Nekategorizirano
Božićni ručak sa svekrvom
Kako to priliči dobroj budućoj nevjesti, ako to uopće kanim i postati, odlučila sam sa svojim dragim posjetiti njegovu obitelj na čelu s kraljicom majkom i pojesti s njima božićni ručak. Moj dragi obožava svoju majku, pa rekoh – ajd’ da i ja jednom napravim taj ustupak i ručam sa ženom koja je porodila mog voljenog?
Prva stvar, kad smo uopće dobili poziv, bilo je vidljivo da nas zove jer, eto, nek’ se i njezin sin malo najede budući ja naravno ne znam spremati te genijalne delicije koje sprema kraljica majka.
A mislim se ja – ajd’ bar neću kuhati 15 sati i nakon toga još deset prati suđe.
Tako mi odlučili krenuti na božićno okupljanje njegove familije.
Na samom pragu, dočekala nas je dobrodošlica:
– Eto i vas! Sine moj, nekako si mi smršavio i blid si, nitko se za tebe ne brine, jadno moje!? – kroz nekakvu kao šalu pozdravila nas je sveki.
Moj se dragi po starom dobrom običaju nije baš snašao, nego je samo navalio na nešto što bi sličilo fritulama.
Uvodni dio bio je loš po običaju, ali slijedilo je zasjedanje za obiteljskim stolom koje uglavnom ide ovako. Ja se osjećam kao na ispitivanju u policijskoj postaji, dok mom dragom ispadaju komadi sarme iz usta, jer naravno nije jeo danima, zbog činjenice da ja i nisam baš neka kuharica, a još gora je činjenica da sam majci kraljici otela sina jedinca iz njezinih skuta.
Njegovog oca nije niti za viditi niti za čuti, ali je zato tetka turbo nabrijana na rađanje malih Hrvata.
– Dico draga, a kad ćete se vi ženit?! A? A triba mala i dicu počet rađat, znaš, ide tebi vrime!
– Ide meni vrime? O bože! – mislim se ja, dok je ovaj moj navalio na tuku.
Tetka se ne da smesti pa nastavlja:
– Ma dobro, čitam ja po novinama da ženidba i nije nešto u modi, al’ tribala bi početi s dicom, triba vrimena da se sve to porodi.
Za Boga miloga, ženo, koliko ti misliš da ću ja dice rađati? Do 50-e? Al’ najvažnije je da se ona samo meni obraća sa “tribala bi početi”, kao da moj voljeni tu ne sudjeluje?
Dok tetka drži monolog o pronatalnoj politici familije, dotle je ujak koji sjedi meni s lijeva odlučio kako je sad nabolje vrijeme da mi stavi ruku na koljeno i malo me kao potapša, da imam na umu kako nije samo moj dragi dostupan neženja u ovoj obitelji.
Njegov je pak zaključak kako sam premršava i nje baš siguran hoću li uopće moći išta roditi, a kamoli nešto na diku za familiju.
I onda je došla rečenica koju bi slobodno mogli nazvati lajtmotivom cijelog zasjedanja:
– Ma mala, bitno je da je muško! Što više njih, to bolje!
Nakon ovog nisam imala apsolutno nikakvog daljnjeg kometara. Moj voljeni prešao je na kolače tako da je bilo potpuno suvišno prekidati ga i mlatiti nogom ispod stola. Sve je bilo uzalud.
Jedino što mi je preostalo jest familiji na čelu s kraljicom majkom prisegnuti da ću u vrlo skoroj budućnosti roditi četvero malih Hrvata katolika, sve muški naravno, kuhati njihovom jedincu sva tri obroka dnevno, čistiti, prati i naravno držati do sebe, jer ne daj Bože da se zapustim kad je sin jedinac – navikao na najbolje?
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
lusi
25. prosinca 2010. at 19:15
aj molin te nemoj više pisati kolumnu…
lin
25. prosinca 2010. at 20:27
lusi ako ti ne paše ne moraš čitat. Meni su njene kolumne vrh.
btw. Sretan Božić!
kiki
26. prosinca 2010. at 18:07
i tebi MareZd
Ne ne
25. prosinca 2010. at 22:08
lažeš, ovo je sve izmišljeno
zigo
26. prosinca 2010. at 17:37
NEKO JE UZIVLJEN U SEX I GRAD!!!Daj brate napravite nesto inovativno a ne kopirate Carrie Bradshaw!!
Milka
26. prosinca 2010. at 18:34
Ajme majko jadna li si ako je ovo stvarni događaj, ako je izmišljeno onda dobro, jer ako su nam žene kao ti, onda bi nam bilo najbolje se ubiti!
Marko
26. prosinca 2010. at 21:29
Ma sve to triba shvatiti ko zajebanciju.
toni
28. prosinca 2010. at 21:40
ovo je vjerojatno istina na žalost ali obostranu.neznam koliko u ovom slučaju dotična ima godina al po prijašnjim kolumnama je zagrabila u tridesete i ljudi logično je da starci razmišljaju o tome.pa u kojem vi današnje cure vjeku živite?? zar vi stvarno mislite da ćete rađati sa 38 ili 40 normalnim putem i bez komplikacija?? malo ste se previše nagledale tog sex i grada… nismo kromanjonci al žene vaša je svrha izmeđuostalog rađanje alo…mislim da neke mogu da bi se rado i toga oslobodile…nez koji vam je k… ..citirat ću jednog šaljvog dečka kojei mi je jednom reko : “mene je mate morala samo roditi i to joj je bilo teško ” fala bogu na slavonkama!
Danka
29. prosinca 2010. at 5:59
“mene je mate morala samo roditi i to joj je bilo teško ”
Hvala bogu da muški ne moraju rađati jer nas ne bi bilo, lako je pričat o onome šta se ne proba. Samo roditi? A ko ga je hranio svaka 2 sata, brinuo o njemu dok ne stasa, bio uz njega uz bolesti, po cijepljenjima, na roditeljskim sastancima, uz sve uspone i padove, dok se tražio i dok je rastao?
I uopće, zašto to stalno natezanje oko udaje-ženidbe? Pa ne treba biti u braku da bi se imalo dijete i malo je muškaraca koji su dorasli ulozi supruga i oca.
Ja sam za slobodan seks, ne moramo se udavati za nekog kromanjonca samo zato da bismo imale djecu, to se može ostvariti i bez braka.
Danka
29. prosinca 2010. at 5:52
Jednom je neki limispričao zgodnu anegdotu vezanu uz propitkivanje rođaka: “I? Kad ćeš se oženit?”
Radnja: sprovod
Prišao je babcima koji ga maltraju po svadbama s tim pitanjem o ženidbi i iskomentirao: “I? Kad je Vaš red?”
Hahahaha~ više ga nisu ispitivali
Vrhovnik
29. prosinca 2010. at 22:07
ovo nas vraća na Emmin prijašnji članak -Kako se udati u Zadru?- kada se pročita ovaj nastavak, onda je zaista istina” fala bogu na slavonkama i bosankama koje su doselile u zadar!”
Mile
30. prosinca 2010. at 14:46
Amen!
lusi
30. prosinca 2010. at 21:32
a lin ako ti je njezina kolumna vrh onda ti je IQ vjerojatno isti ko broj cipela…
mica maca
31. prosinca 2010. at 0:21
Ajme…stvarno ste dosadili s tim Bosankama. Ajte u Bosnu pa njima tamo solite pamet. Ja ne želim Bosnu u Zadru, a bome ni Bosance.
ToČka