Connect with us

Hrvatska

"U Zadru se krši Statut i Pravilnik o studiranju!"

Objavljeno

-


Noćas je na adresu Z NET-a došao dopis sastavljen od strane studenata okupljenih oko internetskog portala sajt.com. Nakon organizirane akcije “Zatrpajmo Ministarstvo” kojom su prikupili stotinjak emailova, studenti su ih složili u jedan dopis i poslali ga Ministarstvu. U njemu su citirali Statut Sveučilišta u Zadru i Pravilnik o studiranju, te ustvrdili da se isti – odlukama sa sjednice Senata 27. rujna – krše.
Konstatirajući da ih Ministarstvo ignorira, odlučili su isti taj dopis proslijediti medijima, Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, predsjedniku Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, kao i – još jednom – samom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
– Važnost u dopisu stavljamo i na sam datum donesenih odluka, koje stupaju na snagu danom donošenja, odnosno tri dana prije početka nove akademske godine, čime je studentima uskraćena mogućnost informiranja i planiranja kao i omogućena “ucjena” Sveučilišta nad studentima, piše u dopisu sajtovaca, koji ucjenu stavljaju u kontekst sljedećih pitanja: “Koliko bi studenata izabralo ne upisati studij pod uvjetima koji su sad na snazi? Koliko bi ih se odlučilo za neko drugo Sveučilište? Koliko bi ih se odlučilo prebaciti na kraju godine? Koliko je ljudi sposobno u tri dana prikupiti između 2.000 i 5.000 kuna?”
– Svjesni autonomije Sveučilišta unaprijed predviđamo odgovor i pitamo – do kuda ta autonomija seže i što kad Sveučilište ne provodi vlastite akte, pitaju se sajtovci.

Donosimo i neke od stavki koje su uz objašnjenje poslane na Ministarstvo:
U Pravilniku o studiranju, članku 20. stavka 5. piše: “Upis redovitih studenata u višu godinu studija obavlja se do 1. listopada akademske kalendarske godine“. Na stranu što je ovako nešto nemoguće već samom činjenicom da je mjesec rujan rezerviran za rokove, a kada student pokuca na vrata referade da bi upisao višu godinu ili pad, dobije odgovor kako se upisi ne vrše dok ne prođe sjednica Senata i dok se ne sazna točno koji su uvjeti upisa i koliko isti treba platiti.
Potom sjednica Senata prođe, a u referadi još ne znaju kako interpretirati neke od odluka, tako da se studenti i dalje ne mogu upisati. Nadalje, upis se ne može obaviti bez prethodne uplate upisnine i školarine, a kako je student tek prije tri dana saznao da odjednom plaća studij, ne može na vrijeme prikupiti taj novac i otići na upis. Čak i da je sve idealno, čak i da svaki student pronađe novac, upisi u već započetu akademsku godinu ne završavaju prije studenog, a nekada i prosinca, iz jednostavnog razloga što u studentskoj službi rade 3 osobe koje moraju rješavati upise svih 5 godina, sve apsolvente, davati potvrde, uzimati prijave na razredbene postupke, evidentirati ocjene i prijavnice, kao i obaviti još velik broj formalnosti za oko 6.000 studenata. S druge strane, zašto bi student imao razumijevanja za te 3 osobe, pogotovo kada plaća studij i još čeka u redu tjedan dana da bi se, plaćanju unatoč, upisao?
U članku 137. Statuta stoji kako se ispitni rokovi objavljuju najmanje 8 dana prije roka, dok je u stvarnosti objava roka svega dva dana prije ispita na nekim odjelima ravna dobivanju lutrije. Izvedbeni planovi, premda temeljito opisani u Pravilniku o studiranju, i dalje su više iznimka nego pravilo.
Članak 18. Pravilnika o studiranju i naglašavamo prava koja su uskraćena direktno ili indirektno:
“(1) Uz prava utvrđena Zakonom i Statutom Sveučilišta studenti imaju i sljedeća prava:
Pravo na upis na odgovarajući studij u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta i na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih u natječaju za upis u I. godinu studija;
pravo na pohađanje nastave određene studijskim programom i izvedbenim planom studija u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
pravo upisa u višu godinu studija na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih studijskim programom;
pravo polaganja ispita na način i u rokovima utvrđenim Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Dovršiti studij prema upisanom studijskom programu u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Pravo na kvalitetu obrazovanja koja se temelji na kvaliteti nastavnog procesa utvrđenog studijskim programom;
pravo na sudjelovanje u vrednovanju nastave i nastavnika;
pravo na sudjelovanje u radu sveučilišnih tijela;
pravo na izbor nastavnika, ukoliko za određeni predmet postoji više nastavnika;
pravo na izbor nastavnih predmeta na drugim studijskim programima u skladu sa

Statutom Sveučilišta i ovim Pravilnikom;
Pravo na organizirane športske, umjetničke i druge aktivnosti”.

Sve spomenute Odluke, kao i Statut i Pravilnik o studiranju, moguće je pronaći na stranicama Sveučilišta u Zadru, na web adresi http://www.unizd.hr.
Iz svega navedenog proizlazi očita činjenica da je Sveučilište zainteresirano isključivo za novac, a ne kvalitetu izvedbe studija i studente. Možda je ovakvo stanje uzrokovano i slabim ulaganjem resornog Ministarstva u visoko obrazovanje, ali ga nipošto ne opravdava. Priče o „vječnim“ i „lošim“ studentima jednostavno nemaju pokriće. Studenti su mladi ljudi koji su prošli kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, koji su položili prijemne ispite (oni koji su završili preddiplomski možda su prošli i kroz još jedan razredbeni postupak), stoga nam recite kako je moguće da osoba koja je do sada prošla minimalno 12 godina obrazovanja može biti nesposobna da samostalno odlučuje i slijedi propisana pravila.
Kako je moguće da većina studenata pada godine, studira bez prava i plaća studij? Želi li nam se reći da su studenti paraziti koji troše državni proračun i zabavljaju se, ali ne izvršavaju svoje obaveze? Zar mislite da je većini studenata stalo do toga da maksimalno produlje studij, da što dulje budu financijski ovisni o roditeljima, da ne zarađuju svoj novac? Mislite li da je zabavno studirati 5 godina u zemlji u kojoj će nam nakon toga biti nemoguće naći posao u struci, s roditeljima i okolinom koja nam stalno govori da se moramo što prije zaposliti? Zar su svi studenti uistinu tako nesposobni da ne mogu zadovoljiti uvjete koje im postavlja Sveučilište, ili je pitanje nisu li uvjeti u kojima studiramo nemogući? Zašto se prema studentima svi odnose kao prema nesposobnoj masi koju je potrebno maksimalno kontrolirati, zar nismo mi prije svega odrasle osobe? Kako država koja propagira nešto što naziva „društvo znanja“ može svoje studente, buduće i sadašnje intelektualce, nazivati nesposobnima i kažnjavati ih?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu