Hrvatska
Piršić: "Njemačka tvrtka htjela je sanirati Obrovac za 56 mil. kuna"
– Takozvana “sanacija” bivše tvornice glinice u Obrovcu do sada je koštala Hrvatsku preko 240 milijuna kuna! Prvih 90 milijuna uplaćeno je na početku posla, a ostalo na način “vozi, Miško!”, rekao nam je nova saznanja Vjeran Piršić, predsjednik udruge zelenih Eko Kvarner.
– Pritom se sve svodi na obično zatrpavanje bazena, a lužina svako malo izbija na površinu. Prije dodjeljivanja posla tvrtki Sirovina odlagalište iz Zadra, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobio je ponudu jedne njemačke tvrtke, koja je nudila kompletnu sanaciju za 56 milijuna kuna, u što je bio uključen pročišćivač koji bi nakon sanacije ostao Obrovcu, uz malo prerade, za otpadne vode, kaže Piršić i dodaje da su navedene informacije provjerene.
Dakle, Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 2006. godine, prema Piršićevim riječima, odbio navedenu ponudu i za izvođača radova odabrao zadarsku tvrtku Sirovina odlagalište u vlasništvu Mihe Zrnića Marinovića, koja je i inače pobjeđivala na natječajima spomenutog fonda. Radovi su u konačnici ispali puno skuplji nego što je planirano, a sanacija još nije gotova.
Tražili smo detalje iz natječaja za izvođača radova, na koji se prijavilo pet poduzeća, no iz Fonda nam nikada nisu poslali nikakve podatke o provedenom natječaju. Zeleni tvrde da imaju mnogo razloga vjerovati da su natječaji za poslove, u pravilu teške preko 100 milijuna kuna, bili namješteni i “rezervirani” za određene tvrtke.
Mladineo je otprije dva dana pod istragom USKOK-a zbog poslova s marketinškom agencijom Fimi-medijom, no čini se da bi nepravilnosti u poslovima oko sanacija po Dalmaciji mogle biti još zanimljivije istražiteljima.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
Matko
24. studenoga 2010. at 12:51
To znači da mala Silva, kćer spomenutog u tekstu, kupuje krpice po Londonu i Parizu nauštrb zdravlja Zadrana, a pod tim mislim na razne karcinome sa kojima je Zadar na visokoj poziciji u Hrvatskoj, rame uz rame sa industrijskim Siskom, a te iste krpice napuhano “prezentira” paradirajući gradom i gledanjem s visoka normalne ljude, koji piju tu istu vodu i udišu taj isti zrak za koji njezin otac uzima 240 mil. kuna, a zna da je zagađen, odnosno da nije ništa poduzeo već samo zatrpao rupu… ja neznam kako to naši ljudi mogu tolerirati…?!?!
fuseli
24. studenoga 2010. at 14:00
ja bi volio viditi neke dokaze umjesto rekla kazala … mogu i ja reći da ću sanirati to za 39 miljuna kuna ili dumpati ponudu i što onda? Svaki drugi dan nešto o toj i drugim sanacijama, a još nitko konkretno nije napisao u čemu je problem i gdje su ti propusti osim da su poslovi navodno namještani. Pa koji to poslovi nisu “namještani” u ovoj državi, a pogotovo gdje se radi o stotinama miljuna kuna??? Pa hvala bogu da je to politika imala riječ u odluci tko će i kako raditi. I kakve veze ima nečja klinka sa ičim ovdje. Netko je frustriran iz krivog razloga. Ako su lovu bacali na krpice umjesto na sanaciju dabogda svi umjesto u zatvor išli raditi za račun države na bazene lužine, al dajte više neki dokaz, konkretan zapis, snimku, fotku nepravilnosti … bilo što osim tračeva. Ovo nije novinarstvo.
Porezni Obveznik
24. studenoga 2010. at 20:03
fuseli, ako je tebi normalno da se natječaji namještaju i da poslovi koštaju više nego što trebaju, i još ne budu obavljeni, onda ih ti plaćaj iz svog džepa i sve 5!
ja neću. i nemoj govorit da je to normalno, u svakoj bi demokratskoj zemlji to bio skandal jer ljudi ne vole kada se za*ebava s javnim poslovima i javnim novcem. a slažem se s onim da klinka nema veze s tim.
oggy porezni obveznik
25. studenoga 2010. at 2:17
http://www.necenzurirano.hr objavljuje skenirane dokumente o aferi HAC koja je bila jedna o većih afera ove vlade pa nikom ništa. Čisto sumnjam da i ovaj portal ima slične dokumente o spomenutim likovima da bi se išta poduzelo, tako da dajem za pravo da ljudi barem “seru” kad nemogu ništa drugo napraviti…… dajte nam barem da stenjemo dok nas j.ebu,..!!
fuseli
25. studenoga 2010. at 14:47
Ne kažem ja da je normalno da se višemiljunski poslovi namještaju, nego da je to normalno za ovu državu i teško bi bilo naći i jedan jedini posao koji je potpisivala politička stranka ( u ovom slučaju i 90% ostalih HDZ ) a da nije na neki način pogodovan ili namješten. Misim da to ne postoji.
Ono što je bitnije u ovoj temi je jel ta firma koja je dobila posao, naravno sa više ili manje lobiranja i veza odradila taj posao po pravilima struke, korektno i u roku ili po ugovoru ili je riječ o pranju novca što barem ne bi trebalo biti preteško dokazati … treba samo izaći na teren, pregledati stanje, viditi što je i kako urađeno … o svemu postoji zapis u zemlji i u papirima, samo ga treba znati pročitati … a ako eko kvarner zna neka izvoli dokazati. U interesu svih je da to bude što prije.