Hrvatska
Amandmani na prijedlog proračuna
Hrvatski sabor danas nastavlja sjednicu raspravom i glasovanjem o amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu. Nakon toga će glasovati o proračunu. Proračun je za vladajuće realan, nije spasonosan, ali nije ni katastrofalan, omogućava održiv socijalni mir pa svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu. A smatra se i početkom konsolidacije javnih financija u poslijekriznom razdoblju. Istodobno on je za oporbu nerazvojan, štetočinski, gura nas još dublje u krizu, neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbila svih 30-ak amandmana koje su na prijedlog državnog proračuna podnijeli HSP-ov zastupnik Daniel Srb i nezavisni zastupnik Zoran Vinković te četiri Vinkovićeva amandmana na financijski plan Hrvatskih cesta.
Ministar financija Ivan Šuker tada je objasnio da 17 amandmana koje je podnio Srb nije u skladu sa zakonom te da njima nisu predviđeni i izvori financijskih sredstava. Kroz te amandmane, vrijedne oko 13 milijuna kuna, Srb traži da Vlada smanji izdavanja iz proračuna za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima (250.000 kuna) koje dobivaju ostale općine na ratom stradalim područjima.
Vinković je amandmanima vrijednima 204 milijuna kuna uglavnom tražio više novca za projekte koji se odnose na Đakovo i Slavoniju (rodilišta, projekt zatvorene jahaonice Ergele Đakovo itd.). Amandmanima je tražio i preraspodjelu 60-ak milijuna kuna unutar financijskog plana Hrvatskih cesta. Predloženim državnim proračunom za iduću godinu Vlada predviđa prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijarda kuna, to jest 4,3% BDP-a.
U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine. U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.
Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor. Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7% manje nego ove godine.
Iz proračuna će se najviše smanjiti izdavanja za Ministarstvo financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3% manje nego ove godine,prenosi HRT.
Hrvatska
Primorac: Apeliram na trgovce da u prosincu imaju umjerene cijene
Potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je kako vjeruje da će prosinac ponovno biti rekordan po potrošnji, a trgovce je pozvao na umjerenost u određivanju cijena.
“To je to doba godine kada svi građani, pa i oni s najnižim primanjima, žele nabaviti određene proizvode. Mislim da je to dobro i da građani koriste situaciju kada dolazi do sniženja, odnosno popusta. Apeliram na one koji utvrđuju te cijene da ih utvrđuju razumno, da imaju neku socijalnu komponentu, a što se tiče same potrošnje, vjerujem da će i ovaj dvanaesti mjesec rezultirati rekordnom potrošnjom”, rekao je Primorac u izjavi na Danu poduzetnika u organizaciji HUP-a.
“Usporavanje gospodarskog rasta ne shvaćamo olako”
Komentirajući podatke o padu indeksa menadžera prodaje u studenom u većim europskim ekonomijama, rekao je uz ostalo kako usporavanje gospodarskog rasta u državama koje su Hrvatskoj najznačajniji partneri stvara određene izazove.
“Nadamo se da će ta smanjenja potrošnje biti što manja i da će biti što blaži utjecaj na hrvatske izvoznike. U svakom slučaju usporavanje gospodarskog rasta našim najznačajnijim partnerima je nešto što ne shvaćamo olako”, rekao je.
Hrvatska
Cijene goriva u Europi u studenom: Evo kako stoji Hrvatska
Benzin je najskuplji u Danskoj i Nizozemskoj, gdje cijena litre iznosi 1,93 eura. Slijedi Švicarska s 1,86 eura, dok u Norveškoj litra stoji 1,80 eura. Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga su tjedna porasle za oko 6 posto, dosegnuvši najviše razine u dva tjedna. Razlog tome su rastuće geopolitičke napetosti, uključujući eskalaciju sukoba između Rusije i Ukrajine, što je dodatno opteretilo globalno tržište energije. U Hrvatskoj litra stoji 1,52 eura, u Bosni i Hercegovini 1,19 eura, u Srbiji 1,54 eura. U Sloveniji litra benzina košta 1,51 euro, u Crnoj Gori 1,43, a u Sjevernoj Makedoniji 1,23 eura.
Hrvatska
U ponoć je jako grunulo u Zagrebu. Eksplodirala je bomba na vratima kluba
Sinoć, nekoliko minuta prije ponoći, grunulo je u Zagrebu.
Detonacija se snažno čula na Trnju, Sigečici, u istočnom dijelu Novog Zagreba…
Jutros je policija objavila kako se radilo o eksploziji eksplozivne naprave pred vratima kluba na Trnju. U eksploziji su oštećena vrata objekta.
“Jučer, 24. studenoga oko 23.55 sati na Trnju, ispred ulaznih vrata kluba aktivirana je eksplozivna naprava. Uslijed eksplozije oštećena su ulazna vrata i dio objekta za vrijeme kada klub nije radio i u objektu nije bilo osoba te je prouzročena materijalna šteta. Kriminalističko istraživanje je u tijeku”, priopćila je zagrebačka policija.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
VAŽNO! S Višnjika objavili upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
Hrvatska5 dana prije
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane