Netko jede kupus, netko meso, a zajedno jedemo sarmu. Tako izgleda i mirovinska statistika. Prosječna mirovina je 553 eura, a penje se na 623 eura kada se izbace oni koji primaju najmanje, a dodaju oni s najviše. Čak 26 posto umirovljenika preživljava od najniže mirovine od svega 395 eura. S druge strane, braniteljske iznose preko 1.200, a saborske premašuju 2.000 eura.

Prosječna mirovina svih 1.227,747 korisnika u prosincu je iznosila 553 eura. Bez isplata za 188.880 korisnika kojima se mirovine od prosječnih 170 eura isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, prosječna mirovina penje se na 623 eura. Međutim, u tom prosjeku nisu samo radničke mirovine, nego i one koje su ostvarene potpuno ili djelomično prema posebnim propisima. Bez njih, prosječna mirovina iznosi 507 eura, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Razlike postoje od grada do grada, pri čemu su mirovine najmanje u Vukovaru, a najveće u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, piše Mirovina.hr.

Čak 26 posto građana prima najnižu mirovinu

Udio mirovine u prosječnoj plaći pao je u odnosu na prošli mjesec s 47,1 posto na 46,5 posto zbog blagog rasta prosječne plaće koja je za listopad iznosila 1.340 eura. Ipak, zbog rasta mirovina udio u plaći veći je nego posljednjih godina. Međutim, od 2013. do 2015. godine udio mirovine u plaći prelazio je 47 posto pa je tada bio veći nego danas.

Hrvatska ima 271.416 najnižih mirovina koje iznose svega 395 eura te čine manje od 30 posto udjela u prosječnoj plaći. To znači da više od 26 posto građana preživljava s manje od 400 eura svakog mjeseca. Najnižih mirovina sve je više, jer plaće radnika uvelike zaostaju za prosjekom pa se takva mirovina računa samo na temelju godina radnog staža, pomnoženih s vrijednošću najniže mirovine.

Obiteljsku mirovinu prima 157.477 korisnika, a u prosjeku je riječ o 483 eura, dok je invalidskih mirovina skoro 85.000 od svega 419 eura u prosjeku. Velik dio tih korisnika još uvijek čeka isplatu inkluzivnog dodatka koji bi im olakšao život u starosti i bolesti.

Omjer radnika i umirovljenika u pozitivnom trendu

Starosne mirovine u prosjeku su 614 eura, pri čemu one prijevremene ne prelaze 570 eura. U tom prosjeku su i braniteljske te vojne mirovine. Pritom one prema braniteljskom zakonu iznose 1.213 eura te uvelike popravljaju ukupnu mirovinsku statistiku, kao i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika, a koje premašuju 2.000 eura.
Istovremeno, rastu rashodi za mirovine, o čemu smo više pisali ovdje. Do prosinca je na mirovine potrošeno gotovo 7,5 milijardi eura, a predviđa se da će taj trošak do kraja godine porasti na gotovo 8,4 milijardi eura. Osim mirovina, u troškove su uključena i ostala mirovinska primanja, poput jednokratnih Vladinih dodataka.

Slika je nešto povoljnija i kada je riječ o omjeru radnika i umirovljenika. Taj je omjer prije deset godina bio 1,15, a danas je 1,39 zahvaljujući rastu zaposlenih. Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan.

Donosimo vremensku prognozu Tee Blažević.

Pretežno oblačno je diljem zemlje, slabe kiše ima na dijelu sjevernog Jadrana i u Gorskom kotaru. Naoblaka je manja prema istoku zemlje. U nastavku ponedjeljka kiše i pljuskova bit će većinom duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Na moru će puhati jako jugo, jugozapadnjak u unutrašnjosti na mjestima olujnih udara, osobito u gorskim predjelima i na sjeveru zemlje, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Tijekom utorka će isto veći dio dana biti kiše i pljuskova duž Jadrana i u područjima uz Jadran, poslijepodne sa sjeverozapada jače naoblačenje s kišom. Uz južinu, neobično toplo za ovo doba godine.

U srijedu će prolazno biti malo niže temperature, mjestimične kiše bit će uglavnom na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru.

Četvrtak ponovno donosi malo više temperature, lokalno i preko 15 stupnjeva, i to ne samo na moru. Kiše i pljuskova bit će većinom duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Potkraj četvrtka i tijekom noći na petak jače pogoršanje vremena, uslijed nailaska nove hladne fronte sa sjeverozapada.

U petak će snijega, osim u gorju, biti i u nižim predjelima unutrašnjosti, barem tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali. Zapuhat će jaka i olujna bura. Osjetno će zahladnjeti.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručio je uoči početka drugog polugodišta da od utorka u svim školama kreće mjera zaključavanja vrata te se djeca po povratku u školske klupe mogu osjećati sigurno u svim školama.

“Ovo nije bio nikakav terorizam, ovo nije bio nikakav čin nekakvog vjerskog fanatika, ovo je bio nažalost tragičan čin mentalno bolesne osobe”, rekao je ministar za RTL Danas, referirajući se na nedavni tragični napad u zagrebačkoj školi u Prečkom.

Upitan je li s obzirom na funkciju razmišljao o ostavci, odgovorio je potvrdno, ali i ustvrdio da bi to bilo bježanje od odgovornosti. Dodao je da je ta škola zaključala vrata dugo vremena i nakon potresa traženo je da se vrata ne zaključavaju.

Naglasio je da sva svjetska iskustva govore da je u takvim slučajevima, kad se ne radi o terorizmu, nego o aktu bolesne osobe, sprečavanje jako teško.

“Ono što je moguće je eventualno smanjiti nekakvu varijantu rizika. Dakle, ne da djeca trče van, nego da se upravo zaključavaju unutra. Takvi napadi vam traju otprilike od dvije do pet do sedam minuta, maksimalno najčešće pet”, kazao je ministar.

Referirajući se na današnji prosvjed roditelja koji su tražili da se sigurnost u školama odredi zakonom, a ne protokolom, Fuchs je rekao da razumije prosvjednike i da mu je jasno da tu postoji puno pomiješanih osjećaja, ali i mišljenja kako što funkcionira.

Dodao je da je za rad školske zgrade, institucije škole kao takve odgovoran ravnatelj.

“Druga stvar je imamo li posebno zaduženu osobu koja će se jedino i isključivo brinuti za sigurnost i da joj to bude u opisu radnog mjesta”, rekao je Fuchs, napomenuvši da je dva dana u javnom savjetovanju izmjena pravilnika o djelokrugu rada tajnika i ostalog administrativnog osoblja koji predviđa novo radno mjesto i novu osobu zaduženu za sigurnost i zaštitu.

S obzirom na to da neki obrazovni sindikati nisu zadovoljni protokolom te spominju da će radnik morati pristati obavljati dodatan posao za koji neće biti dodatno plaćen, Fuchs je rekao da sindikati uvijek imaju želje te jednako tako nisu pristali na povećanje osnovice tri plus tri posto.

“Možemo razgovarati. Oni su, naravno, dio i povjerenstva koje radi na novim mjerama. Podsjetit ću vas da 65 posto škola otprilike u gradu Zagrebu cijelo vrijeme zaključano i ima režim zatvorenih vrata sukladno smjernicama koje su još davno ranije na snazi. Međutim, smjernice nemaju zakonsku snagu”, kazao je.

Komentirajući stručnjake za sigurnost koji predlažu ugradnju softvera u video nadzoru škole i umjetnu inteligenciju, rekao je ćemo sada čuti jako puno prijedloga stručnjaka i onih koji smatraju da to jesu, ali da je to jedan od segmenata koji je u zadatku rada povjerenstva.

“Rekli smo da imamo kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere. U povjerenstvo smo uključili predstavnike MUP-a, civilne zaštite i AKD-a, koje razumiju u sustav zaštite”, rekao je.