Svijet
Što možemo očekivati od klime do 2050?
Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je nedavno novo izviješće koje pokazuje koliko se klima na Starom kontinentu promijenila u posljednje vrijeme, što možemo očekivati u narednim desetljećima te kako se trebamo pripremiti za život u ekstremnijem svijetu
Budući da je teško očekivati da će se u dogledno vrijeme svjetski čelnici uspjeti dogovoriti o nekim značajnijim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova, stručnjaci predviđaju da će prosječne temperature do kraja stoljeća narasti za tri do četiri stupnja Celzijeva.
Novi dokument koji je objavila EEA po prvi put predstavlja prilično jasnu sliku o tome kako se klima do sada promijenila, kako će se mijenjati u skoroj budućnosti te što sve zemlje i gradovi trebaju poduzeti, odnosno promijeniti da bi opstali u novim uvjetima. Na temelju izviješća i dostupnih podataka znanstveni časopis New Scientist napravio je vrlo detaljnu kartu koja pokazuje s kojim će se problemima određene zemlje morati nositi (pogledajte kartu dolje desno). Hrvatska se nalazi u skupini zemalja u kojima se od 2021. do 2050. godine ne očekuje porast temperatura veći od 1,5 stupnjeva Celzijevih. Ključni problem naše regije bit će suše koje će otežati uzgoj određenih usjeva, odnosno biljaka.
Toplinski udari
Prije svega s globalnim zatopljenjem možemo očekivati češće ekstreme – visoke temperature i toplinske udare. Oni će se najsnažnije očitovati na jugu koji će se zagrijavati brže od europskog prosjeka. Samo u toplinskom valu 2003. godine u Europi je umrlo oko 35.000 ljudi, uglavnom starijih. No ovaj će problem zapravo biti izraženiji na europskom sjeveru jer su mediteranski gradovi svojom oraganizacijom i arhitekturom, s uskim sjenovitim ulicama, brojnim vrtovima i relativno malim prozorima, bolje pripremljeni za velike vrućine. Neki stručnjaci preporučuju da se arhitektura sjevera već sada poočne prilagođavati toplijem svijetu.
Poplave
U cijeloj Europi bit će više poplava, no one će najviše pogoditi sjeverne zemlje koje će se morati suočiti s brzim porastom razina mora uzrokovanim otapanjem Arktika. Plimni valovi izazvani olujama bit će viši, a niska priobalna područja će nestati. Neki dijelovi Europe morat će braniti svoje obale na sličan način kako to već desetljećima čini Nizozemska, a gradovi će morati smanjiti površine pod betonom kako bi pospješili upijanje većih količina padalina.
Problem energije
Neki izvori energije mogli bi biti ugroženi. Osobito se to odnosi na hidrocentrale koje će do 2050. dobivati dovoljno vode zimi, ali ne i ljeti. Nuklearne elektrane će ostati pouzdani izvori energije bez značajnijih emisija stakleničkih plinova, međutim, mnoge od njih smještene su uz obale radi dostupnosti vode pa će biti osjetljive na podizanje razina mora.
Problem hrane
Proizvodnja hrane postat će otežana u zemljama juga gdje će suše biti učestalije, a na sjeveru zbog poplava i oluja. Mediteranske zemlje morat će odustati od uzgoja nekih biljaka jer će klima za njih biti jednostavno previše vruća da bi proizvodnja bila isplativa. Poljoprivrednici će se morati preorijentirati na sorte otporne na suše. Siromašne zemlje jugoistoka poput Rumunjske, Bugarske, Turske i balkanskih bit će osobito ugrožene, međutim, ako pripreme dobre sustave navodnjavanja mogle bi čak postati prave europske žitnice.
Gospodarski problemi
Gospodarska kriza već je bacila Europu na koljena. S klimatskim promjenama ona će postati još ozbiljnija. Bogate zemlje nekako će se moći nostiti s problemima – primjerice moći će ulagati u brane, sustave navodnjavanja i obrane od poplava, međutim, one siromašnije neće. Zbog toga će razlike koje već danas postoje u budućnosti postati još veće. Mediteranske zemlje poput Hrvatske bit će osobito ranjive, ne samo zato što su već sada dublje u krizi već i zbog toga što se u gospodarstvu više oslanjaju na poljoprivredu i turizam. One će za preživaljavanje morati pronaći nove grane privrede.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…