Connect with us

Svijet

Stoljetni misteriji: 5 skrivenih blaga koja i danas fasciniraju

Objavljeno

-

Potrage za skrivenim blagom opet su ‘u modi’, zahvaljujući nacističkom vlaku koji je navodno lociran u Poljskoj. Mi vam donosimo listu nekih još uvijek neotkrivenih

1. Blago koje je sakrio američki kolekcionar

Milijunaš, pisac i kolekcionar umjetnina Forrest Fenn 1988. je godine saznao da boluje od raka. No, prije nego što ode dva metra pod zemlju, čovjek je poželio sakriti vlastito blago za kojim će tragati generacije. U tome je definitivno i uspio, ali tek 2010. godine, s obzirom da je ipak pobijedio opaki rak.

Blago je sakrio negdje u Rocky Mountainsu, a procjenjuje se da vrijedi između jednog i tri milijuna dolara. Iako je Fenn kasnije napisao čak dvije knjige s tragovima i uputama kako do blaga, ni danas, pet godina kasnije, još ga nitko nije pronašao.

Istraživači su išli toliko daleko da su uhodili Forresta Fenna, iskopali grobove njegovih roditelja i brata i slično. Ukoliko se i sami želite odvažiti na takvu avanturu, preporučujemo vam blog Dala Neitzela ili pak neslužbeni Facebook page lova na skriveno blago.

2. ‘Blago iz Lime’

Nakon što su osvojili imperij Inka u 16. stoljeću, Španjolci su se dokopali ogromnih bogatstava. Većina vrijednosti spremljena je u Limi sve do 1820. godine kada su Španjolci zbog pobune bili prisiljeni premijestiti ga.

Za to je pak zadužen britanski kapetan William Thompson koji je blago planirao odvesti u svojem jedrenjaku ‘Mary Dear’. No, pohlepa je bila jača od Britanaca pa su pobili španjolske čuvare i – naravno – sakrili blago. No, Španjolci su ih se dokopali i smaknuli cijelu britansku posadu, osim Thompsona. On im je obećao da će otkriti lokaciju na kojoj je blago zakopano.

Španjolce je preusmjerio prema Cocos Islandu (blizu današnje Kostarike), a kada su došli do obale, Thompson i njegov pomoćnik uspjeli su pobjeći u džunglu. Španjolci ih nikada nisu pronašli te su tako ostali bez blaga.

Povjesničari tvrde da bi skriveno blago danas vrijedilo oko 200 milijuna američkih dolara, a mnoga pitanja o blagu vjerojatno nikada neće biti odgovorena. Jesu li možda Thompson i njegov pomoćnik otkopali blago i uživali u njemu do kraja života, daleko od pogleda Španjolaca? Je li ono uopće bilo zakopano na otoku na koji su usmjerili Španjolce?

3. Nacističko blago u austrijskom jezeru ‘Toplitz’

U nekoliko posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata, nacisti su u jezeru ‘Toplitz’ potopili nekoliko kontejnera iz još uvijek ne u potpunosti poznatih razloga. Nekoliko tih kontejnera je pronađeno i u njima su bile lažne novčanice zemalja Saveznika ogromne vrijednosti.

One su navodno trebale poslužiti silama Osovine da pomoću inflacije unište ekonomije zemalja Saveznika u sklopu operacije ‘Operation Bernhard’.

Nažalost, na mjestu na kojem se navodno nalaze kontejneri nalaze se desetine teških trupaca koje otežavaju pristup lokaciji i drastično povećavaju mogućnost utapanja i teških ozljeda. Ronioci koji su imali dovoljno hrabrosti zaroniti blizu kontejnera kažu kako su vidjeli i potopljeni avion, no mnogi vjeruju da kontejneri sadrže neprocjenjivo bogatstvo u obliku zlata, dijamanata i umjetnina.

Potraga za nacističkim zlatom toliko je eskalirala da su austrijski stručnjaci 2009. godine zatražili stoljetnu zabranu uranjanja u jezero zbog velike štete koju to nanosi okolišu.

4. Zlatna sova skrivena u Francuskoj

Sredinom 1993. godine čovjek pod pseudonimom ‘Max Valentin’ navodno je negdje u ruralnom dijelu Francuske zakopao zlatnu sovu ogromne vrijednosti. Ponudio je milijun franaka prolazniku sove, ali i 11 naputaka koji su trebali biti od pomoći svim zainteresiranim lovcima na blago.

No, čak ni to nije bilo dovoljno da se sova pronađe, iako se pritom dogodilo nekoliko incidenata. U jednom od njih istraživači su uspjeli zapaliti vrlo staru crkvicu.

Nažalost, godine mukotprnih potraga nikada nisu urodile plodom, a vjerojatno nikada ni neće s obzirom da je misteriozni Valentin umro 2009. godine. On se u medijima posljednji puta oglasio 1997. godine kada je rekao da je sova provjereno još uvijek na svojem mjestu te kako joj je netko čak došao vrlo blizu. No, očito ne dovoljno blizu.

Vjerujemo da će jednoga dana netko ipak ‘upecati’ zlatnu sovu, no sve do tog trenutka cijeli će slučaj i dalje biti obavijen velom tajnovitosti.

5. Blago iz legende o ‘El Doradu’

Prije nekoliko tisuća godina, davno prije no što su Španjolci došli na teritorij današnje Kolumbije, vođa plemena ‘Muisca’ redovito je ulazio u jezero ‘Guatavita’ posipan zlatnom prašinom bacajući pritom u jezero zlato i druge vrijednosti kao poklon božanstvima.

Radi se o drevnoj legendi, no s obzirom da ljudi već stoljećima u jezeru zaista i nalaze zlato, čini se da u cijeloj toj priči itekako ima i istine.

Jezero ‘Guatavita’ inače se nalazi nekoliko sati od Bogote, glavnog grada Kolumbije, te u centru legende o El Doradu. Španjolci su još 1536. godine pokušali isušiti jezero, što su ponovili još nekoliko puta. Svaki put su zaista i naišli na manje količine zlata, a prilikom jednog isušivanja poginulo je nekoliko stotina ljudi.

Posljednji pokušaj isušivanja izveden je 1911. godine. Tada je iz jezera ispumpana sva voda, no mulj na dnu se stvrdnuo i opet onemogućio potragu za eventualnim blagom.

Kolumbijska vlada danas zabranjuje čak i plivanje u jezeru, a najpametnije mu se uopće ne približavati, iako to mnogi turisti i lovci na blago rade i dalje.

Legenda o El Doradu tako živi i dalje. Svi zainteresirani za legendu izronjene predmete, blago i artefakte mogu vidjeti u Muzeju zlata u Bogoti. Najpoznatiji izložak pronađen u jezeru je kipić ‘The Muisca Raft’ koji je izrađen oko 1500 godina prije Krista.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Alarmantno upozorenje: Svijet je na putu ka katastrofalnom zagrijavanju

Objavljeno

-

By

unsplash

Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči Međunarodnog klimatskog summita COP29 u Azerbajdžanu koji dolazi gotovo čitavo desetljeće nakon prijelomnog sporazuma u Parizu 2015. godine, a prenosi ju POLITICO.

Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči međunarodnog klimatskog summita.

Trenutačno planovi i politike vode do stope zagrijavanja koja se nezaustavljivo kreće među iznimno visokih i po planet opasnih vrijednosti. Planet bi tako mogao biti najmanje 2,6 stupnjeva, a najviše 3,1 stupanj topliji nego u razdoblju prije industrijske revolucije, stoji u najnovijem izvješću izašlom u četvrtak.

Pariški sporazum na intenzivnoj njezi

Podsjetimo da su klimatski znanstvenici na klimatskom summitu u Parizu 2015. ustanovili da je potrebno ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupanj iznad temperature prije industrijske revolucije.

No, zaostajemo za ovim ograničenjima toliko puno, da je vrlo vjerojatno prekoračenje tog limita, ali ne samo njega, nego i onog pesimističnog, od 2 stupnja Celzija, upozorava UN.

Intenzitet i učestalost opasnih toplinskih valova, razornih oluja i drugih prirodnih katastrofa raste sa svakim iporastom temperature. Na tri stupnja toplijem planetu, govore znanstvenici, društvo će se suočiti s točkom bez povratka koja bi dramatično izmjenila cjelokupnu klimu i podigla razine mora zbog otapanja ledenih kapa.

“Ukoliko države ne implementiraju politike kojima su se zobvezale pridržavati ograničenja, i ne počnu ih provoditi istog trena, Pariški sporazum će kroz nekoliko godine biti mrtvo slovo na papiru, a s dva stupnja višom globalnom temperaturom bit će na intenzivnoj njezi”, priopćio je to Inger Andersen, direktor UN-ovog sektora za okoliš.

Raskorak obećanog i realnosti

Ovogodišnji raskorak od zadanih vrijednosti naziva se “emissions gap”, a procjenjuje i analizira zjapeću rupu nastalu između neefikasnih nacionalnih politika usmjerenih ka pokušaju izbjegavanja klimatske katastrofe i onoga što države u realnosti rade.

Predstavit će se na ovogodišnjem klimatskom summitu u glavnom gradu Azejrbedžana na 29. klimatskom COP summitu.

Tamo se mnoge države suočavaju sa zadatcima koji podrazumijevaju uguravanjem borbe brotiv klimatske krize u nacionalne proračune. No, već se na idućem, onaj koji se održava u Brazilu desetljeće nakon prijelomnog Pariškog sporazuma, očekuje od vlada da prilože nove i svježe načine na koje planiraju održati vrijednosti zadane 2015. godine.

U svjetlu tih nalaza, Andersen zaziva “dramatično snažnije” planove, poznatije kao nacionalno određeni doprinosi (NDCs) što podrazumijeva više financiranje za mjere ograničavanja klimatskih promjena kao i odgovorno vodstvo od najvećih zagađivača.

Pogrešan smjer

Svijet je već sada 1,3 stupanj topliji, a količina ispuštenih stakleničkih plinova nastavlja rasti. Od 2022. njihovo emitiranje je poraslo za dodatnih 1,3 posto.

Kao rezultat toga, ograničiti zagrijavanje na relativno siguran limit određen pariškim ciljevima postalo je teže, zahtijevajući čak i dodatno pooštravanje godišnjih smanjenja emisija od 7,5 posto ili 4 posto do 2030. za ograničavanje zagrijavanja na (i dalje visokih) 1,5C odnosno 2C.

Uz politike koje su trenutno na snazi ​​diljem svijeta, svijet ide ka zagrijavanju od 3,1C do kraja stoljeća, kažu znanstvenici u izvješću. Mjere navedene u trenutačnim NDC-ovima, a koje nisu u potpunosti provedene, spustile bi to na između 2,6C i 2,8C.

Međutim, čak i najbolji scenarij od 2,6C predstavlja “katastrofalno” zagrijavanje s “oslabljujućim učincima na ljude, planet i gospodarstva“, upozorava UN.

Prema sva tri scenarija, globalne šanse da se zagrijavanje ograniči na 1,5 C su “gotovo ravne nuli”, pišu autori, što bi značilo globalne temperaturama “znatno iznad” te razine do 2050. i “šansom jedan prema tri da zagrijavanje već prijeđe dva stupnja.

Da bismo došli na put prema 1,5C, globalne bi emisije trebale pasti 42 posto do 2030. ili 28 posto za put do 2C – poruka je također uključena u prošlogodišnje izvješće, prikladno nazvano “Srušeni rekord”.

Novi NDC-ovi — koji bi trebali biti objavljeni u veljači 2025. — trebali bi uključivati ​​mjere i ciljeve do 2035, piše POLITICO.

Do tada bi globalne emisije trebale pasti za 57 posto za 1,5C i 37 posto za zadržavanje globalnog zatopljena na 2C, prema ovogodišnjem izvješću, nazvanom “Nema više vrućeg zraka … Molim vas!”

Tko financira klimatske mjere?

Andersen je rekao da će diljem svijeta mjere za smanjenje emisija zahtijevati “minimalno šesterostruko povećanje” ulaganja, “podržano reformom globalne financijske arhitekture i snažnom akcijom privatnog sektora”.

Zemlje u razvoju, isključujući Kinu, zahtijevaju ogroman porast ulaganja, kaže se u izvješću, budući da se “ove regije već bore s javnim zdravstvom, ljudskim kapitalom, hranom i energetskom sigurnošću, rastućim dugom i političkim napetostima, a sve je to pogoršano klimatskim promjenama”.

Hoće li trenutačni NDC-ovi ograničiti porast globalnih temperatura na 2,6C ili 2,8C ovisi o financiranju. Niža brojka bi se dosegla u okviru takozvanih uvjetnih NDC-ova, što znači planove koji su ostvarivi samo uz dodatna financijska ulaganja. Dvanaest posto svih NDC-ova potpuno je uvjetovano, prema izvješću, dok još 21 posto sadrži uvjetne elemente.

Kako financirati klimatske akcije u zemljama u razvoju dominirat će raspravama u Bakuu. Do kraja COP29 zemlje bi se trebale dogovoriti o novom dugoročnom financijskom cilju koji bi zamijenio trenutni cilj od 100 milijardi dolara godišnje, koji je dogovoren 2009., a postignut tek 2022.

Financiranje osiguravaju zemlje koje su 1990-ih klasificirane kao industrijalizirane. Ali s obzirom na goleme potrebe za financiranjem – neke zemlje u razvoju željele bi vidjeti rast ulaganja u godišnji cilj na više od 1 trilijun dolara – kao i dramatične promjene u komparativnom bogatstvu zemalja i emisijama od tada, bogate zemlje bi željele da ekonomije u usponu, poput Kine, udjele više.

G20 mora preuzeti vodstvo

Primjer: Izvješće UN-a pokazuje da se Peking izjednačio s Europskom unijom u smislu povijesne odgovornosti — i Europska unija i Kina odgovorne su za 12 posto ukupnog ugljičnog dioksida emitiranog između 1850. i 2022. (Sjedinjene Države ostaju daleko ispred obje zemlje, čineći 20 posto ukupnih emisija kroz povijest.)

Općenito, G20 — koji se sastoji od industrijaliziranih zemalja poput EU-a i SAD-a, kao i Brazila, Kine, Indije, Indonezije i Saudijske Arabije — bili su odgovorni za 77 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u 2023. godini.

Za razliku od toga, svih 55 zemalja Afričke unije činilo je samo 6 posto.

ŠEst najvećih zagađivača: 60 posto emisija

“Članice G20 s najvećim emisijama” morat će dramatično povećati djelovanje i ambicije sada i u novim obećanjima”, piše UN.

Uostalom, dok je cijeli G20 činio 77 posto prošlogodišnjih globalnih emisija, šest najvećih zagađivača među njima bili su odgovorni za više od 60 posto. U izvješću UN-a nema imena, ali autori se pozivaju na Kinu (30 posto), Sjedinjene Države (11 posto), Indiju (8 posto), EU (6 posto), Rusiju (5 posto) i Brazil (2 posto).

EU na dobrom putu?

Napredak među G20 je neujednačen: emisije u Kini porasle su 5,2 posto u 2023., dok su u EU-u pale za 7,5 posto; i dok je Kina mnogo naseljenija, njezine emisije po glavi stanovnika 2023. bile su 11 tona u odnosu na 7,3 tone u EU-u.

Emisije u SAD-u pale su za 1,4 posto, ali američke emisije po stanovniku ostaju druge po veličini s ogromnih 18 tona, što je odmah iza ruskih 19 tona. Indijske emisije su samo 2,9 tona po stanovniku, iako su i njezine ukupne emisije 2023. porasle za 6 posto.

I dok se za EU, primjerice, procjenjuje da je na putu da postigne svoje klimatske ciljeve, mnoge druge zemlje G20 nisu.

 
Nastavi čitati

Svijet

MOGLE BI SADRŽAVATI KOMADIĆE METALA / Coca-Cola povlači 26 milijuna boca iz prometa!

Objavljeno

-

By

unsplash

Fijasko velikog proizvođača pića zbog kojeg povlači 26 milijuna boca svojih gaziranih sokova iz prometa u Austriji.

Komadići metala

To je najveći opoziv robe u Austriji u najmanje 25 godina, rekao je u četvrtak glasnogovornik Bečke agencije za tržište Alexander Hengl.

Coca-Cola je objavila da će povučene biti boce Coca-Cole, Fante, Spritea i MezzoMixa koje je najbolje upotrijebiti do 4. veljače 2025. ili do 12. travnja 2025.

Ne može se isključiti da bi jako ograničen broj tih boca mogao sadržavati komadiće metala zbog tehničke pogreške u proizvodnji, objavila je tvrtka.

Coca-Cola je istaknula da nisu prodane sve boce pića iz tog razdoblja. Mnoge boce možda su još u tvrtki ili u maloprodajnim skladištima, rekao je glasnogovornik.

 
Nastavi čitati

Svijet

Stručnjaci protiv pomicanja sata: “Ima negativne učinke na zdravlje ljudi”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Stručnjaci iz britanskog udruženja specijaliziranog za probleme spavanja British Sleep Society pozvali su na ukidanje pomicanja kazaljke sata dva puta godišnje, odnosno na ljetno računanje vremena.

Ovaj zahtjev proizlazi iz negativnih učinaka koje pomicanje sata ima na kvalitetu sna i zdravlje općenito, a ta je rasprava također zaživjela u drugim europskim zemljama.

Dakle, prema autorima rada objavljenog u časopisu Journal of Sleep Research trebalo bi kroz cijelu godinu koristiti zimsko računanje vremena, koje će stupiti na snagu sljedećeg vikenda i ostati aktivno do proljeća.

Znanstvenici to objašnjavaju na način da je prisutnost sunčeve svjetlosti ujutro ključna za zdravlje, dok ljetno računanje vremena tijekom ljeta prisiljava ljude da se probude dok je još mrak.

“Računanje ljetnog vremena tijekom zime ima negativne učinke na zdravlje ljudi”, navodi se u istraživanju i dodaje:

“Pomicanje sata na proljeće najnegativnije utječe na cirkadijalni ritam. Konkretnije, na fizičke, psihičke i promjene ponašanja koje doživljavamo kroz 24 sata”, prenosi Mirror.

Ipak, treba napomenuti da se ovo istraživanje odnosi na Veliku Britaniju, koja nema toliko sunčanih sati kao Hrvatska ili druge zemlje Mediterana, zbog čega se naglašava potreba da svaka zemlja donese vlastitu odluku i bude uz nju. Bitno je, naglašavaju znanstvenici, da se prestane pomicati sat dvaput godišnje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu