Hrvatska
Dio studenata napustio tribinu Studentskog zbora!
Večeras održana javna tribina “Jeste li svjesni” u klubu Božo Lerotić za studente nije urodila plodom. Prvotna ideja o prosvjedu je odbačena zbog malenog broja prisutnih pa su se studenti na kraju odlučili za popisivanje peticije.
Prva stavka o kojoj su studenti raspravljali je problem 60 ECTS bodova, a to je norma postavljena kao glavni uvjet za upis u sljedeću godinu studija. Predsjednica Studentskog zbora Ana Šašek je kazala kako je na Senatu pokušala tu odluku promijeniti, no kada je vidjela negodovanje Senata, pokušala je odluku prenijeti odjelnim vijećima. To je također odbijeno.
– Na Senatu su nam odobrili još jedan neformalni rok, zatim su odjeli tražili pismeni naputak o tome koji mi je danas prorektorica napisala, kazala je Šašek.
Na ovu izjavu se javila studentica Petra Kupsjak koja je tražila odgovor na pitanje zašto se nije uložio veto, a Šašek je na to rekla da je prošle godine već uložen veto vezan za odluke za stare studente.
– Mogao se uložiti veto na druge odluke i odgoditi sve ovo za osam dana, kada bi bilo jasno da Sveučilište radi ilegalno te bi se o tome moglo informirati Ministarstvo, kazala je Kupsjak.
Kada su studenti otkrili opciju veta, osjetilo se razočaranje nakon kojeg je Šašek kazala kako se više ne treba o tome raspravljati i kako se to trebalo prošle godine, a da oni sad samo “saniraju štetu” i time potaknula studente na smijeh i nevjericu.
– Student treba pročitati statut i znati svoja prava, veto se može uložiti i ja sam ga ulagala pet puta u svom mandatu, kazala je Jelena Kupsjak.
Studenti isprovocirani nisu htjeli ići dalje s raspravom dok Šašek ne odgovori. Kupsjak je spasila situaciju i rekla studentima da nije vrijeme za ovakve rasprave, nego treba pokušati riješiti problem.
– Zakon kaže da se godina može jednom pasti i da se ne mora plaćati studij u toj situaciji, to je prva stvar. Osim toga, svaki student ima pravo trećinu čitavog studija pohađati s pravima redovnog studenta, tako da dodatni rok nije rješenje ovog problema, zaključila je Kupsjak.
Studenti po starom programu su se pitali što oni uopće plaćaju, s obzirom da nemaju predavanja.
– Što mi plaćamo? Tehnički bi ove odluke značile da mi plaćamo obranu diplomskog koja se isto plaća. Znači, plaćamo da bi platili?!, pitao se student i dodao da ga zanima koliko su ti isti profesori studirali.
Dio studenata je potom odlučio napustiti tribinu, a profesor Vuletić je neočekivano došao čuti njihova razmišljanja. Rekao je neka im ne bude cilj spustiti bodove sa 60 na 50, jer je to samo privremeno, nego neka nađu način za postići 60 bodova.
Na samom kraju sjednice su predstavnici studenata pitali za prijedloge, a svi su zašutjeli. Prvotni prijedlozi o prosvjedu i tužbi protiv Sveučilišta pali su u vodu, a jedna je studentica zaključila da se na tribini nije riješilo ništa. Ubrzo nakon toga je predloženo da se barem potpiše peticija, koju će naknadno poslati Ministarstvu. Odluku su svi kao jedinu opciju i prihvatili. Obavijest o potpisivanju peticije će biti objavljena na internetskim stranicama Studentskog zbora.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
dominus
2. listopada 2010. at 0:30
zasto ne tuzit sveuciliste sigurno ima osnova za tuzbu!??!!??!
obavezno
2. listopada 2010. at 8:14
@dominus
nema, 60 etcs bodova je formalni uvjet za upis vise godine, to sto vam se do sad islo na ruku pa se spustao taj prag to je druga stvar
cinik
2. listopada 2010. at 8:20
veto je glupost tj. inzistiranje na birokratskoj proceduri u kojoj nema nikakve studentske moći. odluka bi se odgodila za osam dana, a rezultat bi na kraju bio isti. produženje agonije ne znači i rješenje problema. npr. uložio se veto, obavijestilo se ministarstvo i čeka se odluka. ministarstvo odgovori nakon 15 dana, a senat se recimo sastane opet sljedeći tjedan jer se sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine. Na kraju, Ministarstvo odgovori kao što je odgovorilo i anonimnoj studentici – da se radi o “autonomiji sveučilišta” i da “bolonja ne poznaje apsolventuru”. čiča mića gotova priča. jedina točka na koju se moglo najviše pritiskati je naplaćivanje pada godine na koju studenti imaju pravo (gubitak prava studiranja se ostvaruje tek nakon što se ponovi pad iz iste godine, semestra ili predmeta). Sve ostalo je labuđi pjev i zakašnjele reakcije tromog i samodopadnog tijela studentskog zbora, bio on u ovom ili u prijašnjem sastavu.
čokolino
2. listopada 2010. at 13:15
@cinik
“…sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine…”
da, ali ovdje je problem konkretno što su odluke donešene 3 dana prije kraja tekuće akademske godine i odnosi se na 2009/10. pa di je tu logika?
cinik
2. listopada 2010. at 14:58
@čokolino
nema logike, ali to ne znači da su u prekršaju. poanta je da u tome da su zbor, studentski aktivisti ili tko već trebali udriti na uzbunu najmanje 6 mjeseci prije, jer se moglo očekivati koješta. pogotovo od ovakvog senata.
greška je sveučilišna, ali i naša (studentska). stalno se provode vatrogasne mjere na zgarištima, a ne postoje godišnje akcije i planovi.
TristaN
2. listopada 2010. at 18:53
Cinik, a i za ostale koji nisu toliko upuceni :
1. Ako bolonja i ne poznaje apsolventuru, poznaje pad godine, tocnije pad semestra, sad, za diplomce koji imaju jos jedan ili dva diplomska/magistarska napisati to znaci da su pali, medjutim problem je sto se jedan pad godine u besplatnom diplomskom studiju NE placa
2. u zakonu jos stoji proncip apsolventure iako ga regularna bolonja ne priznaje
3. apsolventski semestar je obecan i propagiran od strane te iste uprave koja 3 dana prije kraja akademske godine donosi ovakve odluke, dakle mjesecima prije nego su si ljudi poslozoli raspored rada. Da je gospoda to rekla prije nekoliko mjeseci sad bi mogli racunati na manje kunica i to je poanta.
4. Sto se 60 bodova tice, NE postoje uvijeti da takav kriterij bude ostvariv u iole zadovoljavajucem broju. Dakle problem prolaznosti ne samo da je problem nego atomska bomba. U mojoj generaciji, prva generacija bolonjaca, od nas 15 ak koji smo dosli do zadnje godine NITKO nije ocistio godinu za godnom sve ispite. Jednostavno je nemoguce zbog programa koji NIJE prilagodjen opterecenju. A i to je samo jedan od problema.
5. VETO je u ovom slucaju bio savrsen odabir, jer za 8 dana sjednica bi se odrzala u drugoj akademskoj godini i odluke se retroaktivno ne mogu donositi. Ali problem je sto se doticne rucice ne zele nekome zamjerit. Nedao bog.
assistant
2. listopada 2010. at 20:24
Onaj mi je najbolji sto se buni da ne zna sta placa i zanima ga koliko su profesori studirali. He he he.. Da podsjetimo javnost; najmlađi predbolonjac je upravo usao u sedmu godinu studiranja na teret poreznih obveznika. Kakvi su tek oni stariji 🙂
I ja zapravo ne razumijem… kakva je to gamad u senatu jednog sveučilišta koja uopće ne razumije probleme studenata. Je li moguće da su baš uvijek jednoglasno protiv očigledno opravdanih studentskih zahtjeva. Posto ipak sumnjam da su svi kreteni i zlonamjerni, ostaje jedino pomisao da zahtjevi baš i nisu previše opravdani.
cinik
2. listopada 2010. at 20:46
@tristan
1. to sam i ja rekao. pročitaj malo pažljivije 🙂
2. ne može u zakonu postojati “princip”. ili piše ili ne piše. ili je po zakonu ili nije. koliko sam ja upoznat, apsolventure nema. točka. 🙂 uostalom, tako je i ministarstvo odgovorilo na dopis anonimne.
3. uprava može obećavati što je volja, pitanje je samo zakonskih osnova.
4. dakle, problemi su u loše prilagođenim i izvedenim programima. e sad, pitanje za milijun kuna? Hoće li sniženi bodovni pragovi dugoročno pomoći svima, ili će samo stvoriti veći broj padova u konačnici? Nekad se tih bodovi moraju nadoknaditi, a pošto nema apsolventure i ostalih blagodati starog programa, opet se samo odgađa neminovno. Umjesto da pritišćemo reformu, praktički i dalje guramo nezakonje, ali ono koje ovog puta nama odgovara. Da ne govorim kako na taj način štitimo i svu nesposobnost onih koji nisu prstom makli otkako je bolonja počela. Je li to rješenje i što onda čeka generacije koje dolaze iza nas?
5. ne znam zašto, ali ako su naumili komercijalizirati sve, onda nema tog veta ili vremenskog roka koji bi ih od toga odvratio. Npr, ako ne postoji zakon koji sprečava održavanje sjednice senata u razmaku od npr. 4 dana, onda se isti sastaje, poništava veto i cijela stvar opet nema smisla.
ZGstudent
3. listopada 2010. at 12:31
U cem je tu kvaka? Cili Zagreb prica da su u Zadru najbolji uvjeti studiranja i da se najmanje placa i jos da se ne moze izgubiti pravo studiranja i jos da se do dekana i ostalih moze bez problema doc kad god treba?!?! Sta bi mi onda tribali rec???? Lud, zbunjen, normalan