Pročitajte prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, samo je na području Dalmacije pretežno vedro. U nastavku petka, u središnjem i zapadnom dijelu unutrašnjosti kao i na sjevernom Jadranu prevladavat će većinom tmurno, prolazno može pasti na mjestima malo kiše. Prema istoku i jugu zemlje sunčanije.

Za vikend stabilnije. U subotu još malo kiše može pasti na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, osobito tijekom jutra. U unutrašnjosti lokalno treba računati na maglu.

Nedjelja će posvuda biti suha i većinom sunčana, s tim da će ujutro na kopnu lokalno biti magle. U Istri se još može potkrasti koja kap kiše. Temperature će uglavnom malo porasti.

Razmjerno toplo i stabilno nastavit će se i u novom tjednu, a čini se i u prvim danima studenog. Zasad nema naznaka studeni, tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali.

Dolaze hladniji dani, počinje sezona grijanja, a i energenti su od 1. listopada poskupjeli za 10 posto. Jedan od načina kako uštedjeti na računima za struju je da se pokuša manje struje trošiti tijekom dana, a više tijekom noći.

Električna energija se svim potrošačima, privatnim ili poslovnim obračunava prema nekoj vrsti tarife.

U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja.

Kakve su to tarife?

Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo, cijena kilovatsata uvijek je ista te se cijelog dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.

Kod višetarifnog brojila, električna energija se obračunava prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli) pri čemu je viša tarifa ona dnevna, a niža odnosno jeftinija ona noćna. Kod višetarifnog brojila, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj, ali u tom slučaju višoj dnevnoj tarifi (Tarifni model Plavi).

Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura, piše Dnevnik.hr. 

Kada to počinje?

Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.

Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki puta podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.

Kada je onda viša, a kada niža dnevna tarifa?

Zimsko računanje vremena:

• viša tarifa: od 7 do 21 sat
• niža tarifa: od 21 do 7 sati

Ljetno računanje vremena:

• viša tarifa: od 8 do 22 sata
• niža tarifa: od 22 do 8 sati

Kad počinje zimsko računanje?

2024. godine zimsko računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 27. listopada u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3:00 računa kao 2:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s tri na dva sata.

Zimska tarifa ostaje na snazi sve do 30. ožujka 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s dva na tri sata i tada počinje ljetno računanje vremena.

Od tog trenutka mijenja se i vrijeme obračuna električne energije pa je ljeti viša tarifa od 8 do 22 sata, a niža od 22 do 8 sati.

Čak 20-ak slučajeva kancerogenih gljivica u popularnom voću iz Turske zabilježeno je ovaj mjesec u više zemalja EU. Visoki udjeli aflatoksina
Riječ je o suhim smokvama u kojima su pronađeni visoki udjeli aflatoksina. Najviše pošiljki išlo je prema Italiji, Francuskoj i Bugarskoj. Srećom, zaustavljene su na granici. No, u Njemačkoj je aflatoksin u suhim smokvama pronađen službenom kontrolom na prodajnim mjestima, navodi danica.hr.

U Hrvatskoj se također ove godine bilježi slučaj utvrđenog aflatoksina u suhim smokvama koje su iz Turske krenule na hrvatsko tržište. No, na granici je obavljena kontrola uzorka te je naloženo njihovo uništenje.

Prema odluci EU, nije dopuštena ni najmanja količina aflatoksina u prehrambenim proizvodima koji se uvoze na europsko tržište. U obavijestima europskog sustava za sigurnost hrane uvijek se navodi kako je rizik za zdravlje ozbiljan. To, međutim, nije prvi hrvatski slučaj da su aflatoksini otkriveni u suhim smokvama iz Turske. Jednom su nas spasili bugarski inspektori koji su pošiljku najmijenjenu Hrvatskoj zaustavili na granici. Drugi put su turske smokve preko tvrtke iz Hrvatske završile u Sloveniji.

Rizik od razvoja opasnih bolesti
Aflatoksini su, inače, skupina toksina gljivica koji uzrokuju ozbiljna oštećenja zdravlja ljudi, ponajviše jetre. Akutna otrovanja zovu se aflatoksikoza i mogu dovesti do zatajenja jetre i smrti. Pokusi na laboratorijskim životinjama pokazali su ozbiljan rizik od razvoja karcinoma jetre kod veće izloženosti aflatoksinima.

I zato, ako u dućanima kupujete suhe smokve, svakako dobro pogledajte zemlju porijekla. Problemi s turskim smokvama očito nisu izoliran incident.