Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj od nesanice pati broj ljudi veličine grada Splita, liječnik savjetuje kako se boriti s njom

Objavljeno

-

Unsplash

U zapadnim zemljama između šest i deset posto ljudi pati od nesanice koja im otežava svakodnevno funkcioniranje, a za Hrvatsku to znači da od nesanice pati broj ljudi veličine grada Splita, ističe pročelnik Zavoda za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče Domagoj Vidović.

Svatko može imati neprospavanu noć, no to ne znači da je osoba razvila kliničku sliku nesanice. Teškoće sa spavanjem postaju medicinski problem u trenutku kada se tegobe toliko intenziviraju da osoba otežano funkcionira, odnosno kada postane smanjeno funkcionalna u radnom, obiteljskom i društvenom smislu, ističe docent Vidović.

Dugotrajno neliječena nesanica može rezultirati povećanim rizikom za razvoj depresivnog poremećaja u sklopu kojeg se može razviti i suicidalnost.

Svaka neprospavana noć ostavlja u mozgu ostatke metabolizma što kod bolesnika kod kojeg se razvije kronična nesanica, može predstavljati rizični čimbenik za razvoj Alzheimerove demencije.

“Teško je odrediti samo jedan razlog za razvoj nesanice. Sklonije su joj osobe koje su inače tjeskobne, one koje naginju perfekcionizmu, negativnom pogledu na budućnost”, navodi Vidović.

“Česti razlozi koji pokreću nesanicu su stresni događaji bilo pozitivnog, bilo negativnog karaktera, kao što su bolesti u obitelji, gubitak radnog mjesta, druga traumatična iskustva. Potom se aktiviraju perpetuirajući čimbenici, a oni predstavljaju skup pogrešnih uvjerenja i neprimjerenih obrazaca ponašanja koji nesanicu uvode u začarani krug kroniciteta”, pojašnjava.

Značajan utjecaj na kvalitetu života ima opstruktivna apneja tijekom spavanja budući da dolazi do višestrukih epizoda prekida disanja tijekom noći. Vidović navodi kako se kod nekih bolesnika istovremeno javljaju simptomi opstruktivne apneje i nesanice što komplicira kliničku sliku i dodatno smanjuje kvalitetu života.

Nesanica je češća u žena

Nesanica je češća u žena, a jednim dijelom, to se objašnjava i promjenama u hormonalnom statusu.

“Kod žena mlađe životne dobi hormonalne promjene su izražene na mjesečnoj razini, a u kasnijem periodu života, u menopauzi, su relativno trajnijeg, ali i intenzivnijeg karaktera. Osim toga, žene su po svojoj prirodi puno više posvećene brizi za bližnje, promišljanju o budućnosti i sukladno tome češće razvijaju nesanicu”, objašnjava Vidović.

Kaže i kako utvrđivanje povoda nesanice nije presudno u liječenju – netko može dobiti na lotu i prestati spavati, nekome umre draga osoba i prestane spavati. “U terapiji nam je značajnije djelovati na pogrešna uvjerenja i ponašanja koje oboljeli razvijaju i time produljuju i pogoršavaju nesanicu, nego razglabati o uzrocima nesanice”, kaže.

Velike probleme sa spavanjem imaju žene u periodu perimenopauze kada se nesanica iznimno često javlja, uz čitav niz drugih tegoba, poput preznojavanja, gubitka tonusa kože, suhoće vagine, nepravilnih menstrualnih krvarenja. Nažalost, kod većeg broja žena ove tegobe često postaju kronične, a s ulaskom u postmenopauzu žene češće razvijaju i opstruktivnu apneju u spavanju.

Benzodiazepini nisu dobar izbor protiv nesanice

“Kao što i sve suvremene europske i svjetske smjernice navode, prva metoda liječenja za nesanicu je primjena kognitivno-bihevioralne terapije, kod koje je najveći problem njezina dostupnost, koja je zbog objektivnih razloga svugdje limitirana”, navodi Vidović.

Liječnici su zbog toga vrlo često usmjereni prema propisivanju psihofarmaka, odnosno hipnotika, a prema svim suvremenim pokazateljima preporučuje se povremena, diskontinuirana primjena hipnotika, posebno onih iz skupine Z lijekova duljeg trajanja.

Mnogi ‘na svoju ruku’ zbog nesanice uzimaju benzodiazepine što Vidović ne preporučuje te ističe da se oko lijekova uvijek treba posavjetovati s liječnikom obiteljske medicine koji, po potrebi, upućuje pacijenta specijalistu.

“Većina benzodiazepina ima vrijeme trajanja neprimjereno potrebama. To znači da postoji velika šansa da se osoba drugo jutro probudi mamurna, osjeća izraženu pospanost drugi dan. Dugotrajna primjena te skupine lijekova dovodi do promjene arhitekture spavanja. Lijekove skupine benzodiazepina ne bi trebalo učestalo primjenjivati u terapiji nesanice”, kaže.

U terapiji nesanice najprimjerenijima su se pokazali Z lijekovi, posebno oni duljeg djelovanja. “Ti lijekovi se dobivaju na recept i šanse za razvoj ovisnosti su minimalne”, objašnjava.

Kad je riječ o pristupu liječenju, ističe da je ako primjerice osoba uz nesanicu pati i od anksioznosti potrebno liječiti oba poremećaja, bilo da se liječenje provodi psihoterapijski ili primjenom farmakoterapije.

Lijekovima se vrlo uspješno nesanica može staviti pod kontrolu, a pritom je bitno da se pacijenti pridržavaju uputa, kazao je Vidović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Od srijede moguće kandidature za lokalne izbore

Objavljeno

-

By

Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

Obrasci za postupak kandidiranja na lokalnim izborima, koji će se održati 18. svibnja, mogu se preuzeti s mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP) počevši od srijede u 00,00 sati.

Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.

U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.

Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći, 16. svibnja.

Potpisi potrebni za kandidiranje

Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.

Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.

Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisao DIP, a taj će obrazac od srijede će biti dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva.

Voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca

DIP skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija  poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.

To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.

Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti sa novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.

Glasovanje samo u mjestu prebivališta, biraju i državljani članica EU

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira.

Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.

Zahtjev za upis u taj registar podnose nadležnom upravnom tijelu koje vodi registar birača u županiji ili Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta ili boravišta. Poveznica na popis tih tijela dostupna je na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.

Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.

U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.

Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje – sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.

Koliko će birača moći glasovati za lokalnu vlast, precizno će se znati neposredno pred izbore.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Trećina šunki koje pojedemo je iz uvoza. Slično je i s druge dvije omiljene uskrsne namirnice

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ušli smo u Veliki tjedan, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta priprema podrazumijeva i nabavku namirnica za uskrsni stol, u prvom redu šunke, jaja i mladog luka.

A sve tri spomenute namirnice u ogromnim količinama stižu na naše stolove iz uvoza, kao i druge hrane koje Hrvatska nema dovoljno ili ne proizvodi u dostatnim količinama.

Evo kako uoči Uskrsa stoje stvari s tri glavne namirnice s blagdanskog jelovnika.

Mladi luk

Domaća proizvodnja mladog luka lani je iznosila 20 tisuća tona. Pet godina ranije proizvodili smo 27 tisuća tona. Najviše ga uvozimo iz Italije i Španjolske.

U trgovačkim centrima mladi luk uglavnom se prodaje u vezicama od otprilike 200 grama i ondje mu je cijena ovih dana od 0.59 do 0,89 eura. Na tržnicama u Zagrebu mladi luk košta između 6 i 7 eura za kilogram, što bi preračunato u onu vezicu iz trgovine bilo od 1,2 do 1,4 eura. A u Osijeku, primjerice, na tržnici mu je cijena 0,70 eura za vezicu. Uspoređujući sadašnju cijenu vezice mladog luka u trgovačkim centrima s onom uoči lanjskog Uskrsa, u prosjeku je skuplja oko 10 centi.

Svježa jaja

I proizvodnja svježih jaja je u padu. Godine 2023. proizvedeno je 14 posto manje nego dvije godine ranije. A lani je uvoz konzumnih i rasplodnih jaja narastao za 70 posto. Najviše ih uvozimo iz Poljske, Italije i Albanije.

Vlada je još u rujnu 2023. godine među artikle sa zamrznutim cijenama uvrstila i svježa jaja (razred M, kavezni uzgoj, 10 komada) s najvišom cijenom ograničenom na 2,45 eura. Cijena jaja ostalih razreda u trgovačkim centrima je viša. Primjerice, pakiranje od 10 jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovačkim centrima ide i do 3,40 ponegdje i više od toga.

Šunka

Što se tiče “kraljice” uskrsnog stola, šunke, nju također uvozimo u velikim količinama. Čak trećina šunki, sušenih ili termički obrađenih, stiže iz uvoza.

“Mi smo 50 posto samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa. Već sama ta činjenica govori da dobrim dijelom uvozimo i ostale proizvode od svinjskog mesa”, kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Osijek.

“Pod šunkom mnogi podrazumijevaju i termički obrađenu rolanu lopaticu bez kosti. U trgovinama se prodaju i drugi proizvodi koji se u posljednje vrijeme uvriježeno smatraju šunkom. Općenito, kako već godinama pada proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj, tako pada i proizvodnja šunki. Onih klasičnih, tradicionalno obrađenih, koje se najprije drže u salamuri pa se suše i dime i onda kuhaju za Uskrs, sve je manje na tržištu. Sve ostalo što ljudi podrazumijevaju pod kuhanom šunkom, poput rolane lopatice, također dobrim dijelom uvozimo”, rekao nam je Mikulić.

Ovih dana šunke se prodaju po cijeni od 9 do 15 eura za kilogram.

Najviše šunki uvezli iz Italije i Češke

U Hrvatskoj je, prema podacima HGK, lani proizvedeno 6,6 tisuća tona šunki. Od toga 4,4 tisuće tona sušenih ili dimljenih šunki i pršuta te 2,2 tisuće tona termički obrađenih svinjskih butova i njihovih dijelova s kostima. Godinu dana ranije proizvedeno je 7,3 tisuće tona šunki. U godinu dana proizvodnja je pala za 700 tona.

Istodobno, lani smo uvezli 2,1 tisuću tona šunki te već pripremljenih ili konzerviranih butova. Uvozili smo ih iz 12 zemalja, a najviše iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost uvoza šunki i već pripremljenih butova bila je 13,1 milijun eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektorat u akciji: Kako znati da su šunka i jaja svježi i koliko mogu izdržati u frižideru?

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat je uklonio 300 kilograma nepravilno označenih namirnica i onih kojima je istekao rok samo unazad zadnja dva tjedna.

Kakvu hranu jedemo otkrivaju podaci Državnog inspektorata.

Dane, pa čak i tjedne prije Uskrsa mnogi koriste za nabavku namirnica za blagdanski stol. Građani su jednoglasni oko izbora namirnica.

“Mora biti šunka, mora biti jaja, mora bit francuska salata”, kaže Zagrepčanka Vesna, za Net.hr.

Jedino važnije od sadržaja na stolu je svježina namirnica. Mesari se za blagdansko ludilo pripremaju mjesecima unaprijed. Šunke su, kažu, svježe, no da bi takve ostale do Uskrsa treba ih znati skladištiti nakon kupovine.

Koliko šunka može stajati u frižideru?

“Mi u principu ne skladištimo robu, to vam može biti jedan eventualno dva dana u rashladnim komorama koje drže svježinu, a kupci kada kupe ako trebaju pričuvati dva-tri dana u svojem prostoru, u frižideru, mogu je naravno sačuvati”, objašnjava veterinar u mesnici Nikola Pohovski.

Radi se o proizvodima koji su dimljeni pa im je i rok trajanja produljen. Ako su svježi na dan kupovine, kod kuće u hladnjaku mogu stajati i do sedam dana. U proizvodnji jaja taj je period još duži.

Jaja i do mjesec dana

“Jaje se može upotrijebiti, ako se drži u rashlađenom prostoru, odnosno frižideru na temperaturi do osam stupnjeva i do mjesec dana nakon što je sneseno. Obično je na kutiji naznačeno datum do kojeg se može koristiti”, zaključuje profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Janječić.

Prema pravilniku o kvaliteti kokošjih jaja to je 28 dana. U cilju zaštite potrošača, u vrijeme najveće potrošnje tih namirnica i Državni inspektorat ima najviše posla.

Rezultati inspekcije

Od prvog do 10. travnja Inspektorat je zajedno s ostalim službama obavio više od 700 inspekcijskih nadzora. Pa je tako veterinarska inspekcija u 320 službenih kontrola utvrdila 216 nesukladnosti, naplatila više od 33 tisuće eura kazni.

Poljoprivredna inspekcija je u 213 nadzora utvrdila 62 nepravilnosti. A sanitarna je u 173 nadzora nedostatke utvrdila kod 81 subjekta, naplatili su i 14 i pol tisuća eura kazni. Uništeno je gotovo 300 kilograma proizvoda.

Najčešći su nedostatci neispravno označena jaja. Namirnice kojima je istekao rok trajanja ili je hladni lanac u procesu od proizvodnje do krajnjeg kupca bio prekinut.

Što jedemo?

Cijena šunke kreće se od pet do 15 eura po kilogramu, ovisno o proizvođaču. One su sve skladištene na pravilan način, vakuumirane su i nalaze se u hladnjaku.

Za testiranje je uzeta šunka poznatog proizvođača, kao i 10 jaja na akciji. Postupak su ponovili i na tržnici gdje su jaja također u hladnjaku – no šunka nije bila, a izostalo je i vakuumiranje.

Prva zamjerka Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, kaže liječnik Zdenko Mlinar, bila je što nisu ponijeli termo torbu.

“Hranu kada držimo u ispravnim uvjetima i transportiramo u ispravnim uvjetima, i transportiramo u hladnom režimu, a ako je ne držimo u predviđenim uvjetima, doći će do kvarenja”, kaže Mlinar.

I on, kao i doktor Zoran Barušić, upozoravaju da nepravilnim skladištenjem hrane broj mikroorganizama naglo raste. Prijetnja su i patogene bakterije Listeria i Salmonella. Zaraze su u blagdansko vrijeme uvijek u porastu.

“Kod nekih alimentarnih toksinfekcija, odnosno trovanja hranom – to su kraće inkubacije dok kod nekih drugih bakterijskih uzročnika mogu biti i dan dva. Manje-više simptomi su vrlo slični, to obično kreće s povišenom tjelesnom temperaturom proljevom i povraćanjem različitog stupnja”, pojašnjava Barušić, inače zamjenik ravnateljice Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević.

Da izbjegnu mučan scenarij, vlastitim metodama prilikom kupnje građani provjeravaju jesu li namirnice svježe.

Kako znati jesu li jaja svježa?

“Ako je tamno, zatamnjeno dosta – onda je staro! Kad izgleda svježe kad se prereže, onda je dobro!“, metoda je to provjere Katarine iz Zagreba.

Provjeriti se kod kuće lako mogu i jaja.

“Na litru vode stavi se nekih 120 grama soli i onda takvo jaje možemo uroniti unutra. Ako je jaje starije, ono će isplivati prema gore.” objašnjava profesor Janječić.

Laboratorijskim analizama ipak se dobiju najtočniji rezultati. Za to je potrebno nekoliko dana, dovoljno da doznamo u kakvom su stanju naše šunke i jaja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu