Nekategorizirano
Nacionalist i Kozmopolit
– Koliko je samo i čijih sve stražnjica prodefiliralo ovim mjestom, vrtjelo se po glavi Nacionalisti dok je svoju hrvatsku muku gušio u školjci javnog zahoda.
– E, ne bi meni tuda srali Bog zna kakvi sve odrpanci, Srbi, Slovenci, Česi, Poljaci i koji sve ne. Na hrvatskoj školjci, hrvatska stražnjica. Ma, molim lijepo! Zašto da mi kupimo i razgrađujemo tuđa sranja? Imaju i oni svoje zahode, pa neka lijepo tamo ostavljaju svu svoju stečevinu, a nas Hrvate neka puste na miru, kriještao je Nacionalist naprežući se, ne bi li nešto kvalitetno izbacio iz sebe.
Ali, jedino kvalitetno što je izlazilo u tom trenutku bilo je, naravno, sranje. Mislio je kako je baš dobro da postoje baš ovakva mjesta na kojima ti ne naplaćuju uslugu jer su danas govna postala prilično skupocjena roba, pogotovo naša domaća, hrvatska. Tko to može i kakvim novcem platiti moje hrvatsko govno, mislio je. Bit će nam puno teže i gore ulaskom u Eurposku uniju, a još toga nismo ni svjesni. Onda ćemo tuđe i jesti i srati. A nuždu će nam naplaćivati u eurima. Ma zamisli, molim te! Hrvatska govna da naplaćuju u eurima?! Kao, naše kune ne valjaju? Nemaju prođu u svijetu. Ali zato hrvatska govna prolaze kao luda. Za njih se naprosto otimaju.
U kabini javnog zahoda, do Nacionaliste, svoju je muku olakšavao i Kozomopolit. Obazirući se oko sebe, razmišljao je o situaciji u svijetu…
– Nakon burzovnog kraha u Americi, sada su sigurno i njihovi javni zahodi dupkom puni govana. Sigurno tvornice papira grabe i posljednjeg nezaposlenog sa biroa, kako bi stigli zarolati toliko mnogo papira koliko je Americi potrebno. Bilo bi, naime, lijepo od nas da i mi ponudimo svoje usluge primanja njihovog unutrašnjeg tereta. Da budemo ponosni primatelji američkih produkata koji su poslije toliko vremena taloženja pripali nama, Hrvatima. Da nam ta svjetska velesila ostavi dio sebe, kako bi sutra mogli pričati kada se pojavimo kao europejci pred svojim susjedima koliko Amerika može toga posrati. Cijela će europska javnost strepiti, čak će nam i Slovenci zavidjeti na tome da smo uspjeli svojim javnim zahodima privući jednu takvu velesilu kao što je Amerika, da svoju unutarnju stečevinu ostavlja kod nas, mislio je tako Kozmopolit dok ga svojim naprezanjem i stenjanjem nije prekinuo Nacionalist.
– Tko je tamo? – viknu Kozmopolit.
– Ovdje hrvatski nacionalist! – odvrati mu drugi.
– E, jeste vi nacionalisti čudan svijet. Naprežete se do boli, a onda kada trebate nešto kvalitetno izbaciti čuje se samo prdež. Pa se osjeti smrdež. S vama čovjek nikada neće postati dio učtivog svijeta. – štektao je Kozmopolit stiščući već suzne oči od sile kojom je upro.
– Pazi ti što pričaš! Čuješ li?! – vikao je sav zajapuren Nacionalist sjedeći na školjci hrvatskog javnog zahoda.
– Sve dok tvoja stražnjica polira hrvatsku školjku, u hrvatskom zahodu ima da se ponašaš po pravilima zemlje u kojoj sereš! U suprotnom, kupi svoja govna sa sobom i nosi se iz ove Lijepe naše u bijeli svijet. – rekao mu je Nacionalist daščući nakon jedva obavljenog posla.
Obrisavši wc papirom svoju ponosnu hrvatsku stražnjicu, od radosti je na kraju i zapjevao:
– Lijepo li je Hrvat biti, majko hvala ti!
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
zenga
7. prosinca 2010. at 10:51
Prije pisanja ovako priglupih prostačkih tekstova trebalo bi barem provjeriti osnovne politološke pojmove pa bi vidio da biti nacionalist nije nešto nužno loše,nacionalizam je vrijednost za razliku od libelarizma,komunizma,nacizma,fašizma koje su ideologije.
Dakle netko može biti libelar a ujedno i nacionalist.
Osoba koju opisuješ odgovara riječi šovinist ali nikako nacionalist u smislu zdravog domoljublja i patriotizma tj ljubavi i poštovanja prema svome kojega ovaj autor očito nema.
Za ovu balegu od teksta ne bi dobio jedan cent a kamoli euro.
@zenga
8. prosinca 2010. at 10:21
netočno. iako je tekst blentav u najmanju ruku, nacionalizam JEST ideologija. razlika je samo što ima puno svojih varijacija i savitljiviji je prema izazovima vremena pa se lako prebacuje iz npr. jugoslavenske u hrvatske verzije. i kao što se može biti ujedno i liberal i nacionalist, može se biti i socijalist i nacionalist ili nacional-socijalist. 😛
zenga
8. prosinca 2010. at 12:32
Idelogija je sustav vrijednosti,vjerovanja i stavova koje zastupaju pojedinci ili skupine dok nacionalizam u pozitivnom smislu predstavlja postojanje zajedničkog identititeta i obranu nacionalne, vjerske, etničke i kulturološke različitosti u globaliziranom svijetu međutim nema odgovor za čitavo društveno uređenje ukoliko nije u kombinaciji sa ideologijama(komunizam,nacizam,demokracija itd) osim naravno ako si pobornik one Fukuyamine o kraju povijesti pa držiš da libelarna demokracija nije ideologija.
@zenga
8. prosinca 2010. at 19:03
dakle, prema tebi nacionalizam nema “sustav vrijednosti, vjerovanja i stavova koje zastupaju pojedinci li skupine”? 🙂 sve su to ideologije, priče o kraju ideologije je – ideologija.
zenga
9. prosinca 2010. at 20:23
Također i vjerovanje da je ideologija iskrivljen pogled na svijet:)