Hrvatska
U "ribarskoj kućici na Vranskom jezeru" bio je "logor za Srbe"!?
Službeni Beograd, Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije, pa čak i Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu barataju službenom informacijom da je u izvjesnoj “ribarskoj kućici na Vranskom jezeru” tijekom Domovinskog rata bio organiziran “logor za Srbe”!
– Na osnovu odluke Vlade Republike Srbije, Tužiteljstvo za ratne zločine preuzelo je 28. travnja 2009. godine arhivsku građu bivšeg Saveznog komiteta za prikupljanje podataka o povredama međunarodnog humanitarnog prava i zločina protiv čovječnosti počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991. do 1999. godine, a iz koje proizlazi takav podatak, odgovorili su iz Tužiteljstva RS na upit Z NET-a o izvoru Popisa lokacija “logora za Srbe” spomenutog Komiteta, kojim raspolažemo.
O samom radu Komiteta, koji je prikupljao dokumentaciju o zločinima nad Srbima tijekom 90-ih godina, objavljenom u službenom srbijanskom glasilu “Pravda”, zaključeno je:
“Komitet je u svom dosadašnjem radu evidentirao ukupno 7.164 dokumenta koji predstavljaju valjan dokaz o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Ukupan broj dokumenata Komiteta je višestruko veći od tog broja, budući da većina predmeta sadrži i po više desetina podbrojeva, tako da je Komitet obradio više od 25.000 dokumenata iz kojih je ekstrahiran veliki broj podataka koji su ušli u proces sređivanja, klasifikacije, obrade, a kasnije prezentacije kroz izveštaje i publikacije.”
KURTOV: “PRVI PUT ČUJEM!”
Milivoj Kurtov, načelnik Općine Pakoštane, tvrdi da nikakvih logora na Vranskom jezeru nije bilo.
– Ovo mi je prvi glas! Bio sam u Pakoštanima 1991. i 1995. godine. Da je na Vranskom jezeru nešto takvo postojalo, sigurno bih znao.
Kurtov također ne zna na koju se “ribarsku kućicu” na popisu navodnih logora misli.
Cjelovit “Popis logora za Srbe”
Na cjelovitom popisu navodnih logora u Zadarskoj županiji, u susjednoj se državi, kako smo već navikli, tretiraju i mnoge zadarske osnovne škole, pa i Dom u Sv. Filipu i Jakovu, ali se, otkriva Z NET, navode i neke nove adrese…
ZADAR:
– šupa pored gostionice “Fontana” u Ulici Josipa Prtenjače prema Diklu (1991)
– Okružni zatvor (1995)
– Vojni zatvor (1991)
– Istražni zatvor (1993)
– Policijska postaja u bivšoj vojarni JNA (1995)
– Sportska dvorana Jazine (1995)
– hotel Donat
– Dom zrakoplovstva
– vojarna (1992-1993)
NIN:
– Ciglana Nin
BIOGRAD NA MORU:
– zatvor
– Centar za rehabilitaciju djece s poteškoćama u razvoju, Sv. Filip i Jakov
– Ribarska kuća na Vranskom jezeru
* Popis se, dakle, uzima kao službeni u susjednoj Srbiji i na njegovoj je osnovi suđeno pripadnicima Hrvatske vojske na Županijskom sudu u Požegi zbog zločina u Marinom selu kod Pakraca. Navedene se lokacije spominju pri mnogim istragama o navodnim ratnim zločinima, koje su još u tijeku.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
sham69
19. listopada 2010. at 17:55
Danas 19.10.2010 održan je prosvjedni skup ispred SNV u ulici Petra Berislavića u Zagrebu. Skupu je nazočilo stotinjak ustanika što je s obzirom na radni dan,vrijeme održavanja (prijepodne) i loše vrijeme sasvim zadovoljavajuće .
Vrhunac skupa bio je prosvjedno spaljivanje Srbobrana-Novosti, fanzina koji se prodaje u tiraži od jedva 200 primjeraka a financira se našim novcem.
Ovo je bio hrabar i smion čin koji zasigurno zahtjeva i zaslužuje veću podršku i pozornost barem ovih nekoliko prohtrvatskih medija koji preostaju prvenstveno HKV koji postaje reprezentativan faktor u našem svakodnevnom životu.
Ustati ,dići glas i okupiti se za dobrobit i dignitet vlastita naroda te radi sjećanja i zaštite žrtve nije nikakav ekstremizam već napredno iskazivanje građanskog neposluha i korištenje jednog od osnovnih demokratskih prava ,onoga na okupljanje.
Izađimo iz straha i odazivajmo se u većem broju za našu stvar jer vjerujte nitko drugi neće!