Connect with us

Hrvatska

Grad Zadar omogućio “pronevjeru” 20 hektara zemlje na Boriku!

Objavljeno

-

Zemljište Borik (foto: Žeminea Čotrić)
Slijedom ugovora o deposedaciji iz 1991. godine između ondašnje Općine Zadar, odnosno Mjesne zajednice Borik, i privatnih zemljoposjednika, pravni sljednik Općine, Grad Zadar, na čelu sa ondašnjim gradonačelnikom Božidarom Kalmetom, dopustio je da Grad ostane bez skupocijenog predmetnog zemljišta (pored Ekonomske škole na Boriku), da se na istome nikada ništa ne sagradi, te, posredno, da u konačnici na ovome umjesto naručenog projekta od općeg dobra sjedi – hipoteka, i to u vrtoglavom iznosu od 60 milijuna kuna!? Da stvar bude gora, tvrtku koja je proizvela cijelu ovu aferu koja podsjeća na “Paška rebra”, Grad Zadar do današnjega dana nije ničim prisilio na ispunjenje ugovorenih obveza temeljem kojih i jesu postali vlasnici u tom trenutku – gradske zemlje.
Priča koja započinje naivnim Sporazumom o naknadi, a koji vlasnicima garantira da će za deposediranu zemlju dobiti poslovne prostore u na tom mjestu sagrađenom sportsko-poslovnom objektu, a završava hipotekom nad ledinom u spomenutom iznosu, svoj početak ima u svibnju 1991. godine, kada Općina Zadar, Mjesna zajednica Borik i vlasnici zemlje potpisuju da će MZ Borik vlasnicima zemlje istu kompenzirati kroz udio u objektu koji će se na tom mjestu sagraditi. Ovi prihvaćaju ponudu, potpisuju Sporazum (faksimil u prilogu teksta) i utvrđuju da se za slučaj nepridržavanja nagodba smatra raskinutom.
Devet godina kasnije, u rujnu 2000., opunomoćenik jedne od stranaka obuhvaćenih Sporazumom od Grada Zadra, pravnog nasljednika Općine Zadar i MZ Borik, traži “isplatu odštete za deposedirano zemljište”, na što ondašnji pročelnik Grada, Zdravko Livaković, odgovara:
“Očevidom je na licu mjesta utvrđeno da su predmetne čestice zemljišta u naravi neizgrađene. Kako je u tom pogledu Sporazum o naknadi iz svibnja 1991. godine nemoguće i realizirati, predlažemo da se predmetne čestice zemljišta vrate u vlasništvo Vašim strankama.”
Međutim, osam mjeseci nakon Livakovićeva prijedloga, događa se sasvim suprotno. Grad Zadar i dalje je vlasnik deposediranog zemljišta i, štoviše, isto – prepušta zagrebačkom Euroingu d.o.o.!
Ondašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta potpisuje u ime Grada Ugovor o stjecanju prava vlasništva na zemljištu sa direktorom Euroinga, Željkom Žnidarićem, a koji kaže da je Grad deposedacijom postao vlasnik dvadeset i šest čestica zemljišta koje povezuju 2 hektara zemlje (20.722 metara četvornih) na području k. o. Zadar, sve u cilju izgradnje poslovno-sportskog centra.
U nastavku Ugovora, podsjeća se da se Euroing ’91. obvezao MZ Borik bivšim vlasnicima zemljišta isplatiti naknadu za deposedirane nekretnine, odnosno na jednom dijelu istih koje se vode kao društveno vlasništvo – sagraditi nogometno igralište.
Grad konstatira u Ugovoru da je od intervencije vlasnika kod Livakovića, osam mjeseci ranije, istima isplaćena novčana naknada za deposedirano zemljište i Euroing preuzima obvezu istima izgraditi poslovne objekte obećane ’91.
Grad i Euroing u nastavku dogovaraju da u roku dvije godine, dakle zaključno sa ljetom 2003. godine, Euroing sagradi otvoreno igralište, umjesto nogometnog, i to na novoformiranoj građevinskoj čestici koja će nastati objedinjavanjem tri postojeće, te da će Grad ostati vlasnik istih. Euroing se istovremeno obvezao Gradu izdati tabularnu izjavu za uknjižbu prava vlasnišva na takvoj čestici.
Također, na dijelu zemlje od 2.389 četvornih metara koji su u vlasništvu Euroinga, isti se složio da će biti sagrađen uređaj za pročišćivanje otpadnih voda Borik i da će se na iste uknjižiti Grad Zadar.
Grad Zadar, zauzvrat, Euroingu se odužuje na način da mu dopušta uknjižavanje na čestice zemlje ukupne površine 19.929 četvornih metara – “bez njegovog daljnjeg sudjelovanja i pitanja”.
Posljednje navedeno zapravo i jest jedino realizirano u cijeloj ovoj priči o poslovnoj suradnji Grada i zagrebačkog poduzeća kojemu ni za što od navedenoga Ugovorom nije naznačen rok izvedbe.
Na današnji dan, devet godina kasnije, Grad je i dalje bez igrališta, a zemljište na koje se 2001. uz brzopletu dozvolu Božidara Kalmete Euroing upisao, otkriva Z NET, opterećeno je hipotekom u ukupnom iznosu od 60.000.000,00 kn!?
Godine 2007., Euroing je vlasništvo nad dijelom zemljišnih čestica koje je dobio od Grada Zadra prenio na tvrtku Forum Centar d.o.o. Zagreb koja je u vlasništvu tvrtke Adepto, a koja je, opet, u vlasništvu Instituta građevinarstva Hrvatske, sve na osnovu potraživanja iste prema Euroingu u iznosu 1.050.000,00 eura.
No, ni tu nije kraj. U rujnu prošle godine Zagrebačka banka kao sporednu hipoteku radi osiguranja tražbine temeljm mjenice upisuje na isto zemljište, a u iznosu od 50.000.000,00 kn.
Tek nakon reakcije na cijelu stvar Z NET-a, Grad Zadar najavljuje da će reagirati prema Euroingu, ne znajući da isti – ne postoji već pet godina!

GRAD JOŠ NIKOGA NIJE TUŽIO!?
“Predmetno zemljište je 1991, godine deposedirala Skupština Općine Zadar i dodijelila ga Mjesnoj zajednici Borik (koja je tada imala pravnu osobnost). Mjesna zajednica Borik i tvrtka Euroing su iste godine sklopile ugovor o prodaji zemljišta Euroingu s tim da se Euroing obvezuje isplatiti bivše vlasnike, a Gradu Zadru izgraditi nogometno igralište. Kako je Grad Zadar imao potrebu za zamljištem za izgradnju uređaja za pročišćavanje na Boriku, a koje je bilo u vlasništvu Euroinga, 2001. godine je sklopljen Ugovor prema kojem je Euroing ustupio zemljište Gradu za izgradnju uređaja za pročiščavanje, a umjesto velikog nogometnog igrališta, ostala je obveza izgradnje malonogometnog igrališta. Istina je da Euroing do sada nije ispunio obvezu izgradnje malonogometnog igrališta. Grad Zadar će poduzeti potrebne radnje da se osigura ispunjenje obveza.” – poručili su jučer iz Grada Zadra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Mate

    3. prosinca 2010. at 13:50

    Evo kako funkcionira naše pravosuđe i stalno spominjana ”borba protiv korupcije”: Dotični Željko Žnidarić je u suradnji sa zagrebačkim gradonačelnikom grad Zagreb zakinuo za milijunske naknade u vidu neplaćenih komunalnih doprinosa za stambene objekte koje je gradio na Vrbiku, prevario je državu za PDV, prevario je brojne tvrtke i još brojnije građane kojima je prodavao stanove bez valjane dokumentacije ili je jedan te isti stan prodao više puta. Zbog toga su građani Zagreba koje je prevario Žnidarić bili prisiljeni osnovati i službeno registrirati Udrugu kako bi se na taj način pokušali boriti protiv njegovih nedjela (sve ovo može se naći i na internetu, ako samo malo ”googlate” tu spodobu). No Željko Žnidarić ne samo da je još uvijek na slobodi, nego sa svojim tvrtkama Ining, Ivar, Euroing,…..itd. i dalje dan danas bez problema posluje i što je najgore, još uvijek se bahati. Osim gradonačelnika Zagreba i Zadra, dotični ima zaštitu i od ministrice zaštite okoliša. Njezin je suprug projektirao njegove stambene vile na Goljaku, koje nisu sagrađene u skladu s potrebnim dozvolama. No, građevinski inspektori koji su to ustanovili, nagrabusili su, a Žnidarić je opet ostao netaknut. Do državnog zemljišta na Goljaku za gradnju privatnih stambenih vila, također je došao na nezakonit način, ali naravno to nikoga od institucija ne zanima. Sve navedeno može se naći i u medijima, puno je novinara istraživalo njegov lik i djelo te isto objavilo, ali naravno da mu se do danas ništa nije desilo, jer su očito privatni interesi pojedinaca u vlasti neusporedivo jači od nacionalnih.

     
  2. Stanarac

    3. prosinca 2010. at 16:34

    P akako naš narod kaže “Ako neće milom , onda će silom”. Na kraju će se u ovoj “uređenoj” državi tako poćeti stvari riješavati.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu