Hrvatska
U jakoj konkurenciji naši znanstvenici dobili 14 mil kn
Sedam mjeseci pred ulazak Hrvatske u EU, Europska je komisija odobrila hrvatskim znanstvenicima 14 milijuna kuna za razvoj personalizirane medicine, objavljeno je danas na konferenciji za novinare.
Nakon “GlowBraina” koji je nedavno “povukao” više od 3,7 milijuna eura za istraživanje liječenja moždanog udara matičnim stanicama, to je drugi veliki hrvatski medicinski projekt koji je dobio značajnu financijsku potporu EU.
Projekt nazvan IBD-BIOM predstavljen je na Prirodoslovno metematičkom fakultetu u Zagrebu, a prezentaciji je prisustvovao i veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj prof. dr. Paul Vandoren. U trenucima najveće recesije u novijoj povijesti Europe vijest da će hrvatski znanstvenici s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Genos od Europske komisije dobiti više od 14 milijuna kuna kroz naredne četiri godine, svakako je prava senzacija.
Na natječaje Europske Komisije za istraživačke projekte iz područja medicine u 2012. godini javila su se 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, SAD-a, Izraela, a za financiranje je odobreno svega 10% projektata među kojima je i naš. U situaciji smanjivanja proračuna u skoro svim državama EU, konkurencija za projekte Europske komisije postaje sve veća, pa je odobravanje ovog projekta veliko priznanje i potvrda da je i u Hrvatskoj moguće provoditi istraživanja konkurentna onima u Europi.
Projekt IBD-BIOM usmjeren je razvoju novih dijagnostičkih metoda koji će omogućiti personalizirani pristup bolesniku i osigurati najučinkovitije liječenje prilagođeno svakom pojedincu. Činjenica da vodeću ulogu u ovom projektu ima tvrtka Genos d.o.o. veliko je priznanje. Genos zapošljava 25 djelatnika i s četiri aktivna FP7 projekta jedno je od najuspješnijih malih poduzeća u Europi u natječajima za europske istraživačke projekte.
Ključni partner u projektu je i PMF, jedna od vodećih javnih znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Voditelji istraživačkih skupina iz Hrvatske su prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, voditeljica istraživačke skupine na PMF-u i prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a u projekt je od početka uključen i jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika prof. dr. sc. Dragan Primorac.
“Odobravanje projekta IBD-BIOM je za našu malu grupu vrlo veliko priznanje, no istovremeno i vrlo velika odgovornost budući da u sljedeće četiri godine moramo ispuniti vrlo ambiciozan istraživački plan. Naš dio zadataka unutar konzorcija je ispitati epigenetičke elemente koji su povezani s upalnom bolesti crijeva, te tako pridonijeti razumijevanju patoloških procesa koji dovode do razvoja bolesti.” izjavila je prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, koja zahvaljujući ovom projektu zapošljava dva nova doktoranda i jednog doktora znanosti.
Prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos, ističe: “Europska komisija prepoznala je značaj provođenja istraživanja u malim i srednjim tvrtkama te potiče njihovo sudjelovanje u istraživačkim projektima. Primjerice, u ovom konkretnom natječaju 30% sredstava moralo je ići malim i srednjim poduzećima, a vodeću ulogu u projektu morali su imati znanstvenici iz privatne tvrtke. Laboratorij Genos akreditiran je kao znanstvena institucija i vrlo je rano prepoznao mogućnost uključivanja u europske projekte koju nam je otvorila vizionarska politika tadašnjeg ministra znanosti, prof. dr. Dragana Primorca. IBD-BIOM je četvrti projekt kojeg nam je Europska komisija odobrila za financiranje i velikim dijelom zahvaljujući europskim projektima u Genosu danas radi 14 mladih doktoranada i posljedoktoranada. Uvjeti za istraživački rad u Genosu su jednaki ili bolji od onih u najboljim europskim laboratorijima, te sve više svjedočimo situaciji da mladi znanstvenici iz inozemstva dolaze raditi u Genos. Genos je danas jedan od vodećih laboratorija za analizu glikozilacije u svijetu, te nam je u ovom konkretnom projektu povjerena analiza 12.000 uzoraka pacijenata s upalnom bolesti crijeva koje su prikupili kolege iz Škotske, Italije i Kalifornije.”
Prof. dr. sc. Dragan Primorac, istraživač na projektu rekao je: “Veseli me vidjeti danas predstavnike nekoliko hrvatskih istraživačkih timova s raznih znanstvenih institucija koji su uspješni i prepoznati na Europskoj razini i povukli su velike novce iz fondova Europske unije. Nevjerojatan je uspjeh tvrtke Genos koja je u posljednjih 5 godina povećavala prihode i broj zaposlenih za više od 50% godišnje. Kada bi u Hrvatskoj svaki deseti znanstvenik osnovao na znanju utemeljenu tvrtku koja bi bila podjednako uspješna, Hrvatska bi već danas izašla iz krize.”
Veposlanik EU u RH, Paul Vandoren je rekao da se rast gospodarstva za koji se u svojim strateškim dokumentima odlučila Europska unija zasniva na gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama. “Cilj Europske unije je do 2020. godine ulagati 3% BDP-a u istraživanje i razvoj. To može izgledati kao ambiciozan cilj, no to je apsolutno nužan cilj koji moramo ostvariti. Prosjek ulaganja zemalja EU u istraživanje i razvoj u 2009. godini bio je 2.1%. Stoga je potrebno uložiti velike napore u tom pogledu. To nije lako u teškoj gospodarskoj sutaciji kada je potrebno štediti, no nužno je ukoliko želimo rast i razvoj. Ja mislim, a nadam se da će se svi složiti, da raste odlučnost za stavljanje znanosti u središte Europe, a Europe u središte znanosti. Čvrsto vjerujem da u europskoj znanosti moramo imati organizacije poput ovih koje su danas uspješno započele novi europski istraživački projekt”, rekao je Vandoren.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…