Hrvatska
Teolozi preplavili Filozofiju u Zadru!?
Neraskidiva veza zadarskog Sveučilišta i Crkve još jednom je apostrofirana najnovijim saznanjem da na prvome, otkrivamo, vidljivu prednost u zapošljavanju imaju – teolozi!?
Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest. Na pomalo pogrešnim mjestima.
Zadarski su sveučilišni teolozi, dakle, raspoređeni na nekoliko odjela. Najviše ih je na filozofiji, a što možda unosi najviše zbrke u promišljanje o kadroviranju na zadarskom Sveučilištu. Da li u datom momentu u Zadru zaista nije bilo filozofa ili se preferira – teološki pristup filozofiji, a što je više nego diskutabilno.
Majčinski odnos zadarskog Sveučilišta i Crkve, međutim, ide dalje. Spomenutih šest profesora sa zadarskog Sveučilištu u svojoj biografiji imaju završene crkvene ili teološke studije i škole, no – nitko od njih ne predaje ništa što bi imalo veze s teologijom, premda ih upravo ona čvrsto preporuča, doznajemo.
Sasvim konkretno, na Odjelu za filozofiju zaposlen je doc. dr. sc. Borislav Dadić, rođen u mjestu Bisko. Filozofiju je magistrirao na rimskom katoličkom Sveučilištu, a doktorirao na Papinskom sveučilištu Svetog križa u Rimu, osnivač kojega je Opus dei.
Na istom je mjestu diplomirala i magistrirala dr. sc. Vani Roščić, viši asistent također na Odjelu filozofije u Zadru, inače iz Splita.
Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
Nadalje, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u svojstvu asistenta iz kolegija Opća kulturna povijest i turizam, te hrvatska kulturna povijest i turizam, radi Goran Pavelin. Ovaj diplomirani teolog završio je Filozofsko-teološki studij, Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ante Periša rođen je u Krkoviću kod Šibenika, a od jeseni 2009. na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru predaje kolegije “Estetika” i “Filozofija jezika”. Nakon završene osmogodišnje škole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a dodiplomski filozofsko-teološki studij završio je diplomiravši na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru radi prof. dr. sc. Pavao Mikić iz sela Kostrč u općini Orašje BiH. Završio je Franjevačku gimnaziju u Visokom, u BiH. Studij teologije završio je u Sarajevu, na Franjevačkoj teologiji Bosne Srebrene. Polagao je njemačku maturu 1969. godine u Bonnu budući da u Jugoslaviji vjerske gimnazije nisu bile priznate, stoga isto tako i u inozemstvu. Na zadarskom Filozofskom fakultetu počeo je raditi u siječnju 1982. godine.
“… ‘Kršćanska filozofija’ je ‘drveno gvožđe’ i dapače, vjera je u biti smrtni neprijatelj obliku našeg postojanja, koji oblik pripada filozofiji. Vjera je apsolutno smrtni neprijatelj filozofije…!”
Martin Heidegger, njemački filozof
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
DAN GRADA ZADRA / Više od 120 prijavljenih trkača za subotnji polumaraton Nin – Zadar
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
VELIKI MJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Rakove očekuju veći prihodi, Vagama se ostvaruju želje!
7-DNEVNA PROGNOZA / Kiša još danas, pa sunčano ostatak vikenda. Evo kakvo nas vrijeme čeka sljedeći tjedan…
PRIJAVITE SE / Na Sveučilištu radionica “Kako se nositi s nepredvidivim životnim situacijama?”
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
Svijet4 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prijeObjavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prijeStiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
marinakis
1. studenoga 2010. at 18:34
Dovoljno je posjetit predavanja dotičnih profesora na filozofiji da bi se uvjerili u istinitost ovog članka. Dogma, fino umotana u srednješkolska predavanja o filozofiji. Na žalost mislim da neće uskoro biti pomaka na bolje.
dmzg
24. srpnja 2011. at 15:48
Tek sam sada procitao ovaj clanak koji je napisan prije nekoliko mjeseci, ali ipak moram demantirati gospodina koji je pisao ovaj clanak kada se spominje profesor Pavao Mikic. Primjetio sam da je autor clanka koristio podatke koji su stavljeni na raspolaganje na internetskoj stranici Sveucilista u Zadru, doslovno su prepisani, ali ima i ne iznesenih podataka. Profesor Mikic jest zavrsio Franjevacku gimnaziju u Visokom, BiH, te 1967. godine zapoceo studij teologije u Sarajevu, no nigdje nije navedeno da ga je u Sarajevu i zavrsio, nego je navedeno da je 1969. godine polagao njemacku maturu u Bonnu, kao sto je u clanku navedeno. Ali ono sto nije navedeno jest da je prof. Mikic zavrsio Njemacki jezik, Filozofiju, Pedagogiju kao i ”glavnu temu” ovog clanka Teologiju 1974. godine na Rheinische-Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=599) Dakle, ono sto zelim reci jest da bi bilo korektno da se iznose istiniti podatci, a ne da se ljudi blate ni krivi ni duzni. Istina je da ima puno profesora koji na zadarskom sveucilistu rade na odjelima i predaju predmete koji nemaju apsolutno nikakve veze sa njihovim zavrsenim fakultetima, ali ima onih koji su iznimke kao sto je profesor Pavao Mikic.
krešo
23. kolovoza 2011. at 18:47
Zabrinjava vas činjenica da su profesori školovani u teološkim fakultetima, a ne pitate se kako i što predaju u okviru svojih predmeta. Sigurno ne naguravaju svoju ideologiju. S druge strane u Zagrebu na Filozofskom fakultetu su sami praksisovci i marksisti, no, to je OK.
valnea
1. listopada 2011. at 10:43
Pisca dotičnog članka samo pitam: i u čemu je problem?
Ne zna li se da je Crkva kolijevka pismenosti?
Da su prva učilišta u Padovi, Bologni, Oxfordu itd nastala u krilu samostana?
Da su redovinici benediktinci donijeli pismenost i kulturu u Europu?
Da su dominikanci oni koji u i u HR donijeli prve škole?
Da su Ćiril i Metodije autori ćirilice.. pa Baščanska ploča i toliko toga? Filozofija Tome Aquinskoga, skolastika, veliki sveci filozofi?
Crkva je Majka pismenosti i kulutre a ne samo vjere.
Kome to smeta?
Onome vjerojatno tko ne zna ni svoju ni svjetsku povijest ili tko po njoj pljuje?
Takav nema ni budućnost ma što on mislio.
Inače svaka čast zd sveučilištu što daje jednaku šansu svima pa i teolozima… pozz
sokrat
15. svibnja 2015. at 23:44
Filozofija je uvijek bila ljubav prema Istini. Čemu strah od teologa.
Anonimnost
11. srpnja 2015. at 13:04
Kad pročitate tekst, i ako niste toliko smušeni i budalasti, upada u oči nekoliko stvari koje ozbiljno dovode u pitanje inteligenciju novinara ili autora teksta kao i njegovu etičnost. Krenimo redom.
Autor na početku teksta piše *Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest.* Postavlja se, neutralnom i trezvenom promatraču, sljedeće vrlo jednostavno pitanje: o kojih to “6 teologa” govori ovaj? KOJIH?????? Analizirajmo, na primjer, ovaj fragment:
*Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.*
Od kad je to teolog netko tko zapravo apsolutno nikad nije studirao teologiju? Što je najgora i najtragikomičnija stvar, autor oziljno podcjenjuje inteligenciju čitatelja jer najprije kaže da je dr. Tićac teologinja, a onda navodi informacije što je ustvari dr. Tićac po formalnom obrazovanju i vokaciji, pa se čovjek ozbiljno zapita: od kad je to netko tko je diplomirao njemački i filozofiju, magistrirao sociologiju religije (koja kao disciplina nema epistemološki i metodološki veze s teologijom) te konačno doktorirao filozofiju odjednom teolog??? Dakle, autor teksta ili uopće ne vlada elementarnim distinkcijama ili je krajnje bezobrazan i pokvaren pa ne samo da – kako zorno možemo vidjeti – podcjenjuje čitatelja nego još iznosi totalne dezinformacije i laži. Jer dr. Tićac apsolutno nema veze s teologijom.
Zatim ako pogledate što je to zapravo po vokaciji doc. Rošćić, opet možete vidjeti da ona nema veze s teologijom. Žena je potpuno povezana uz filozofiju jer je istu i diplomirala, magistrirala te doktorirala. Borislav Dadić isto tako, dapače je još diplomirao i strojarstvo. Dakle, o kakvih 6 teologa autor pokvareno i bezobrazno laprda, kad ovih troje nema veze s teologijom!??? A to što su ti (navedeni) ljudi titule postigli u Rimu ili na FF Družbe Isusove u Zg, to nema nikakve veze, radi se o humanističkim fakultetima a pravilnici oko srodnih humanističkih disciplina su potpuni jasni tako da je tu sve u skladu s zakonom. Ako autor ima nekakvih subjektivnih pred-rasuda jer se radi o nečem kršćanskom ili katoličkom (bezobrazno ignorirajući da su fakulteti dio sveučilišta), neka primi na znanje da je, recimo, na FF Družbe Isusove prvi doktorat postigao dr. Filip Grgić, koji je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva i jedan je od eminentnijih hrvatskih filozofa. Hoćemo za dr. Grgića reći da je možda “teolog” i da nije relevantan!? Da ne kažem kako na navedenim institucijama uopće ne morate biti kršćanin ili katolik da bi postigli titulu. Koliko je samo ljudi koji nemaju veze s kršćanstvom na navedenim institucijama (uključujući i Rim jer je internacionalan) doktoriralo.
Autor na kraju citirajuči Heideggerove riječi još jednom pokazuje koliki problem imamo s onim što nazivamo “novinarstvo”, jer citira nešto vadeći iz konteksta, a bez kontekstualizacije samo patvori i lažira ono što Heidegger želi reći. Sumnjam da je ikad pročitao Heideggerovu jednu knjigu od početka do kraja. Zato za kraj:
“Ja sam kršćanski teolog” pisao je mladi Heideggr 1920. Karlu Lowithu (prema Gadamerovim riječima). I još jedna: “Bez teološkog podrijetla nikada ne bih dospio na put mišljenja. Podrijetlo međutim uvijek ostaje budućnost” (Unterwegs zur Sprach).
Na kraju valja dodati da žalim ljude kojima šrot portali i novinari peru mozak.