Jedno od prava građana Hrvatske jest i ono da se liječe izvan Hrvatske na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) osim u hitnim slučajevima.

Naravno, procedura za liječenje u inozemstvu nije posve jednostavna i potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.

“Imate pravo otići po vlastitoj želji u bilo koju zdravstvenu ustanovu u Europskoj uniji, javnu i privatnu. Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti omogućava pacijentima pristup zdravstvenoj zaštiti u drugim zemljama Europske unije i pravo na refundaciju troškova u visini koja bi im bila pokrivena da su usluge iskoristili u vlastitoj zemlji”, ističu u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata (HUPPP).

Tko odobrava liječenje u inozemstvu?

Spomenuta Direktiva EU-a promiče pravnu sigurnost pacijenata u pogledu prava na traženje zdravstvenih usluga u inozemstvu, obvezu država članica da osiguraju kvalitetu i sigurnost usluga te prati međunarodna dostignuća u medicini i dobre medicinske prakse, stoji na stranici HUPPP-a.

O upućivanju na liječenje u inozemstvo odlučuje Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), ovisno o mišljenju specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova. Uvjeti su da se potrebno liječenje ne može obaviti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, a uspješno se provodi u inozemstvu te kada se liječenje može obaviti u Hrvatskoj, ali ne u prihvatljivom roku zbog predugih lista čekanja.

Koji postupci se mogu obaviti?

Kako stoji na portalu e-Građani, mogućnosti liječenja u inozemstvu za osiguranike HZZO-a uključuju dijagnostičke i terapijske postupke, operacijske zahvate uključujući i transplantacije organa koje se ne mogu provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, bolničko i ambulantno liječenje, kontrolne preglede,

dijagnostičke pretrage krvi i tkiva te pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Na svojim stranicama HZZO navodi da osiguranik HZZO-a za ostvarivanje prava na planirano liječenje u drugoj državi članici Europske unije te Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj obvezno mora zatražiti prethodno odobrenje od regionalnog ureda, odnosno područne službe HZZO-a prema mjestu prebivališta u Hrvatskoj.

Kome i kako podnijeti zahtjev?

Zahtjev za liječenje u inozemstvu podnosi se na posebnoj tiskanici koju pacijentu daje specijalist iz nadležnog referentnog centra Ministarstva zdravstva, specijalist koji ga liječi ili liječnički konzilij ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se liječi. Potom, na temelju Prijedloga za upućivanje u inozemstvo i mišljenja specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova, liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a donosi svoj nalaz, mišljenje i ocjenu. Ako povjerenstvo odobri liječenje, pacijentu se izdaje rješenje u prvom stupnju kojim se utvrđuje i pravo na vrstu javnog prijevoza odnosno sanitetski prijevoz.

Isto povjerenstvo donosi i odluku o izboru ustanove u koju će pacijent biti upućen na liječenje, uvažavajući prijedlog nadležnog referentnog centra ili specijalista, odnosno liječničkog konzilija bolnice u kojoj se prethodno liječio.

Kome podnijeti žalbu?

Ako pacijent nije zadovoljan prvostupanjskim rješenjem svoga zahtjeva, žalbu može podnijeti ravnatelju HZZO-a u roku od 15 dana od primitka rješenja. Tužbu na rješenje ravnatelja HZZO treba, pak, podnijeti nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od primitka rješenja.

A ako je sve teklo u redu i pacijent je upućen na liječenje u inozemstvo, on je dužan u roku od 15 dana nakon obavljenog liječenja dostaviti Direkciji HZZO-a otpusno pismo i drugu medicinsku dokumentaciju prevedenu na hrvatski jezik.

Što se tiče troškova liječenja u inozemstvu, bez prethodnog rješenja HZZO-a, pacijent nema pravo na naknadu iz sredstava HZZO-a.

Kako HZZO pokriva troškove?

Na stranicama EU-a obrazložena su dva načina na koja se mogu pokriti troškovi planiranog liječenja u drugoj zemlji EU-a. Prvi je da nacionalno zdravstveno osiguranje (kod nas HZZO) izravno pokrije sve troškove, a drugi je da pacijent sam plati liječenje pa naknadno zatraži povrat troškova.

U prvom slučaju, HZZO izravno pokriva troškove za pružene zdravstvene usluge u sustavu javnog zdravstva, ali ne i privatnog. U onom drugom, HZZO pokriva troškove liječenja i kod javnih i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. U tom slučaju pacijent može sam platiti liječenje i naknadno zatražiti povrat troškova koji će dobiti do iznosa troškova istog tog liječenja u matičnoj zemlji, ali samo ako ima pravo na to liječenje u svojoj zemlji.

Detalje o tome možete pročitati OVDJE.

Na inozemna liječenja lani otišlo 54 milijuna eura

U HZZO-ovom izvješću o poslovanju za 2023. godinu, objavljenom u veljači ove godine, stoji podatak da je za inozemna liječenja osiguranika iz Republike Hrvatske lani utrošeno gotovo 54,3 milijuna eura. Godinu ranije, taj trošak je iznosio 43,6 milijuna eura.

“Značajnija stavka su rashodi za liječenje u inozemstvu koji iznose 54.264.768,43 eura, a sastoje se najvećim dijelom od rashoda za liječenje naših osiguranika po obračunu temeljem međunarodnih ugovora u iznosu od 46.230.840,38 eura i za upućivanje osiguranika HZZO-a na liječenje u inozemstvo po Rješenju HZZO-a u iznosu od 8.033.928,05 eura”, glasi HZZO-ovo objašnjenje te stavke.

Liječenje osiguranika temeljem međunarodnih ugovora odnosi se na europsku zdravstvenu iskaznicu. Proteklih godina broj zahtjeva za liječenjem u inozemstvu bio je veći od 800 godišnje. Godne 2022. HZZO-u su dostavljena 893 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a odobreno ih je 831.

Pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna od 1. siječnja 2025. moći će ostvariti osigurane osobe HZZO-a ako im ukupan prihod u prethodnoj godini, po članu obitelji, mjesečno nije veći od 421,92 eura te za samce veći od 528,23 eura.

HZZO napominje da prema zakonu svake godine usklađuje prihodovni cenzus s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće zaposlenih u Hrvatskoj te je u skladu s time donio Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2025.

U svrhu zapošljavanja što većeg broja doktora medicine u zdravstvenom sustavu, HZZO će i nadalje financirati rad doktora medicine bez specijalizacije. Stoga je donesena odluka o izboru doktora medicine bez specijalizacije za koje će se financirati rad pod nadzorom, te je u prijedlogu Liste prvenstva uvršteno 52 kandidata,

Također nastavlja se i financiranje rada pripravnika – magistara farmacije i magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine.

Stoga je donesena odluka o izboru pripravnika za koje će se financirati pripravnički staž osnovom Otvorenog javnog natječaja iz 2024., te je u prijedlogu Liste prvenstva pripravnika uvršteno 8 kandidata i to 3 magistra farmacije i 5 magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine.

Nakon provedenih natječaja, ugovorne zdravstvene ustanove i drugi ugovorni subjekti HZZO-a će sklopiti ugovore o radu s odabranim kandidatima, na temelju kojih će HZZO u najkraćem roku sklopiti ugovore o financiranju s ugovornim zdravstvenim ustanovama i drugim ugovornim subjektima HZZO-a, stoji u priopćenju.

S tržišta je, zbog organoleptičkih promjena, povučena serija Suhih dimljenih kobasica proizvođača ‘Kulin – Delić’ iz Babine Grede, izvijestio je u petak Državni inspektorat.

BOSO d.o.o. iz Vinkovaca iz preventivnih je razloga, zbog organoleptičkih promjena, opozvao Suhe dimljene kobasice, s oznakom ‘LOT 032, upotrijebiti do 18.09.2025.’, stoji u priopćenju.

Proizvod nije u skladu s europskom uredbom o sigurnosti hrane.