Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u razgovoru za BBC istaknuo da je Srbija na strani EU-a, da vodi nezavisnu srpsku politiku i da želi dobre odnose sa susjedima. Aleksandar Vučić je u emisiji “Hard talk“ za britanski javni servis BBC, rekao da Srbija vodi nezavisnu politiku, ali da je njen strateški cilj da postane punopravna članica EU-a : “Napravit ćemo sve neophodne reforme. Ubrzat ćemo sve procese i dat ćemo sve od sebe da to završimo do kraja 2026. To ne znači da ćemo biti dio EU-a 2027. ili 2028., ali hoćemo li reći najgore o našim tradicionalnim prijateljima i partnerima s istoka, mi to danas imamo dobre odnose“, rekao je Vučić, prenijela je danas Radio-televizija Srbije (RTS).

Na pitanje voditelja “da u EU-u vide znakove nepoštovanja osnovnih ljudskih prava u Srbiji kao što su sloboda medija i nezavisno pravosuđe, i da smatraju da se na taj način Srbija udaljava od EU-a“, Vučić je rekao da je u posljednjem izvještaju Europske komisije navedeno da je Srbija ostvarila ograničen napredak, što, kako je dodao, ne znači nazadovanje. “Ograničeni napredak nije i ne znači nazadovanje. Ali slažem se da postoji tisuću stvari koje su nam potrebne, na kojima trebamo raditi i zato ih sada mijenjamo“, rekao je Vučić.

Rekao je da zato Srbija blisko radi s ODIHR-om na poboljšanju propisa oko izbornih procesa i ostalog.

“U tom izvještaju EU-a ste vidjeli da su rekli da poljoprivreda Srbije ide savršeno. Ali niste bili zainteresirani to reći. A ovo drugo su pitanja koja trebamo unaprijediti i ja se slažem s njima“, rekao je Vučić koji je ukazao da je zadovoljan s ekonomskim razvojem Srbije i da je fokusiran na ekonomske reforme u budućnosti te da sanja o Expu 2027.

Odgovarajući na pitanje oko odnosa Srbije i Rusije i konstatacije da su se energetske veze dvije zemlje produbile od početka ruske invazije na Ukrajinu Vučić je rekao da je trgovinska razmjena Srbije i Rusije duplo manja nego što je bila i da se Beograd trudi da diverzificira energetske izvore zbog čega je izgrađen interkonektor između Srbije i Bugarske.

“I dalje dobivamo velike količine plina iz Rusije”
“Zato smo počeli, ne samo da pregovaramo, već i da kupujemo plin od Azerbejdžana, ali i dalje dobivamo velike količine plina iz Rusije“, rekao je Vučić.

Govoreći o sankcijama Rusiji, rekao je da Srbija sama odlučuje.

“Kao što vidite, imam samo jednu stolicu. Nema dvije stolice. A naša stolica je da to znači da sami donosimo odluke. To znači da smo podržali Ukrajinu kada je u pitanju humanitarna pomoć, financijska“, rekao je Vučić.

On je rekao da je u posljednje dvije i po godine s predsjednikom Rusije jednom razgovarao kada mu je Vladimir Putin čestitao telefonom 80. godišnjicu oslobođenja Beograda.

U odgovoru na pitanje o masakru počinjenom u Srebrenici tijekom rata, 1995. godine, kao i inicijativi da se taj zločin definira u UN-u kao genocid Vučić je naglasio da “nitko ne negira što se dogodilo u Srebrenici“. “Uvijek sam bio spreman priznati da je to bio strašan masakr“, kazao je Vučić i podsjetio da je otišao u Srebrenicu, sagnuo glavu i odao počast žrtvama, ali i da je tamo bio napadnut.

“Vjerujem u pomirenje u regiji”
Rekao je da su u UN-u kvalificiranje tog masakra kao genocid pokrenuli Nijemci i Bošnjaci kao političku inicijativu.

“Mi to smatramo političkom inicijativom. Kao što ste vidjeli, 109 zemalja dijeli naše stavove. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili neki drugi veliki zločini nisu prepoznati ili priznati kao genocid. A ako je riječ o suosjećanju, ako je riječ o odavanju počasti žrtvama, uvijek sam spreman to napraviti. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa koji će uvijek donositi nove političke sukobe i nove nevolje“, rekao je Vučić.

Negirao je da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija i rekao da se u usvojenoj deklaraciji na skupu u Beogradu u potpunosti podržava sporazum iz 1995, i rekao da ponavlja da podržava teritorijalni integritet BiH “u skladu s međunarodnim javnim pravom i datumom sporazumu i teritorijalnom integritetu Republike Srpska u okviru BiH“.

Vučić je naglasio da Srbija ima svoje granice u skladu s ustavom i međunarodnim pravom. “Uvijek sam bio spreman priznati da je to bio strašan masakr“, kazao je Vučić i podsjetio da je otišao u Srebrenicu, sagnuo glavu i odao počast žrtvama, ali i da je tamo bio napadnut.

“Vjerujem u pomirenje u regiji”
Rekao je da su u UN-u kvalificiranje tog masakra kao genocid pokrenuli Nijemci i Bošnjaci kao političku inicijativu.

“Mi to smatramo političkom inicijativom. Kao što ste vidjeli, 109 zemalja dijeli naše stavove. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili neki drugi veliki zločini nisu prepoznati ili priznati kao genocid. A ako je riječ o suosjećanju, ako je riječ o odavanju počasti žrtvama, uvijek sam spreman to napraviti. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa koji će uvijek donositi nove političke sukobe i nove nevolje“, rekao je Vučić.

Negirao je da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija i rekao da se u usvojenoj deklaraciji na skupu u Beogradu u potpunosti podržava sporazum iz 1995, i rekao da ponavlja da podržava teritorijalni integritet BiH “u skladu s međunarodnim javnim pravom i datumom sporazumu i teritorijalnom integritetu Republike Srpska u okviru BiH“.

Vučić je naglasio da Srbija ima svoje granice u skladu s ustavom i međunarodnim pravom. Govoreći o odnosu Beograda i Prištine rekao je da u procesu normalizacije nije traženo de facto priznanje Kosova i da “tako nešto nigdje nije ni napisano ni rečeno“.

“Normalizacija znači da živimo u miru, stabilnosti, spokoju, da imamo slobodnu trgovinu robe, kapitala, ljudi, usluga, da razvijamo naše poljoprivrede, da počnemo razgovarati o različitim pitanjima i da ih pokušamo riješiti“, rekao je Vučić.

On je istaknuo i da su mir i stabilnost na Kosovu i Metohiji pitanje za one koji su “otvorili Pandorinu kutiju”.

Predsjednik Srbije je naveo da je promijenio mnoge stavove, ali i da nije promijenio pogled na, kako je rekao, nezakonite radnje koje se poduzimaju protiv Srbije, jer se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, a pitanje je zašto je Srbija bombardirana bez odluke Savjeta sigurnosti UN-a.

“Neću se s vama složiti kada je riječ o događajima na prostoru bivše Jugoslavije”
Upitan što se promijenilo od njegove političke pozicije u mladosti i članstva u Srpskoj radikalnoj stranci, koja je kako je rekao tijekom raspada Jugoslavije zastupala ideologiju Velike Srbije, i sada kao lidera druge stranke i predsjednika zemlje, rekao je da se svakako promijenio.

“Stariji sam 30 godina i svakako sam se promijenio, ali iako se neću s vama složiti kada je riječ o događajima na prostoru bivše Jugoslavije, kao i ulozi koju su u tome imale zapadne zemlje i neke druge, mijenjajući se shvatio sam da je ekonomija od ključne važnosti za budućnost zemlje, a nemoguće je bilo što napraviti ako nemate mir i stabilnost“, rekao je Vučić za BBC.

Teretni zrakoplov DHL-a se u ponedjeljak rano ujutro prilikom slijetanja na aerodrom u Vilniusu, Litvi, zabio u kuću, pri čemu je jedna osoba poginula, dok su tri osobe u zrakoplovu ozlijeđene, rekli su dužnosnici. Letom je upravljala aviokompanija SWIFT, a zrakoplov je poletio iz njemačkog grada Leipziga. Zabio seu kuću oko pola pet ujutro, rekao je glasnogovornik Nacionalnog centra za upravljanje krizama.

Svi ljudi u kući su preživjeli, rekao je glasnogovornik, dodajući da se u kuću zabio zrakoplov Boeing 737-400.

Prema navodima spasilačkih službi, zrakoplov je prizemljio na uzletno-sletnu pistu i odsklizao se još najmanje 100 metara te udario u jedan objekt u kojem se nalazilo 12 ljudi. Iz kuće je evakuirano svih 12 ljudi, priopćila je policija.

Uzrok nesreće se ispituje. Nakon dojave iz zračne luke o nesreći, na poprište su stigli vatrogasci i kola hitne pomoći, a prilazne ceste zračnoj luci su zatvorene. Glasnogovornik je rekao da ništa ne upućuje na to da je nesreći prethodila eksplozija.

“Trenutno nemamo podataka da je došlo do eksplozije”, rekao je.

Njemačka istražuje nekoliko požara izazvanih zapaljivim napravama skrivenim unutar paketa u skladištu u Leipzigu ranije ove godine, rekao je njemački glavni tužitelj u listopadu.

Britanska protuteroristička policija rekla je ubrzo nakon toga da istražuju požar u skladištu u srpnju, izazvan zapaljenjem paketa, i da se povezala s drugim europskim agencijama za provođenje zakona kako bi se utvrdilo postoji li povezanost sa sličnim incidentima drugdje.

Planet Zemlja rastaje se od asteroida koji se posljednja dva mjeseca naziva “mini Mjesecom”.

Zanimljivo “ponašanje mini Mjeseca”
Bezopasna svemirska stijena “oljuštit” će se sutra, svladana jačom silom sunčeve gravitacije, ali će se ponovno približiti u siječnju sljedeće godine, izvijestio je AP.

NASA će potom s pomoću radarske antene promatrati asteroid dug 10 metara.

To bi trebalo produbiti razumijevanje znanstvenika o objektu poznatom kao 2024 PT5, najvjerojatnije stijeni koju je s Mjeseca odnio asteroid koji ga je udario. Iako tehnički nije mjesec, NASA naglašava da nikada nije bio zarobljen Zemljinom gravitacijom i da je bio u potpunosti u orbiti.

Braća astrofizičari Raúl i Carlos de la Fuente Marcos sa Sveučilišta Comlutense u Madridu identificirali su “ponašanje mini Mjeseca”.

U siječnju će proći čak 1,8 milijuna kilometara od Zemlje, održavajući sigurnu udaljenost prije nego što “odleti” dalje u Sunčev sustav dok kruži oko Sunca, samo da bi se vratio do 2055. godine.

Trenutačni podaci sugeriraju da će tijekom svog posjeta 2055. asteroid koji kruži oko Sunca još jednom napraviti privremenu i djelomični krug oko Zemlje.