Pogledajte što za naredne dane prognozira meteorologinja Tea Blažević.

Pretežno je oblačno diljem zemlje, tlak zraka je u padu, stiže nova promjena vremena u nastavku četvrtka. Narednih sati kiša i pljuskovi zahvatit će najprije obalu Jadrana i područje u Jadran, poslijepodne će oborine biti i u unutrašnjosti. Na snazi je upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda za veći dio zemlje. Lokalno treba računati na obilniju oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran, iako izraženih pljuskova s grmljavinom može biti i u osječkoj i zagrebačkoj regiji, što može pratiti i pojava tuče te snažnih naleta vjetra.

Nestabilno će biti i na Veliki petak. KIše i pljuskova bit će lokalno uglavnom duž Jadrana i uz Jadran, iako prolazno pljuskova može biti i u unutrašnjosti.

Za vikend stabilnije.

U subotu ujutro još malo kiše može biti na sjevernom Jadranu i u gorju, dok će za Uskrs posvuda biti uglavnom suho, pretežno sunčano i razmjerno toplo.

Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

Obrasci za postupak kandidiranja na lokalnim izborima, koji će se održati 18. svibnja, mogu se preuzeti s mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP) počevši od srijede u 00,00 sati.

Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.

U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.

Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći, 16. svibnja.

Potpisi potrebni za kandidiranje

Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.

Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.

Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisao DIP, a taj će obrazac od srijede će biti dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva.

Voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca

DIP skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija  poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.

To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.

Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti sa novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.

Glasovanje samo u mjestu prebivališta, biraju i državljani članica EU

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira.

Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.

Zahtjev za upis u taj registar podnose nadležnom upravnom tijelu koje vodi registar birača u županiji ili Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta ili boravišta. Poveznica na popis tih tijela dostupna je na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.

Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.

U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.

Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje – sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.

Koliko će birača moći glasovati za lokalnu vlast, precizno će se znati neposredno pred izbore.

Ušli smo u Veliki tjedan, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta priprema podrazumijeva i nabavku namirnica za uskrsni stol, u prvom redu šunke, jaja i mladog luka.

A sve tri spomenute namirnice u ogromnim količinama stižu na naše stolove iz uvoza, kao i druge hrane koje Hrvatska nema dovoljno ili ne proizvodi u dostatnim količinama.

Evo kako uoči Uskrsa stoje stvari s tri glavne namirnice s blagdanskog jelovnika.

Mladi luk

Domaća proizvodnja mladog luka lani je iznosila 20 tisuća tona. Pet godina ranije proizvodili smo 27 tisuća tona. Najviše ga uvozimo iz Italije i Španjolske.

U trgovačkim centrima mladi luk uglavnom se prodaje u vezicama od otprilike 200 grama i ondje mu je cijena ovih dana od 0.59 do 0,89 eura. Na tržnicama u Zagrebu mladi luk košta između 6 i 7 eura za kilogram, što bi preračunato u onu vezicu iz trgovine bilo od 1,2 do 1,4 eura. A u Osijeku, primjerice, na tržnici mu je cijena 0,70 eura za vezicu. Uspoređujući sadašnju cijenu vezice mladog luka u trgovačkim centrima s onom uoči lanjskog Uskrsa, u prosjeku je skuplja oko 10 centi.

Svježa jaja

I proizvodnja svježih jaja je u padu. Godine 2023. proizvedeno je 14 posto manje nego dvije godine ranije. A lani je uvoz konzumnih i rasplodnih jaja narastao za 70 posto. Najviše ih uvozimo iz Poljske, Italije i Albanije.

Vlada je još u rujnu 2023. godine među artikle sa zamrznutim cijenama uvrstila i svježa jaja (razred M, kavezni uzgoj, 10 komada) s najvišom cijenom ograničenom na 2,45 eura. Cijena jaja ostalih razreda u trgovačkim centrima je viša. Primjerice, pakiranje od 10 jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovačkim centrima ide i do 3,40 ponegdje i više od toga.

Šunka

Što se tiče “kraljice” uskrsnog stola, šunke, nju također uvozimo u velikim količinama. Čak trećina šunki, sušenih ili termički obrađenih, stiže iz uvoza.

“Mi smo 50 posto samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa. Već sama ta činjenica govori da dobrim dijelom uvozimo i ostale proizvode od svinjskog mesa”, kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Osijek.

“Pod šunkom mnogi podrazumijevaju i termički obrađenu rolanu lopaticu bez kosti. U trgovinama se prodaju i drugi proizvodi koji se u posljednje vrijeme uvriježeno smatraju šunkom. Općenito, kako već godinama pada proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj, tako pada i proizvodnja šunki. Onih klasičnih, tradicionalno obrađenih, koje se najprije drže u salamuri pa se suše i dime i onda kuhaju za Uskrs, sve je manje na tržištu. Sve ostalo što ljudi podrazumijevaju pod kuhanom šunkom, poput rolane lopatice, također dobrim dijelom uvozimo”, rekao nam je Mikulić.

Ovih dana šunke se prodaju po cijeni od 9 do 15 eura za kilogram.

Najviše šunki uvezli iz Italije i Češke

U Hrvatskoj je, prema podacima HGK, lani proizvedeno 6,6 tisuća tona šunki. Od toga 4,4 tisuće tona sušenih ili dimljenih šunki i pršuta te 2,2 tisuće tona termički obrađenih svinjskih butova i njihovih dijelova s kostima. Godinu dana ranije proizvedeno je 7,3 tisuće tona šunki. U godinu dana proizvodnja je pala za 700 tona.

Istodobno, lani smo uvezli 2,1 tisuću tona šunki te već pripremljenih ili konzerviranih butova. Uvozili smo ih iz 12 zemalja, a najviše iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost uvoza šunki i već pripremljenih butova bila je 13,1 milijun eura.