Connect with us

Hrvatska

Tadić: "Bilo bi idealno kada bi Hrvati i Srbi dijelili zajednički povijesni udžbenik"

Objavljeno

-


‘Imali smo jako tešku zajedničku povijest i žrtve. Ispričali smo se i iskazali žaljenje i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju i na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku’, izjavio je Boris Tadić u Zagrebu.
Srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću priređen je u srijedu u Zagrebu svečani državnički doček u povodu njegova dvodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj, piše portal Danas.net.hr.
Tadićev domaćin, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, dočekao ga je pred Uredom predsjednika na Pantovčaku gdje susret prati veliki broj hrvatskih i srbijanskih novinara i foto reportera. Dvojica predsjednika su razgovarala o brojnim gorućim temama za odnose dviju zemalja, a potom dala izjave.
“Imali smo jako tešku zajedničku povijest, ne samo nesporazume, rat i žrtve. Ispričali smo se i iskazali žaljenje i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju i na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku”, rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić u Zagrebu dodajući da je Europska unija zajednička budućnost i zajednički dom dviju zemalja.
“Između dvije države učinjen je veliki napredak u međusobnim odnosima”, rekao je predsjednik Josipović, ističući da je hrvatskoj strani prioritet rješavanje sudbine nestalih osoba. Dodao je da je postignut načelan dogovor o rješavanju pitanja povratka izbjeglica, te učinjen pomak na pitanjima povratka kulturnog blaga, a da su ostala otvorena pitanja sukcesije i granice.
“Srbija će učiniti sve kako bi se otvorila dosad neotvorena arhiva i pronašle grobnice nestalih”, kazao je Tadić. Josipović je, pak, istakao kako je bez rješenja tog pitanja daljnja suradnja nemoguća.
“Pitanje pronalaska tijela ubijenih je civilizacijski zahtjev i zahtjev humanosti. Bez njegovog rješavanja proces pune suradnje i pomirenja neće biti moguć”, kazao je hrvatski predsjednik.
Što se tiče tužbe za genocid koju je Hrvatska podnijela Međunarodnom sudu pravde, Tadić je rekao kako Srbija ne inzistira na njenom povlačenju, ali bi htjeli da se taj problem riješi sporazumom koji ne bi imao sudski epilog. Istaknuo je da to nikako ne znači nekažnjavanje počinitelja zločina.
Tadić je rekao da se vode istrage i analize oko logora u Srbiji, ali da u hrvatskoj javnosti postoje nedoumice i dileme koje trebaju biti riješene.
Na Pantovčaku se razgovaralo o unapređenju gospodarskih odnosa između dviju zemalja, te o međusobnoj potpori na putu u Europsku uniju, koja će, kako je rekao Josipović, biti naša zajednička sudbina.
Osvrćući se na potragu za ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem, Tadić je kazao kako Srbija čini sve kako bi ih uhitili. Istaknuo je kako to za Srbiju nije važno samo zbog Europske unije, nego prvenstveno kako unutrašnje pitanje i pretpostavka pomirenja u regiji.
“Srbija neće žaliti truda i napora da se uhite Mladić i Hadžić”, rekao je srbijanski predsjednik.
Tadić je u nekoliko navrata ponovio da se zalaže za očuvanje kulture i jezika kako hrvatske nacionalne manjine u Srbiji tako i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Istaknuo je da nije za to da pripadnici srpske nacionalne manjine idu u posebne škole, ali je za to da se program na srpskom jeziku i ćirilici ugradi u postojeći program obrazovnog sustava.
“Trebamo se truditi imati približenu zajedničku poziciju oko mnogih pitanja. Bilo bi idealno kada bi mogli imati zajednički udžbenik povijesti, pa makar nam samo jedan njegov dio bio isti”, rekao je.
O gospodarskoj suradnji srbijanski predsjednik Boris Tadić u Banskim dvorima razgovarao je s premijerkom Jadrankom Kosor.
“Govorili smo i o ekonomiji, a to pitanje je danas pitanje opstanka. Hrvatska je, kao i Srbija, pogođena ekonomskom krizom. Razmijenili smo iskustva oko donošenja proračuna za iduću godinu. To nije lako pitanje i moramo uključiti ostale socijalne partnere’, rekao je Tadić.
Prema Tadićevim riječima, na sastanku je dogovoreno da se na ekonomskom forumu hrvatskih i srpskih gospodarstvenika otvoriti pitanje “zajedničkog računa”, kako bi vidjeli koji su to potencijali za zajednički nastup dviju zemalja na trećim tržištima.
Srbijanski predsjednik vjeruje da će gospodarstvenici dati potporu takvoj suradnji Hrvatske i Srbije.
Tijekom posjeta predsjednika Srbije Hrvatskoj bit će održan i Hrvatsko-srpski gospodarski forum, na kojem će sudjelovati predstavnici čak 120 tvrtki iz dviju zemalja. Prema riječima predsjednika Josipovića, dvojica šefova država pokušat će iznaći nove načine gospodarske suradnje.
Tadić će se nakon susreta s hrvatskim predsjednikom sastati i s premijerkom Jadrankom Kosor, te predsjednikom Sabora Lukom Bebićem.
U društvu Josipovića, Tadić će obići i općine u Lici i Karlovačkoj županiji, gdje će razgovarati s predstavnicima srpske manjine i povratnicima, a potom i otvoriti Hrvatsko-srpski gospodarski forum.
Ovo je peti put u posljednjih godinu dana da se susreću Josipović i Tadić. Dosad su to učinili u Opatiji, Bruxellesu, Pečuhu, Beogradu te Vukovaru.
(Objavio: danas.net.hr)

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. uhro

    25. studenoga 2010. at 11:16

    Tadić je što god mi mislili o njemu izvrstan političar koji radi za svoje i njihovo dobro.
    Konzekvence posjeta Hrvatskoj i riječi bačenih u vjetar na Ovčari su amnestija od odgovornosti za neizručenje najvećih ratnih zločinaca u europi od WW2,osnivanje fondova dakle novac u đepu srpskih terorista koji su rušili ustavno pravni poredak mlade Hrvatske a danas prozvanih ‘prognanicima’ te osiguranje podrške zapada.
    Uz ovakvo podaničko vodstvo koje je rezultat podaničkog mentaliteta naroda može nas spasiti jedino onaj od koga to najmanje očekujemo a to su sami Srbi koji još uvijek u najvećem broju glasuju za radikale,združe ni navijači na stadionima skandiraju kontra Tadića,pale mu sedišnjicu stranke.
    Njihova glupost tj sljepilo u kojem ne uviđaju da najveći sin SANU-a radi za njihove interese a sve što utroši su nekoliko slatkih riječi jedina je veća glupost od ove naše hrvatske.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu