603, najbolje upotrijebiti do 30. lipnja 2025.

U proizvodu je utvrđena bakterija iz roda Salmonella spp. te nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, navodi se u priopćenju.

Proizvela ga je i stavila na tržište osječka tvrtka Žito d.d.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu