Connect with us

Hrvatska

Bubnjar: "Ne volim Mašinu i slične njemu!"

Objavljeno

-

Luka Mašina (Foto: Marina Jelinić)
Nastavljeno je suđenje na Županijskom sudu u Zadru, Luki Mašini osumnjičenom da je početkom travnja 2004. godine nabavljao neutvrđenu količinu heroina koja je sigurno veća od 125,30 grama te je prodavao na zadarskom tržištu. Pakirao je heroin u PVC vrećice i sakrivao ga na smetlištu u šumskom predjelu zaselka Sv. Petar – Donje Raštane.
Danas se na klupi za svjedoke našao i policijski djelatnik Joso Bubnjar.
– Optuženik je smotuljak heroina bacio kroz prozor vozačevih vrata. Mi smo bili u neposrednoj blizini i točno smo vidjeli kada i kako je izbačen smotuljak, kazao je Bubnjar.
Na ovo se nadovezao Mašina te kazao kako je Bubnjar nakon njegovog uhićenja došao na mjesto uhićenja, skinuo mu čarape i ostavio ga da stoji bos na podu.
Sudac Radman je donio odluku o suočavanju Mašine i Bubnjara na način da se okrenu jedan prema drugom.
Mašina je kazao kako nije ništa bacio kroz prozor, na što ga je Bubnjar prozvao da laže te da mu iskaz nije istinit.
– Protiv Mašine inače nemam ništa, ali ga ne volim, kao što ne volim one slične njemu, kazao je Bubnjar.
Nakon Bubnjara je svjedočio Zoran Kevrić, također policijski djelatnik PU zadarske. Sudac Radman ga je pitao da komentira vidljivost u trenutku kada je Luka Mašina iz stana krenuo prema automobilu.
– Ne mogu komentirati vidljivost, iako sam ga pratio od stana prema automobilu. Ne sjećam se, prošlo je puno vremena, točnije šest godina, kazao je Kevrić.
Treći svjedok, Elvis Tokić, također policajac, je kazao da je sa svojim kolegom Bubnjarom dobio naređenje o premještaju na drugo mjesto kako bi promatrali kretanje optuženog.
– Istaknuo bih da sam vidio optuženog da izbacuje smotuljak kroz prozor vozačevih vrata. Optuženi mi je od ranije poznat i ne zanima me on već droga s kojom barata. Kad je Mašina izbacio smotuljak heroina kroz prozor, jasno sam vidio tu gestu, zaključio je Tokić.
Suđenje se nastavilo u 13 sati svjedočenjem Damira Vrkića, djelatnika PU Zadarske koji je nakon čitanja svog, već zabilježenog iskaza, danas izjavio kako mu je kolega Elvis Burčul rekao da je vidio Mašinu kako se saginje na mjestu gdje je pronađena droga, te istaknuo:
-Da ga moj kolega nije vidio kako se saginje mi vjerojatno ne bi ni znali da se na tom mjestu nalazi droga. To je bila gomila smeča, dodao je Vrkić.
Predsjednik vijeća Boris Radman na tu izjavu pročitao je iskaz sad već umirovljenog Elvisa Burčula u kojem piše kako on nije vidio radnju Mašine, a mjesto pronalaska heroina, pronađeno je policijskom pretragom terena na kojem je večer prije Mašina uhićen. Vrkić je taj iskaz komentirao da ne može sa sigurnošću tvrditi što je bilo prije šest godina.
Sudac ga je pitao dali je netko ostao na mjestu za koje se pretpostavljalo da se nalazi droga, odgovorio je:
– U praksi kad znamo gdje se nalazi droga organiziramo prismotru. Za ovaj slučaj mislim da nije bilo prismotre. Ta “buksa” je bila optuženikova, a on sigurno neće nekome otkriti gdje se ona nalazi, a kako je bio mrak sutradan smo napravili akciju u kojoj je pronađen heroin.
Na ovu izjavu odvjetnik optuženog Danijel Žuža tražio je odgovor da li je on vidio kako se Mašina udaljava od automobila, Vrkić je rekao da on nije to vidio niti je bio prisutan na uhićenju.
Suđenje se nastavlja sutra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Alarmantno stanje u zdravstvu: Pučkoj pravobraniteljici stigle 394 pritužbe, liste čekanja sve dulje

Objavljeno

-

By

Pexels

Preduge liste čekanja, nedostatna skrb za onkološke i palijativne bolesnike, usmjeravanje pacijenata u privatne ustanove, neke su od 394 pritužbe na javni zdravstveni sustav koje su uputili građani prošle godine pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter.

Upravo su pritužbe građana na zdravstveni sustav među najbrojnijima, odmah iza diskriminacije, objavila je pravobraniteljica u izvješću za 2024. godinu koje je proteklog tjedna predstavila i uputila u Sabor.

Šimonović Einwalter navodi da su zabilježeni teški primjeri kršenja prava na zdravlje koji pokazuju brojne probleme u sustavu. U izvješću je fokus na onkološkim i palijativnim pacijentima. Onkološki pacijenti često ne mogu dobiti pretrage na vrijeme, sami moraju donositi ključne odluke o organizaciji svog liječenja.

U palijativnoj skrbi povećan je broj bolničkih kreveta, ali još nije donesen Nacionalni program razvoja palijativne skrbi 2023.-2026., kao početna točka potrebnih promjena.

Nema ni odluke Ustavnog suda na zahtjev pučke pravobraniteljice za ocjenu ustavnosti obaveze periodičnih osobnih dolazaka u HZZO, zbog koje su bez zdravstvenog osiguranja ostajali kronično i teško oboljeli, majke na rodiljnom dopustu, studenti i drugi, o čemu svjedoči i rekordan broj pritužbi građana, navodi se u izvješću.

Prošle godine u inozemstvo otišla 73 liječnika i 222 sestre

Posebno se ističe problem osoba starijih od 65 godina i umirovljenika koji već 15 mjeseci nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza za odlazak na liječenje izvan mjesta prebivališta. Nakon što im je Vlada omogućila besplatnu vožnju vlakom, HZZO je prestao plaćati troškove prijevoza za odlazak na liječenje.

Pučka pravobraniteljica navodi da se s tim u vezi obratila Vladi, ali bez odgovora.

Nedovoljna dostupnost zdravstvene zaštite najvidljivija je bila u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje u obiteljskoj medicini nedostaju 244 tima, 67 pedijatara, 61 ginekolog i 243 tima za dentalnu zaštitu. Ističe se i da su prošle godine 73 liječnika i 222 sestre zatražili potvrde za rad u inozemstvu.

Pučka pravobraniteljica napominje i kako joj Ministarstvo zdravstva ne odgovara u pojedinim predmetima, ponekad i više godina, unatoč brojnim požurnicama. Dodatno, problem je i u tome što su odgovori iz Ministarstva često necjeloviti, navodi.

Pacijentima se sugerira da privatno obave pregled

Posebnim pravilnikom propisano je da kombinirano javno-privatno može raditi samo onaj zdravstveni radnik koji “uredno, kvalitetno, savjesno i redovito” radi u matičnoj, javnoj ustanovi, navodi se u izvješću.

Ured pravobraniteljice stoga je od bolnica tražio podatke o listama čekanja kod liječnika koji rade i kod privatnika, no većina bolnica nije im odgovorila.

Zaprimljena je i pritužba na predstojnika u jednoj javnoj bolnici koji pacijentima nudi uslugu u svojoj privatnoj klinici te ujedno obećava brži ulazak na bolnički prijem.

Takve sugestije liječnici obično daju usmeno i za to nema dokaza, što otežava postupanje.

Pravobraniteljica ističe da je stoga važno da Ministarstvo prati i redovito priprema analizu rada liječnika koji rade javno-privatno i posljedica takvog rada na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Preporučuje i unaprjeđenje evidencije o pritužbama na liječnike koji rade javno-privatno.

Česte su i pritužbe građana na način komunikacije zdravstvenih radnika, koji im uskraćuju informacije ili se s njima grubo ophode.

Više od 13.000 građana izgubilo zdravstveno osiguranje

Pravobraniteljica je zaprimila 129 pritužbi nezaposlenih građana koji su izgubili zdravstveno osiguranje zbog obaveze periodičnog javljanja HZZO-u ako nisu evidentirani na Zavodu za zapošljavanje.

Mnogi, uključujući i teško bolesne i kronične bolesnike, doznali su za ukidanje osiguranja tek prilikom posjeta liječniku ili pri podizanju lijekova.

Podsjeća da je u lipnju 2023. predala Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti te odluke HZZO-a, te da su na kraju 2024. tu obvezu imale 131.633 osobe, dok su 13.184 osobe izgubile osiguranje jer se nisu javljale HZZO-u.

Pritužbe građana pokazuje da nisu na vrijeme informirani, ali i da HZZO ne postupa ujednačeno, zaključuje praobraniteljica.

Pritom, javili su se i studenti, koji redovno studiraju u drugim zemljama EU, a nemaju zdravstveno osiguranje u zemlji studiranja, a niti po povratku u Hrvatsku.

Dulje liste čekanja u odnosu na 2023.

Puno je pritužbi zbog dugotrajnosti postupanja HZZO-a, dugih lista čekanja, nevjerodostojnosti podataka o duljini čekanja, kao i zbog otežanog ostvarivanja zdravstvene zaštite.

Ministarstvo zdravstva navodi da su poduzeti iskoraci u organizaciji rada u bolnicama – poslijepodnevni i višesmjenski rad, rad vikendom, angažman vanjskih suradnika.

Krajem prošle godine prosječno vrijeme čekanja na sve dijagnostičke postupke iznosilo je 131 dan, na što je Ministarstvo navelo da time pokazuju učinkovitost i održivost zadanog indikatora (270 dana).

Podaci o duljini čekanja za određene pretrage putem javno dostupnih podataka (ergometrija, kolonoskopija, MR mozga i UZV dojki) pokazuju značajno produljenje čekanja u gotovo svim ustanovama u usporedbi s 2023. godinom. Tako se razdoblje čekanja na MR mozga produžilo u 11 od 16 ustanova, pri čemu u nekima značajno, primjerice s 21 na 215 dana. Od 13 ustanova, vrijeme čekanja za UZV dojki produljilo se u njih 10 za 50 i više posto, a prosječno se na taj pregled čeka 212 dana.

Pravobraniteljica navodi da je za pretrage vrijeme čekanja uglavnom kraće od 270 dana, no smatra da je to i dalje dugo, bez objašnjenja kako su u Ministarstvu došli do baš 270 dana i hoće li se to mijenjati.

U Bjelovaru prvi pregled kardiologa – u siječnju 2028.

Istovremeno, podaci bolnica o listama čekanja, koje za neke dijagnostičke postupke iznose i preko godinu dana, ukazuju da navedeni problem i dalje postoji. Među rekorderima je bjelovarska bolnica u kojoj je prvi slobodan termin za prvi pregled kardiologa tek u siječnju 2028. godine.

Građani prigovaraju da nisu točni javno dostupni podaci o raspoloživosti termina i broju dana čekanja.

Pravobraniteljica je stoga preporučila Ministarstvu da građane informira o mogućnosti podnošenja prigovora na liste čekanja putem e-mail adrese te da uvede i broj telefona za podnošenje prigovora.

Dodatni su problem i česti kvarovi aparata. U 2024. godini bilo je dana kada u svim zagrebačkim bolnicama nije radio niti jedan linearni akcelerator.

Onkološki pacijenti većinom se žale zbog nedostupnosti termina za pretrage i terapiju, neprimjerene komunikacije, nedostatka informacija o opcijama liječenja kao i zbog nedostatnosti ortopedskih pomagala preko HZZO-a.

Ni nakon dvije požurnice nije stigao odgovor iz Ministarstva zdravstva planira li pokretanje web stranice na kojoj bi bile dostupne sve informacije bitne za odluku o onkološkom liječenju, a pacijenti se žale da nisu mogli dobiti termin za pretragu, da dugo čekaju na očitanje nalaza, a zračenje im se odgađa.

Nedovoljan broj palijativnih timova

Prema podacima HZZO-a, na primarnoj razini zdravstvene zaštite ukupno je ugovoreno 47 koordinatora i 41 palijativni tim pa se njihov broj nije promijenio u odnosu na 2023. godinu.

S druge strane, proširen je broj ugovorenih postelja u bolnicama. HZZO je prihvatio ponude bolnica za 768 palijativnih postelja te 14 postelja Ustanove za palijativnu zdravstvenu skrb Hospicij „Marija Krucifiksa Kozulić“. Dio bolnica zadovoljan je povećanjem broja palijativnih postelja, no druge nisu, pa tako sisačka, ogulinska, zabočka i vinkovačka bolnica ukazuje na potrebu za većim kapacitetima.

Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa naglašava da povećanje broja postelja nisu pratila dodatna sredstva HZZO-a potrebna za prilagodbu, a udruga La Verna, volonteri u palijativi, upozorava na neprimjerenu komunikaciju prema palijativnim pacijentima i članovima obitelji, izostanak zajedničkog planiranja skrbi i podrške pacijentu, poteškoće pri ostvarivanju prava na zdravstvenu njegu u kući, nedovoljan broja mobilnih palijativnih timova, nedostupnost liječnika u tim timovima, otpuštanja iz bolnice petkom bez prethodno isplanirane i dogovorene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite.

Poseban izazov predstavljaju palijativni pacijenti kojima je nužna posebna skrb, poput pacijenata u komi za koje, nakon bolničkog zbrinjavanja, nema dovoljno smještaja u sustavu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Preprodavači karata za Thompsonov koncert puni ideja: Kupiš kartu, dobiješ noćenje ili gratis prijevoz ili majicu…

Objavljeno

-

By

Kada su zagrebačke vlasti odobrile Marku Perkoviću Thompsonu termin u srpnju za koncert na Hipodromu, pretpostavljalo se da će to biti megakoncert u rangu The Rolling Stonesa 1998. ili Eda Sheerana prošle godine na istom mjestu.

No kada je prošloga petka putem sustava Entrio počela prodaja ulaznica za koncert, malotko je u tom trenutku slutio da će za manje od 24 sata biti rasprodane. I da će, povrh toga, biti srušen svjetski rekord u brzini prodaje. To je i službeno postao najveći nastup s najbrže prodanim ulaznicama u povijesti.

Prodano ih je u tom prvom krugu čak 281.774.

A nakon što je ovoga četvrtka putem istog sustava u prodaju pušten još jedan kontigent ulaznica, koji je također bio rasprodan u istome danu, na koncu je objavljeno da ih je prodano više od pola milijuna.

Iz pretprodaje u preprodaju

Neke se, naravno, mogu naći na internetskim oglasnicima gdje će biti još jednom prodane, odnosno preprodane. Primjerice, na najvećem domaćem online oglasniku Njuškalu, dvjestotinjak je oglasa u kojima se nude ulaznice za taj koncert.

Pojedinačne ulaznice koštale su 30 i 50 eura. One jeftinije za parter, a skuplje za tzv. fan pit, odnosno prostor odmah uz pozornicu gdje obožavatelji budu sasvim blizu izvođačima.

U prvom krugu online prodaje svatko je mogao kupiti najviše 20 ulaznica, a u drugom je ta mogućnost smanjena na 15.

Nude i četiri puta skuplje

A koliko koštaju ulaznice u preprodaji?

U oglasima na Njuškalu vidi se da ima vrlo skromnih, skoro pa poniznih preprodavača ulaznica koji za njih traže tek 10 ili 20 eura više od službene cijene.

Neki, pak, namjeravaju zaraditi četverostruko…

Za fan pit “ispred pozornice u obliku križa” četiri puta veća cijena…

Neki uračunavaju popust na količinu…

A ovo je već iznos jedne ozbiljne menadžerske plaće…

Neki će zaraditi prosječnu plaću

Ima i onih koji su odlučili na ovom spektaklu zaraditi barem prosječnu domaću mirovinu, ako ne i plaću. Pritom neki iskazuju marketinšku domišljatost pa u ponudu ubacuju klasične trgovačke fore – od popusta na količinu do paket-aranžmana koji osim kupovine jednom već kupljene ulaznice uključuju, primjerice, apartmanski smještaj u Zagrebu ili gratis prijevoz do Zagreba na dan koncerta. Ima i onih koji skromnije, uz kupljenu ulaznicu, daruju “majicu po izboru”.

Policija ulovila jednog preprodavača

Sam Marko Perković Thompson na svojem Facebook profilu prije nekoliko dana poručio je fanovima da ne kupuju ulaznice od preprodavača niti putem oglasa.

“Prema našim saznanjima, u opticaju je mnogo krivotvorenih ulaznica koje neće biti važeće pri ulazu”, napisao je.

A u utorak je Policijska uprava istarska izvijestila da je “ulovila” 25-godišnjaka koji je putem jedne društvene mreže nudio na prodaju sedam ulaznica za koncert. Ulaznice su mu oduzeli policajci, a on će, budući da je prekršio članak 9. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji se odnosi na neovlaštenu prodaju ulaznica za sportske i druge priredbe “u većoj količini ili po cijenama višim od označenih”, platiti kaznu propisanu u iznosu od 20 do 150 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na tržištu nestašica još jednog poznatog lijeka

Objavljeno

-

By

Farmaceutska kompanija Belupo izvijestila je o nestašici još jednog poznatog lijeka.

Riječ je o lijeku Nibel 5 mg, tablete s djelatnom tvari nebivololklorid. Razlozi su povezani s proizvodnjom, a lijeka neće biti do 19. svibnja, prijavili su u Podravkinoj farmaceutskoj tvrtki, prenosi Danica.hr.

Nibel je, inače, kardiovaskularni lijek koji pripada skupini beta blokatora. Sprječava ubrzan rad srca i prepisuje se za liječenje povišenog krvnog tlaka.

Inače, isti Belupov lijek bio se povukao s tržišta lani u rujnu zbog utvrđenog onečišćenja. Točnije, povukao se lijek Nibel 5 mg tablete, pakiranje 28 tableta u blisteru, u kutiji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu