Connect with us

Hrvatska

Sanader: Savjest mi je čista

Objavljeno

14 godina prije

-


Bivši predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader ispitan je videovezom organiziranom između zemaljskog suda u Klagenfurtu i Salzburga, gdje je pritvoren. Sat i četrdeset i pet minuta pred istražnim je povjerenstvom koruškog parlamenta svjedočio o Hypo banci. Bio je s austrijskim odvjetnikom Wernerom Suppanom.
U uvodnoj riječi rekao je da mu je savjest čista te da nikad nije tražio ni primio novac ni ikakvu proviziju. Izjavio je da je žrtva političkog progona te da mu se krše ljudska prava, a hrvatski mediji o njemu objavljuju lažne informacije i unaprijed ga osuđuju.
Sanader je također pročitao izjavu u kojoj tvrdi da se kao predsjednik Vlade, ali i kao političar, zauzimao za ulazak Hrvatske u Europsku uniju te izgradnju Hrvatske kao europske države u kojoj vladaju pravo i tržišno gospodarstvo. Stoga se zalagao i za strana ulaganja pa je za njega bilo dobrodošlo da Hypo banka uđe u Hrvatsku. Rekao je da se tih ratnih godina zauzimao za strana ulaganja i da je bio dobrodošao svaki dolar, pa tako i tadašnji austrijski šiling ulaskom Hypo banke na hrvatsko tržište. Rekao je da se za to zalagao zajedno s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, ali ne više za neka druga poduzeća koja su tada pokušavala i poslije pokušala ući u Hrvatsku.
Pritvorenog vlasnika Dioki grupe Roberta Ježića ne smatra bliskim prijateljem i političkim saveznikom. Najbližom suradnicom i prijateljicom nazvao je nekadašnju zamjenicu Jadranku Kosor.
Sanader je odbacio tvrdnje da je u slučaju prodaje Hypo banke bavarskoj BayernLB 2007. intervenirao kod Hrvatske narodne banke, prenosi austrijska novinska agencija APA.
U iskazu je potvrdio da ga je tadašnji predsjednik bavarske vlade Edmund Stoiber zamolio da intervenira. Sanader tvrdi kako mu je odgovorio da je Hrvatska narodna banka neovisna i da nema mogućnosti intervencije u njezine odluke.
Predsjednik istražnog povjerenstva, zastupnik Zelenih u koruškom parlamentu Rolf Holub, predočio je potom Sanaderu izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, koju je dobio osobno od njega. Prema toj izjavi, Sanader je tada rekao Rohatinskom da bi bilo u nacionalnom interesu kad se ne bi protivio prodaji.
Sanader je pred povjerenstvom izjavio da se ne sjeća da je to rekao. Prema njegovim riječima, on je jednom spomenuo Rohatinskom Hypo banku i upitao ga kako to izgleda. Loše, navodno mu je odgovorio Rohatinski, dodajući da Bavarcima mora postaviti više zahtjeve te bi u tom slučaju možda moglo sve funkcionirati.
Sanader je također povjerenstvu izjavio da ne vidi povezanost između prodaje Hypo banke Bavarskoj i toga da mu je Stoiber uručio bavarsko odličje. Ustvrdio je da, koliko se sjeća, s austrijske strane nije bilo intervencija kod prodaje Hypo banke te da nije imao nikakvog kontakta s koruškim političarima.
Istražno povjerenstvo zanimalo je i zašto je otišao s premijerske dužnosti. Sanader je ponovio dva već rečena razloga odlaska – da je htio izazvati pozitivan šok političara, napose europskih, jer je zastao napredak pregovora s EU-om zbog blokade Slovenije te umor od dugogodišnje politike.
Povjerenstvo je zanimalo i zašto se vratio u politiku. Rekao je da je aktivirao saborski mandat jer je uvidio da su protiv njega počeli napadi pa se htio zaštititi. Predsjednik povjerenstva Rudolf Holub na kraju je rekao da je Sanader bio samouvjeren, došao je, odgovarao i nije puno rekao.
Zanimanje medija za ispitivanje Sanadera u Klagenfurtu bilo je iznimno veliko, a iz Njemačke i Hrvatske pristiglo je više od 15 televizijskih ekipa. Prema pisanju medija, politika je bila umiješana u poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj, kao i u prodaju Hypo grupe 2007. bavarskom Bayernu LB.
Austrijski državni odvjetnik Friedrich Koenig rekao je novinskoj agenciji APA da državno odvjetništvo zaduženo za borbu protiv korupcije namjerava u sklopu istrage o pranju novca saslušati bivšeg hrvatskog premijera Sanadera o tome predmetu putem videokonferencije, ali točan datum saslušanja nije preciziran.
Državni odvjetnik Koenig, koji je i glasnogovornik državnog odvjetništva zaduženog za borbu protiv korupcije, potvrdio je da austrijsko pravosuđe u slučaju Sanader vodi istragu i protiv jednog člana njegove obitelji te protiv još jedne osobe, ali nije otkrio o kome je riječ. Potvrdio je da je povod za istragu sumnja u pranje novca.
Jedna tirolska banka prije tjedan dana podnijela je prijavu protiv Sanadera zbog sumnje u pranje novca. Mediji su pisali o postojanju bankovnog poslovnog računa na ime Ive Sanadera, kao i jednoga na ime njegova pokojnog oca, na kojima se navodno nalazi milijun eura te da je možda riječ o pronevjerenom državnom novcu koji je preko tvrtke Fimi media dospio iz državnih tvrtki, prenosi APA. Sanader je od 10. prosinca, kada je na temelju hrvatske potjernice uhićen u Austriji na putu za Sloveniju, u pritvoru u Salzburgu.
Bošnjaković: Nemamo saznanja da je u Austriji protiv Sanadera pokrenut neki postupak
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da nitko iz Europske unije Hrvatskoj ne postavlja upite glede procesa protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Također je dodao da istragu protiv Sanadera u Bruxellesu baš nitko ne doživljava kao mogući politički progon.
Ministarstvo pravosuđa komunicira s austrijskim ministarstvom, no zasad nema informacija da je protiv Sanadera u Austriji pokrenut bilo kakav formalno-pravni postupak, dakle ni istraga ni optužnica, izjavio je ministar Bošnjaković.
Ustvrdio je da će, podignu li austrijske vlasti optužnicu protiv Sanadera, to sigurno utjecati na postupak njegova izručenja Hrvatskoj, ali i naglasio kako je Hrvatskoj u tom postupku na raspolaganju više instituta, poput međunarodne pravne pomoći ili bilateralnog ugovora s Austrijom, ali i instituta europskog uhidbenog naloga koji, kaže, također propisuje skraćenu proceduru izručenja.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

9 sati prije

-

22. studenoga 2024.

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

1 dan prije

-

21. studenoga 2024.

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

1 dan prije

-

21. studenoga 2024.

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu