Svijet
OD AUTIZMA DO INFARKTA Naša znanstvenica na nov način otkriva temelje brojnih bolesti
Mlada hrvatska znanstvenica Sanja Franić nedavno je dobila sredstva za istraživanje u kojem će potpuno novom metodom pokušati otkriti nešto što još nikome nije pošlo za rukom – moguće genetske uzroke depresije
Ako se pokaže uspješnom, inovativna tehnika mogla bi biti korisna i u istraživanju te eventualno liječenju brojnih poremećaja, od autizma do kardiovaskularnih bolesti.
Nizozemski grant Rubicon, koji je na Sveučilištu u Amsterdamu dobila za dvogodišnju studiju na Oxfordu, trebao bi joj omogućiti da u potrazi za odgovornim genima prva pokuša upotrijebiti primjenu strojnog učenja u genetici.
U intervjuu za tportal naša je znanstvenica, koja je trenutno pri kraju doktorskog studija, objasnila da bi njen projekt mogao uvelike pridonijeti potrazi za genima relevantnim ne samo za bihevioralne osobine, nego za sve složene poligenetske osobine kao što su primjerice tjelesna visina i težina, razine inzulina, kardiovaskularne i neurološke bolesti, bolesti imunog i probavnog sustava, psihijatrijski poremećaji i mnogi drugi problemi.
‘Trenutno se u identifikaciju gena odgovornih za ove i druge složene osobine ulažu milijarde eura s malo uspjeha. Moje istraživanje temeljit će se na činjenici da postojeći pristupi ne koriste optimalno sve raspoložive podatke o DNA te da bi se primjenom umjetne inteligencije, odnosno strojnog učenja, njihova iskoristivost mogla znatno poboljšati’, rekla je mlada doktorandica.
Koja je tajna nove tehnike?
U svojem istraživanju Franić planira koristiti podatke iz najveće studije depresije u svijetu, CONVERGE, provedene na 12.000 ispitanika. Budući da su oni uglavnom preveliki da bi se analizirali u cijelosti, čak i superračunalima, pokušat će na njih primijeniti svoj inovativan pristup.
‘Prvo ću podijeliti genome testiranih na komadiće koji se obično nasljeđuju zajedno. Nakon toga ću na svaki od njih primijeniti algoritme koje ću istrenirati da razlikuju depresivne od nedepresivnih ispitanika. Djelići DNA na temelju kojih će se klasifikacija uspješnije obavljati morali bi biti u uzročnoj vezi s depresijom. Budući da nijedan gen za depresiju dosada nije nađen, ako uspije, metoda bi trebala imati veliko značenje’, objasnila je naša sugovornica.
Na pitanje koliko je dobila, kaže da grant Rubicon, koji obično dobiva samo 10 posto najboljih kandidata, u njenom slučaju iznosi oko 1,2 milijuna kuna. Na kraju metodu planira implementirati u softverski paket koji će omogućiti njenu širu primjenu na bilo koju složenu osobinu.
Za genetiku, medicinu, farmaciju…
Projekt bi, ističe, mogao biti vrlo utjecajan kako unutar, tako i izvan genetike.
‘Otkriće novih gena za depresiju značilo bi moguću identifikaciju dosad nepoznatih molekularnih mehanizama koji utječu na ovaj poremećaj, što bi pak olakšalo otkrivanje novih meta na koje bi se mogli primijeniti novi lijekovi. Budući da mnogo ljudi pati od depresije barem jednom u životu, otkriće bi moglo biti značajno za velik dio društva. Neuspjeh u identifikaciji novih gena značio bi da na depresiju utječe više gena nego što se dosad pretpostavljalo ili da rijetke varijacije u genomu nemaju značajnijeg utjecaja na depresiju. Osim toga, softverski paket koji ću razviti i besplatno distribuirati značio bi da će metoda biti primjenjiva na druge složene ljudske osobine, a time važna ne samo za genetiku, već i za medicinu, farmakogenetiku, farmaciju i biofarmaciju’, istaknula je naša znanstvenica koja je 2006. magistrirala psihologiju na Sveučilištu u Zagrebu.
Ambiciozna i uspješna Požežanka dosad je dobila brojne hrvatske i inozemne stipendije i grantove, a već je objavila niz vrijednih radova.
Prije novog granta uglavnom se bavila genetikom bihevioralnih osobina. Velik dio doktorata provela je proučavajući blizance iz nizozemskog registra, jednog od najvećih u svijetu, a uključuje brojne podatke o blizancima i njihovim obiteljima.
‘Blizanci su idealan prirodni eksperiment jer dijele istu DNA, ako su jednojajčani, ili prosječno 50 posto DNA, ako su dvojajčani. Njihova sličnost u osobinama koje se proučavaju često ukazuje da je osobina nasljedna. Koristeći ovu jednostavnu logiku bihevioralni genetičari su utvrdili da je većina bihevioralnih osobina nasljedna. Zanimljiv primjer je inteligencija, koja je u ranom djetinjstvu nisko nasljedna – oko 20 posto – ali s godinama postaje sve više, 40-60 posto kroz djetinjstvo i pubertet do oko 80 posto u kasnoj adolescenciji i odrasloj dobi’, kaže Sanja Franić.
Puno bolji uvjeti, svi su kolege…
Naša sugovornica kaže da su joj uvjeti rada u Nizozemskoj općenito puno bolji nego u Hrvatskoj jer su, za razliku od većine hrvatskih sveučilišta, nizozemska prvenstveno istraživačke institucije koje imaju dovoljno zaposlenika da bi omogućile istraživanja kao primarne aktivnosti.
‘Predavanja sačinjavaju samo 10 do 20 posto posla, što znači da godišnje provedem oko mjesec dana predajući, a ostatak vremena u znanstvenom radu. Elitizam, koji sam znala primijetiti za studija u Hrvatskoj, ne postoji. Iako su mnogi od profesora svjetski poznati znanstvenici, uglavnom su skromni, a svako izražavanje osjećaja važnosti smatra se neukusnim. Svi se oslovljavamo imenom, na što sam se morala navikavati. Naravno, novca je daleko više. Država puno ulaže u znanost, a Nizozemci su u svijetu poznati kao vrhunski znanstvenici. Organizacijska kultura je puno horizontalnija u smislu da nadređeni i podređeni uglavnom ne postoje. Svi se cijene jednako i općenit stav je da smo svi kolege. Meni takav sustav puno više odgovara. Radi se puno, kao i na hrvatskim sveučilištima, samo što mi se čini da se kolege u Hrvatskoj gotovo uopće ne stignu baviti znanstvenim radom.’
Nema ni seksizma, naprotiv!
Iskustvo naše sugovornice pokazuje da problemi vezani uz spolnu diskriminaciju u Nizozemskoj praktički ne postoje.
‘Ustvari, ovdje je situacija često obrnuta – žene su nerijetko moćnije od muškaraca, iako se naglašava jednakost. To se odražava i u znanosti u kojoj su na nekim odsjecima žene zastupljenije. U nekim strukama muškarci se još uvijek nešto brže probijaju, no vjerujem da se razlika smanjuje. Osobno, nikad nisam imala osjećaj da sam diskriminirana kao žena’, ističe Franić.
Zašto u Nizozemskoj, a ne u Hrvatskoj?
Na pitanje koji su ključni razlozi zbog kojih je svoju karijeru odlučila nastaviti u Nizozemskoj, odgovara kratko: ‘Stručnost i resursi koji u Hrvatskoj ne postoje.’
‘Dakle da bih se bavila ovim čime se bavim, moram biti u inozemstvu. Jednog dana bih voljela doprinijeti razvoju znanosti u Hrvatskoj prikupljanjem sredstava za osnivanje novog sveučilišnog odsjeka ili istraživačke grupe i treningom mladih znanstvenika. Vjerujem da će povećana mobilnost koju omogućava članstvo u EU s vremenom pridonijeti tom cilju’, kaže.
Nije samo novac; ugodniji je i život
Osim radnih uvjeta, više joj odgovara sam život u sjeverozapadnoj Europi.
‘Ljudi su puno izravniji, što na početku velik broj stranaca doživljava kao grubost. No kad se čovjek navikne na taj način komunikacije, shvati da je ustvari lakši od našeg. Atmosfera je puno opuštenija i pozitivnija, ljudi poštuju tuđe granice i izrazito su tolerantni. Radi se puno, no za razliku od SAD-a, postoji dobra ravnoteža između posla i privatnog života. Sve se radi na organiziran, učinkovit i kvalitetan način. Ljudi su puno zadovoljniji nego kod nas; suprotno uvriježenom mišljenju, ne toliko zbog više novca, nego zato sto žive u funkcionalnijem sustavu. Nizozemska ima jaku kulturu suradnje, vidljivu svugdje, od poslovnog okruženja do naizgled trivijalnih stvari kao što je podržavanje nizozemske nogometne momčadi. Nakon što sam dosta dugo živjela i u Hrvatskoj i u Nizozemskoj, vjerujem da je upravo ta kultura suradnje, u kombinaciji s poslovnim duhom, ključna i u ekonomskom i društvenom uspjehu Nizozemske’, zaključuje Franić.
Svijet
Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje
Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.
Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.
U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.
Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.
Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.
Svijet
Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja
U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.
Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.
U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.
Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.
Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.
Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.
Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.
Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”
Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”
Nakon toga šalje fotografije.
U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.
U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.
“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe
Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.
Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.
Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.
Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.
“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.
Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.
Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.
Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.
“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”
Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”
Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.
No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.
Svijet
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.
Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.
Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.
No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.
Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.
Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.
U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.
Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.
Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.
To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.
Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.
Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Ivan
4. srpnja 2014. at 16:06
Budimo sretni da imamo ovakve