Svijet
Mamografija – neopravdan trošak ili spas za žene?
Velika kanadska studija o mamografiji, u kojoj su stručnjaci 25 godina pratili gotovo 90 tisuća žena u dobi od 40 do 59 godina, pokazala je da je taj postupak ranog otkrivanja raka dojke u najmanju ruku beskoristan
Prema rezultatima koji su ovoga tjedna objavljeni u časopisu British Medical Journal (BMJ), smrtnost od raka dojke, uz suvremene terapije, potpuno je jednaka u skupini žena koje su išle na mamografiju i onih koje nisu. Štoviše, pokazalo se da je 22% slučajeva raka otkrivenih snimanjem predijagnosticirano, što znači da su te žene bile podvrgnute nepotrebnim agresivnim liječenjima, među kojima kemoterapiji, zračenju, operaciji ili čak uklanjanju dojke, odnosno mastektomiji jer su im pronađene kvržice koje nisu bile opasne za zdravlje. Uz to, jedna studija objavljena 2012. u BMJ-u pokazala je da i sama mamografija, koja se obavlja rendgenskim zračenjem, može biti štetna za žene s tzv. BRCA mutacijama ako se s njom počne previše rano.
Jedna od autorica novog istraživanja Mette Kalager, s medicinskog fakulteta u Oslu i profesorica na Školi javnog zdravlja u Harvardu, piše da su razine smrtnosti danas drugačije jer upotrebom boljih lijekova više nije toliko važno rano otkriti rak dojke.
Mnogi stručnjaci danas se slažu da rak dojke može rasti vrlo polako te da se čak može povući sam od sebe, bez liječenja. No kada se jednom otkrije, tretira se kao opasan pa se žene podvrgavaju svim potrebnim terapijama.
Nalazi kanadske studije ponovno su pokrenuli rasprave o odnosu koristi i rizika mamografije, koje se vode već godinama. Ovo je pitanje važno i za hrvatsko zdravstvo jer je snimanje mamografijom jedan od tri nacionalna programa ranog otkrivanja raka: za rak dojke i vrata maternice u žena te rak debelog crijeva u oba spola. Samo u 2013. za mamografiju je iz proračuna izdvojeno pet milijuna kuna. U SAD-u jedan pregled stoji u prosjeku oko 100 dolara, a godišnje se u toj grani medicine okrene oko pet milijardi dolara.
Desetljetne dvojbe
Jedan od prvih stručnjaka koji su predstavili utemeljenu kritiku mamografije je Peter Goetzsche, dugogodišnji direktor Nordijskog Cochrane centra. On je 2000. u medicinskom časopisu The Lancet objavio članak pod nazivom ‘Je li snimanje mamografijom radi raka dojke opravdano?’ u kojem je odbacio čak 6 od 8 potvrdnih studija, uz obrazloženje da im metodologija nasumičnog odabira nije bila dobra.
Potom je 2012. objavio knjigu ‘Snimanje mamografijom: Istina, laži i kontroverze’ u kojoj je objasnio zašto u složenom slučaju raka dojke ne funkcionira jednostavna logika na kojoj se temelji mamografija – da je rano otkrivanje raka dobro jer smanjuje smrtnost i potrebu za mastektomijom. U njoj ističe tri ključna razloga zašto snimanje danas više nije tako učinkovito: 1) adjuvantne terapije, primjerice lijekom tamoksifenom ili kemoterapijom, vrlo su djelotvorne čak i kada je rak metastazirao, no one su se u ranijim randomiziranim testiranjima vrlo rijetko koristile; 2) danas je povećana svjesnost žena o raku dojke, tako da se one obraćaju liječnicima mnogo ranije, čim otkriju nešto neobično; 3) u mnogim zemljama dijagnosticiranje i liječenje je centralizirano tako da se u liječenje mogu uključiti svi stručnjaci koji su neophodni za optimalan uspjeh tretmana.
Unatoč dvojbama i raspravama o učinkovitosti mamografije, do danas nijedna zemlja, osim Švicarske, nije sugerirala da se ona obustavi. U toj je državi panel stručnjaka dao preporuku da se novi programi mamografije ne pokreću te da se postojećima ograniče rokovi trajanja.
Kontraargumenti
No zagovornici mamografije imaju svoje argumente.
Jedan od čelnika Američkog društva za rak, direktor programa mamografije dr. Robert Smith, i njegovi suradnici prošle su godine pregledali četiri vodeće randomizirane studije, među kojima i Nordijskog Cochrane Instituta, kako bi otkrili odakle tolika razilaženja u rezultatima istraživanja – neki pokazuju da je potrebno snimiti čak 2000 žena da bi se spriječila jedna smrt, a drugi da je dovoljno 90. Otkrili su dva ključna područja koja bi mogla biti uzrok tako velikih razlika.
Prvi uzrok mogla bi biti činjenica da se ne odazivaju sve žene na poziv za snimanje. U statistikama se sve one vode kao snimljene, dok ih se na poziv u stvarnosti odazove 77%.
Drugi uzrok moglo bi biti vrijeme praćenja. Naime, stručnjaci smatraju da treba proći mnogo godina prije nego što se očituju sve dobrobiti skrininga. Tu također treba uzeti u obzir činjenicu da snimanje žena starijih od 50 godina spašava više života. Ako snimanje počinje ranije, već u skupini od 40-49 godina, trebat će više mamografija za spašavanje jednog života nego ako počne u dobi od 50 i više godina. Smith je stoga utvrdio da bi Cochraneova studija, da je udovoljila navedenim kriterijima, dobila rezultat da je potrebno 300 snimanja, a ne 2000 za spašavanje jednog života.
Na sličan način Smith i njegovi kolege procjenjuju da je udio pretjeranog dijagnosticiranja znatno manji – da ne prelazi 10%.
Nova kanadska studija također je obuhvatila žene u mlađoj odbi od 40 godina na više, no s druge strane vođena je punih 25 godina tako da će tek trebati vidjeti kako se ona uklapa u proračune Smithova tima.
Dr. Richard Wender, prvi čovjek Američkog društva za rak, rekao je da će društvo sazvati panel stručnjaka i prezentirati im sve studije o mamografiji, uključujući i ovu kanadsku, i zatim eventualno unijeti promjene u svoje smjernice.
Koje je rješenje?
Ovim važnim pitanjem troškova, koristi i rizika mamografije svakako bi se trebali pozabaviti i naši stručnjaci – s jedne strane jer naš zdravstveni sustav nije jedan od bogatijih, pa nema smisla trošiti ionako oskudna sredstva na neku metodu ako ona ne funkcionira, a s druge zato što je Hrvatska po broju žena oboljelih od raka dojke u odnosu na broj stanovnika u samom europskom vrhu. Ta je brojka iz godine u godinu sve veća, a zadnjih 10-ak godina kreće se između 2200 i 2500.
Hrvatski ginekolog dr. Dejan Šakoronja kaže da je kod nas cijeli program skrininga i praćenja prilično nekoordiniran.
‘Trebalo bi okupiti tijelo specijalista iz različitih područja, liječnika obiteljske medicine, ginekologa, kirurga, radiologa, internista-onkologa, radioterapeuta, te epidemiologa koje bi donijelo smjernice i algoritme kako poboljšati dijagnostiku i liječenje raka dojke, budući da se oni svaki u svom segmentu bave ovim tipom tumora. Činjenica je da je znalo biti previda u mamografiji ili pak predijagnosticiranja, tako da se u posljednje vrijeme vrlo često pacijentice, u slučaju dvojbi, upućuju na pregled pouzdanijom ali skupljom metodom magnetske rezonancije’, objasnio je.
U svakom slučaju liječnici bi trebali voditi računa o tome da svoje pacijentice dobro upute u sve koristi i moguće neželjene posljedice mamografije kako bi same mogle donijeti informiranu odluku.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!