ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Nova knjiga Brunislava Marijanovića otkriva tajne naselja iz 4. tisućljeća prije Krista: za što su im služile brojne jame?
Rezultati iskapanja velikog eneolitičkog naselja s brončanodobnim i srednjovjekovnim nalazima na lokalitetu Zdenci-Tomašanci kod Đakova, provedenih u okviru zaštitnih istraživanja na trasi autoceste Osijek-Đakovo 20007. godine, predstavljeni su u novoj značajnog knjizi zadarskog arheologa, dugogodišnjeg profesora i voditelja poslijediplomskog studija Arheologija istočnog Jadrana, professora emeritusa Brunislava Marijanovića: „Zdenci-Tomašanci: prapovijesno naselje kod Đakova”.
Na površini od oko 20 tisuća metara četvornih istraženo je preko 90 jamskih objekata koji najvećim dijelom pripadaju Retz-Gajary kulturi i s njom asociranom lasinjskom kulturom. Takvo veliko istraživanje ne bi bilo moguće da nije bilo prolaska autoceste i s njom obveze da se financiraju istražni arheološki radovi. Zaštitna istraživanja, istaknula je na predstavljanju knjige u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru jedna od recenzentica prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, arheolozi u načelu ne vole jer “robuju” rokovima i i vremenskim prilikama, ali s druge strane imaju mogućnost istraživanja velikog prostora i sagledavanja cjelovitije slike neke kulture koja je na njemu boravila.
– Istraživanja su očigledno ušla u jedan periferni dio naselja u kojem nije bilo izrazitih stambenih objekata, već niz grupiranih, različitih jamskih objekata. Pronađena je keramika lasinjske kulture iz doba eneolitika, ne osobito bogata, pa se profesor Marijanović više pozabavio naseobinskim pokazateljima i organizacijom naselja. Nikada nećemo doći do konačnih zaključaka za što su svi objekti služili, budući da je od 91 istraženog samo osam njih imalo stambenu namjenu. Imamo ipak neke specifične nalaze poput cijelog kostura goveda, zbog čega autor zaključuje kako se u dijelu njih radi o kultnim objektima u kojima su se izvodile neke ritualne radnje, rekla je Težak-Gregl.
Lasinjska kultura bila je rasprostranjena u 4. tisućljeću prije Krista na području današnje kontinentalne Hrvatske i okolnih prostora susjednih država. Nastala je na temeljima kasnih neolitičkih kultura, a u većini naselja otkrivene su uglavnom zemunice i poluzemunice, kakve su istražene i na ovom lokalitetu. Tijekom istraživanja pronađeni su fragmenti keramičkih posuda, mikrolitički i kameni materijal, opsidijanski nožići, kućni lijep, veliki keramički utezi, kao i uzorci ugljeniziranog drva, koji su naveli prof. Marijanovića na tumačenje svrhe njihovog postojanja i načina na koji su pripadnici ove kulture živjeli na tom prostoru.
– Između najvećih objekata koji su morali imati stambeni karakter pronađena je gomila manjih jamskih objekata, relativno pravilnih kružnih oblika. Prvi je zaključak da svakom stambenom objektu pripada jedan broj manjih, koncentriranih oko njih, ali pitanje je čemu su služili. Nećemo nikada biti u prilici spoznati sustav razmišljanja, model po kojem su stanovnici organizirali svoj život i aktivnosti koje su ih vodile u međusobnom povezivanju pojedinih struktura, ali možemo isključiti da se radilo o odlagalištima otpada, neiskorištenih dijelova životinja, jer to nitko ne bi držao i kasnije palio pred svojim pragom.
Male plitke jame s tragovima goveda vidim kao peći u kojima se termički obrađivala hrana, što imamo i u suvremenom kulinarstvu i nije njegova izmišljotina. U njima se, barem na kraće vrijeme, može i konzervirati hrana. U dubljim objektima vidljivi su tragovi pečenja zemlje kako bi se zapeklo dno. Njih vidim kao svojevrsne kontejnere za čuvanje jedne vrste namirnica. Žito koje bi se poželo nije se moglo odmah sve konzumirati – jedan dio trebalo je ostaviti za kasnije, a drugi za iduću sjetvu. Na ovakvim mjestima se osiguravaju kontinuirana vlažnost i temperatura koji neće dovesti do klijanja i truljenja, smatra Marijanović.
Ova knjiga otvara niz pitanja koja će trebati razriješiti kada se objave i radovi s drugih lokaliteta koji su istraživani na tom prostoru. Velika su vrijednost i kvalitetne fotografije, koje će drugim arheolozima dati priliku da lokalitet usporede sa svojim nalazima, istaknula je na predstavljanju jedna od recenzentica dr. sc. Jacqueline Balen.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Božićni susret tradicije i zajedništva: Župan Bilaver posjetio benediktinke i franjevce
Nastavljajući lijepu blagdansku tradiciju, župan Josip Bilaver, sa suradnicima je povodom božićnih blagdana posjetio zadarske redovničke zajednice. Obilazak benediktinki Samostana svete Marije te franjevaca u samostanima svetoga Frane i svetog Mihovila bio je prigoda za razmjenu blagdanskih želja, ali i osvrt na godinu koja je na izmaku.
U Samostanu svetoga Frane izaslanstvo Županije dočekali su gvardijan fra Stipe Nosić i fra Anselmo Stulić. Uz prigodne darove, razgovaralo se o aktualnim temama i razvoju Zadarske županije. Župan Bilaver pritom je naglasio kako je protekla godina bila iznimno uspješna, osobito na gospodarskom planu.
“Ostvareni rezultati daju nam čvrste temelje za daljnji razvoj, ali i razlog za optimizam u nadolazećem razdoblju. Ipak, materijalni napredak uvijek mora pratiti i briga o obiteljskim te duhovnim vrijednostima koje su srž našeg identiteta”, poručio je župan. Svi su se složili da je Božić blagdan okupljanja i obiteljskog zajedništva i da tu tradiciju trebamo prenositi i na nove generacije.
Posebno dojmljiv bio je posjet Samostanu svetog Mihovila, gdje su domaćini bili franjevci trećoreci glagoljaši predvođeni gvardijanom fra Nikolom Barunom. Budući da je odlukom nadbiskupa Milana Zgrablića ova crkva određena kao jubilejska crkva u kojoj vjernici mogu primiti potpuni oprost, intenzitet vjerskog života u 2025. godini dosegnuo je vrhunac, otkrili su franjevci.
Fra Nikola je istaknuo važnost zajedničkog rada na dobrobit svih stanovnika, otkrivši fascinantan podatak: samo je fra Edi Ricov tijekom ove godine osobno ispovjedio preko 8300 vjernika. Ovaj podatak potvrđuje važnost samostana kao „velike zadarske ispovjedaonice“ i ključnog mjesta duhovne utjehe.
Posjet benediktinkama Samostana svete Marije protekao je u radosnom ozračju uz zajedničku pjesmu. Župan je redovnicama zahvalio na njihovom predanom radu na očuvanju bogate kulturne i duhovne baštine Zadra.
Posebno je pohvalio njihov trud u izradi autentičnih proizvoda koji su postali prepoznatljiv brend županije, istaknuvši kako njihovo djelovanje predstavlja dragocjen doprinos kulturnom bogatstvu cijele zajednice. Župan Bilaver redovnicama je uputio iskrene božićne čestitke, zaželjevši im obilje zdravlja, mira i radosti u novoj godini te uspjeh i ustrajnost u njihovom svakodnevnom duhovnom djelovanju.
ZADAR / ŽUPANIJA
Božićni posjet Domu sv. Frane: Župan Bilaver uručio darove korisnicima
Povodom nadolazećih božićnih blagdana, župan Josip Bilaver sa suradnicima posjetio je Dom za odrasle osobe Sv. Frane u Zadru, ustanovu koja s posebnom pažnjom skrbi o sugrađanima kojima je potrebna dodatna podrška. U pratnji pročelnika Josipa Vidova i Šime Sikirića, župan je Domu uručio prigodan blagdanski dar – televizore za sobe korisnika, koje je u ime ustanove preuzela ravnateljica Vesna Dujić.
Župan Bilaver tom je prilikom korisnicima i djelatnicima uputio iskrene čestitke, poželjevši im sretan Božić te obilje zdravlja i mira u nadolazećoj 2026. godini. Istaknuo je kako su upravo ovakvi susreti prilika da se naglasi važnost brige za najranjivije članove društva, kojima su pažnja i osjećaj zajedništva od neprocjenjive vrijednosti.

Dom za odrasle osobe Sv. Frane pruža profesionalnu njegu, ali i prijeko potrebnu ljudsku blizinu. Upravo će novi uređaji dodatno uljepšati svakodnevicu korisnika i pridonijeti ugodnijem boravku u ustanovi.
S obzirom na važnost skrbi izvan vlastite obitelji, u okviru Doma djeluju i Dnevni boravak te Služba pomoći i njege u kući. Ovi programi obuhvaćeni su i stanovnici zadarskih otoka – Velog Iža, Ista i Silbe – čime se osigurava dostupnost socijalnih usluga i u udaljenijim sredinama.
Također, Dom Sv. Frane provodi sustav Halo pomoći koji omogućuje cjelodnevnu komunikaciju i brzu intervenciju osobama koje žive same. Sve navedeno potvrđuje ključnu ulogu ove ustanove u sustavu socijalne skrbi te njezin doprinos kvaliteti života u našoj zajednici.

ZADAR / ŽUPANIJA
ZELENI VAL / Županija Gradu uručila ugovor o dodjeli financijskih sredstava za projekt ozelenjivanja javnih površina
Zeleni val odnosi se na projekte ozelenjivanja javnih površina, a radi prilagodbe klimatskim pormjenama i u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina za 2025. godinu. Na Javni poziv mogle su se javiti jedinice lokalne samouprave. Gradu Zadru uručen je ugovor u vrijednosti od 31.226,00 eura.
– Izuzetno mi je drago što je i Županija razvila jedan poseban program za daljnje ozelenjivanje svih krajeva Zadarske županije i mi smo se kao Grad Zadar kojemu je to jedan od prioriteta, prijavili i uključili u tu inicijativu i projekt, konkretno za 95 stabala na području Bokanjca, uz retencijski bazen gdje želimo zazeleniti dodatnu površinu, i na taj način oplemeniti taj dio našega grada. Nastavljamo i s našim Zelenim planom, koristeći i sredstva iz EU fondova. Želimo drvorede u našim kvartovima, džepne šume, i na taj način jednostavno stvarati bolji i kvalitetniji ugođaj za sve naše građanke i građane, kazao je gradonačelnik Šime Erči prilikom preuzimanja ugovora te se zahvalio Zadarskoj županiji na sredstvima.
Uz Grad Zadar, sredstva su u okviru Zelenog vala dobili: Općina Jasenice, Općina Stankovci, Općina sv. Filip i Jakov, Općina Pašman, Grad Benkovac, Općina Posedarje, Općina Škabrnja i Općina Lišane Ostrovičke.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru







