Hrvatska
Marina Vuković Dujmović u raspravi sa medijima na službenim stranicama Grada Zadra!?
Izbori za vijeća mjesnih odbora Grada Zadra nastavljaju se sve manje uobičajenim putovima. Predsjednica Gradskog izbornog povjerenstva, Marina Vuković Dujmović, prozvana je nekoliko puta sa više adresa za pogodovanje u dodjeli objave materijala GIP-a dnevniku Tankerske plovidbe, no o tome se i dalje ne očituje, a cijelu situaciju stoički ignorira i gradonačelnik Zadra, Zvonimir Vrančić, čije je očitovanje sugerirao čak i prvi čovjek Vrhovnog suda, Branko Hrvatin.
Umjesto navedenoga, saveznici Grad i Gradsko povjerenstvo vode svojevrsni obračun s medijima na službenim stranicama Grada, a gdje bez ikakve najave i suprotno dosadašnjim iskustvima objavljuju prepiske s dijelom zadarskih medija, ali samo – odabrani dio.
Redakcije koje su ih zatražile očitovanje o kriterijima kojima su se vodili, odabirući list Tankerske kao najtiražniji (suprotno tumačenjima termina “tiraža” i “javno glasilo” pripadajućih zakona), nisu obavijestili ni o čemu, nastavljajući tako s pogodovanjem u koje su se već maksimalno upleli, ali su se i zakonski “pokrili”, objavivši odgovore – na svojem terenu. U slučaju da ih se prozove za netransparentnost, izvući će iste sa stranica Grada i demantirati takve optužbe. Takav je bio plan.
Nažalost, razrada je nešto slabija. U odgovorima dvjema redakcijama, a koji pronalazimo gdje smo se najmanje nadali, i dalje ne stoji odgovor na krucijalno i jedino javnosti zanimljivo pitanje – kako je posao vrijedan desetke tisuća kuna dopao u konkurenciji s drugim zadarskim medijima (zakon, naime, kaže da su “mediji” – svi mediji, a ne samo dnevni listovi!) – niskotiražni dnevni list Tankerske plovidbe?!
“Članovi i zamjenici Gradskog izbornog povjerenstva za mjesne odbore Grada Zadra i Izbornog povjerenstva mjesnih odbora, na zajedničkoj sjednici održanoj 18.listopada 2010.godine u 14 sati u sjedištu povjerenstava, raspravili su i način objava vezanih uz predstojeće izbore za članove vijeća mjesnih odbora. Budući Grad Zadar ima svoju internetsku stranicu, članovi povjerenstava suglasili su se da će se sve obavijesti, priopćenja, objave pravovaljanih lista kao i rezultati glasovanja, objaviti na službenoj stranici Grada Zadra, a što omogućuje preuzimanje svih navedenih dokumenata. Također, na istoj sjednici članovi povjerenstava suglasili su se da će se odluka o tome u kojem će se lokalnom dnevnom tisku objavljivati gore navedeni dokumenti, temeljiti na službeno prijavljenom broju o prosječno planiranoj nakladi lokalnog dnevnog tiska, cijeni, kao i na dosadašnjem iskustvu o kvaliteti pružene usluge. Službenu evidenciju Upisnika o izdavanju i distribuciji vodi Hrvatska gospodarska komora (HGK) i dostupna je na HGK internetskoj stranici (Sektor industrije). Zatražena je od HGK i potvrda podataka dostupnih na internetskoj stranici te je povjerenstvo od HGK dobilo potvrdu podataka dopisom Klasa:050-01/10-01/2478 URBR:311-10-10-02 iz koje je razvidno da je od dnevnih listova s područja Grada Zadra, najviša prosječna planirana naklada dnevnog lista ZADARSKI LIST. Podsjećam također da su sve objavljene pravovaljane liste za određeni mjesni odbor dostupne na odgovarajućem mjestu na području tog mjesnog odbora”, stoji u priopćenjima Vuković-Dujmović.
Otkud ovoj sutkinji ideja da se u raspoređivanju desetaka tisuća kuna javnog novca rukovodi tiražom, a onda tiražom dnevnog lista, i to “planiranom”, dakle čak ne niti realiziranom (što znači da je posao ovisio možda i o ambicioznom tiražisti – još jedan stručni pojam koji bi sutkinja mogla pokušati usvojiti) – nitko ne zna, ali ćemo odgovore definitivno tek potražiti.
PRAVOPISNA RAZOTKRIVANJA
Sutkinja Marina Vuković Dujmović evidentno je prespavala nekoliko predavanja na Pravnom fakultetu, jasno je iz tumačenja više zakona samo u ovoj epizodi njezine karijere, ali dojam je da je drijemala i na satu hrvatskog jezika. U gore citiranom njezinom odgovoru koji je – umjesto u redakcije, odlutao na stranice Grada Zadra, štampanim slovima ispisana je kratica Hrvatske gospodarske komore (HGK), što odgovara pravopisu, ali što bi značila tada kratica “ZADARSKI LIST”, ne znamo, pa bi poželjno bilo da nas sutkinja podrobnije informira? Zašto je list Tankerske plovidbe velikim, a Grad Zadar – malim slovima? Imamo novu kraticu ili je netko – nervozan? Jer je, recimo, uhvaćen s prstima u medu…? Nagađamo samo.
NOVA TRANSPARENTNOST
I, još jedan mali detalj. O definicijama “javna glasila” i “tiraža” još ćemo u narednom periodu, ali ako smo se usuglasili oko termina “transparentnost”, na gore opisan način, vrijedi li to za sve ili, opet, ekskluzivno za sutkinju Vuković Dujmović i gradonačelnika Zadra? Jer, ako smo svi u novom obliku transparentnosti, da i zadarske redakcije počnu objavljivati na svojim Internet stranicama dopise, upite, rasprave, odgovore ili transkripte razgovora, pa i sa gore spomenutima? Sumnjamo da bi neki izdržali tempo igre koji su sami zadali…
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica 72. bojne Vojne policije