Tradicionalni blagoslov obitelji i kuća započinje nakon Božića, najčešće već na Štefanje, a obično traje do blagdana Krštenja Gospodinova, odnosno ove nedjelje.

U manjim župama, gdje je i manje vjernika, blagoslov je završio, ponegdje već i prije Nove godine. U većini župa Zagrebačke nadbiskupije blagoslov završava ovoga vikenda. Obred je u osnovnome posvuda isti.

“Prilikom blagoslova poželjno je da na okupu bude cijela obitelj, da se pripremi Sveto pismo, križ, svijeća i posvećena voda na vidljivome mjestu. Lijepo molimo da u zgradama stavite papirić s prezimenom na vrata jer se često događa da ne možemo pronaći obitelj”, stoji u letku koji su u svojim poštanskim sandučićima uoči Božića našli stanari iz središta Zagreba koji pripadaju Župi svetog Blaža.

“Darujte prema svojim mogućnostima”

Otprilike isto piše i u ostalim sličnim lecima podijeljenima na početku Adventa vjernicima diljem Hrvatske. U letku Župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu, primjerice, stoji i napomena: “Darujete prema svojim mogućnostima. Župa samo i jedino živi od dara svojih vjernika, bez ičije druge pomoći.”

U obavijesti o blagoslovu obitelj u župi Svih Svetih u Sesvetama uza slične napomene stoji i opaska: “Zatvorite pse!”

Župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji, primjerice, u obavijesti o blagoslovu otisnula je i sljedeću napomenu: “Godišnji dar za održavanje i funkcioniranje Župe upisuje se u knjižicu darovatelja u rubriku dar za crkvu, a darovi obitelji tijekom godine (obnove, radove i Nadbiskupiji) u rubriku obiteljski dar. Bili bi vam zahvalni ako dar za Župu stavite u kovertu na kojoj piše prezime obitelji s adresom, a u knjižicu darovatelja vi upišete datum i dar, a svećenik će potpisati.”

Dar u novcu nije obvezan, ali…

Malo je, pak, onih poput župe Rokovci-Andrijaševci u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji koja po završetku blagoslova obitelji na svojim mrežnim stranicama poimence objavi tko je od župljana koliki novčani iznos darovao župi. Na tamošnjem popisu četrdesetak je imena. Neki su dali po 10 eura, najviše njih po 20, a neki su davali i po 30, 40 ili 50 eura. Jedna osoba (upravo tako je i označena, bez navođenja imena) dala je 100 eura.

Zauzvrat, bez obzira na iznos, sve obitelji nakon primljenog blagoslova i zajedničke molitve sa svećenikom, dobiju naljepnicu, blagoslovljenu vodu, katolički kalendar za tekuću godinu. Ponegdje i blagoslovljenu sol.

Kada je riječ o blagoslovu obitelji (ranije se običavalo govoriti o “blagoslovu kuća”) najčešće se govori upravo o novčanim darovima za crkvu. Budući da je riječ o daru, iznos nije propisan. Nije ni zadan kao obavezan, ali se tradicionalno podrazumijeva i malokoji vjernik ga ne daje svećeniku koji blagoslovi obitelj i kuću. U župama ističu da je taj novac prvenstveno namijenjen za potrebe same župe koja se, kako kažu, uzdržava tim darovima vjernika.

Svi paze da ne daju “premalo”

Premda će župnici inzistirati na tome da nije važno i da se ne gleda tko koliko daje te da blagoslov neće biti uskraćen onima koji ne daju dar u novcu, među vjernicima se strogo pazi da se novac daje i da se “ne da premalo”.

“Sa susjedom sam baš razgovarala koliko daje svećeniku za blagoslov sada kada su euri. Komentirale smo kako se, dok su bile kune, davalo 100 ili 200 kuna. Oni ‘veći’ vjernici su davali 200 (smijeh). A sada se umjesto 100 kuna daje 20 eura, a umjesto 200 kuna 30 eura”, ispričala nam je jedna Zagrepčanka koja je s članovima obitelji župnika dočekala prošle srijede.

“Dajemo od srca i ne opterećujemo se”

Marija, umirovljenica iz jednog mjesta pokraj Osijeka, kazala nam je da svećeniku za blagoslov daje 30 eura, a ranije je davala 200 kuna.

“Pokojni suprug jako je držao do toga da se na blagoslovu ne štedi i uvijek bi svećeniku dao više nego što smo možda u tom trenutku mogli dati. Govorio bi: Pusti, sve će se to vratiti. Sada kad sam sama i živim samo od svoje mirovine, ipak dajem manje”, kazala je.

Zagrepčanin Andrija nije nam htio reći koliko o i njegova obitelj daju za blagoslov jer ga, kaže, prilično živcira što se puno govori i piše o novcu koji vjernici daju Crkvi. Kaže da su on i njegovi vjernici “starog kova” koji ne idu u crkvu “samo za Božić i Uskrs“.

“Svačija je privatna stvar koliko će dati. Od nas četvero u obitelji, troje radimo. Nije nam problem dati i ne zamaram se pitanjima zašto dajemo toliko i znamo li gdje taj novac završi. Dajemo od srca i ne opterećujemo se time. Novac je za našu župu, za crkvu u koju idemo i gdje nalazimo mir i duhovno utočište”, kazao nam je.

Čak 17 milijuna eura od blagoslova

Prošle godine pažnju javnosti privukao je župnik Mladen Gorupić iz župe Svetog Martina u Međimurju kada je, uz ne baš jednoglasno odobravanje vjernika, odlučio javno objaviti detaljno financijsko izvješće svoje župe. Tako je objavio da je blagoslov primilo 770 obitelji te da je pritom prikupljeno 18.860 eura, oko tri tisuće eura više nego godinu dana ranije.

Povodom ovogodišnjeg blagoslova obitelji i kuća, vodeći se ranijim podacima da se svake godine blagoslovi oko dvije trećine od ukupno milijun kućanstava u kojima žive katolici, portal Danica.hr ugrubo je izračunao da će Crkva ovoga puta od darova vjernika za blagoslov dobiti 17 milijuna eura. Pod pretpostavkom da u prosjeku daju 25 eura.

U većem dijelu Hrvatske prevladavat će sunčano, ujutro u unutrašnjosti mjestimice magla i niski oblaci, posebice u središnjim predjelima gdje će se dugo zadržati, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za subotu.

U Dalmaciji umjereno do pretežno oblačno vrijeme, osobito na krajnjem jugu povremeno s kišom.

Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na sjeveru će bura prijepodne jačati na jaku, a u Dalmaciji prema večeri.

Najviša dnevna temperatura uglavnom od 0 do 5, na moru između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

Crveno upozorenje meteorologa upaljeno je ove subote na području Velebitskog kanala zbog orkanske bure.

Sutra nas očekuje umjereno i pretežno oblačno vrijeme, u noći i ujutro na kopnu mjestimice maglovito, a sunčanije u Istri. Uglavnom će na krajnjem jugu povremeno biti kiše, a u drugom dijelu dana slab snijeg ponajprije u Konavlima te lokalno u unutrašnjosti, pogotovo Lici.

Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni, popodne na udare mjestimice jak. Na Jadranu će puhati jaka i olujna bura, osobito podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -8 do -3, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije od 2 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura od -1 do 4, na Jadranu između 5 i 10 °C.

Crveno upozorenje za orkanske nalete bure proširiti na gotovo cijeli Jadran s nedjeljom, a udari bi mogli ići i do 150 km/h.

HAK: Vjetar otežava promet na Jadranskoj magistrali

Kolnici su mjestimice mokri i skliski, ponegdje ima i magle, zbog vjetra na Jadranskoj magistrali između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene (DC8) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle, izvijestio je u subotu Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog niskih temperatura moguća je poledica. U tijeku je zimsko održavanje cesta. Na pojedinim dionicama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije.

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za motorna vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu te teretnim vozilima s priključnim vozilom kroz Gorski kotar te dionicama Ličko-senjske i Zadarske županije.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto što će ukupno povećati račune za struju za više od 10 posto u odnosu prema razdoblju prije 1. studenog prošle godine.

U paketu s višom cijenom plina, moglo bi doći do niza poskupljenja proizvoda i usluga. Što čeka građane i poduzetnike?

Vedran Špehar, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva kazao je u emisiji HRT-a U mreži Prvog kako je ovo drugi korak koji je započet s 1. listopadom.

“Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kojima se trebalo kompenzirati ono što slijedi, a sada je i to uslijedilo. Sada je drugi korak povećanja cijena električne energije i on je 10 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je.

Dodaje, da nema ovih mjera poskupljenje bi bilo puno više.

“Na žalost, doba jeftine energije je prošlo što zbog energetska tranzicije, što je proces koji će trajati bar 20-ak godina pa i duže, stoga što mi kao društvo želimo održivu energetiku, CO2 neutralan kako bi naši nasljednici živjeli kao i mi. Ovako kako se mi ponašamo prilično je neodgovorno i to, ne vodi dobrom”, naglasio je Špehar.

Ističe kako održiva energija košta.

“Druga stvar je da je Ukrajina bila veliki izvoznik i opskrbljivač struje za Europu. Te infrastrukture više nema i Ukrajina se iz velikog izvoznika pretvorila u velikog uvoznika”, rekao je Špehar.

Veći računi

Građani bi mogli očekivati veće račune od 4-7 eura.

Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kazala je kako svako poskupljenje energenata neminovno se održava na povećanje cijena.

“Oni koji imaju mjesečno očitanje brojila to će ići automatski, a oni koji očitavaju šestomjesečno se iznenade. Kažemo im da bi im to bilo manje stresno da očitavaju mjesečno svoja brojila. Na računima ima mnogo informacija koje ljudi uglavnom ne čitaju, ali i ne razumiju”, rekla je.

Dodaje kako smjernice UN-a govore kako bi bilo lakše potrošačima da plaćaju jednu cijenu. Kako kaže, mi imamo iz dodataka i onda se potrošači izgube.

Raste ovisnost o cijeni energenata

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist, HUP-a kazao je kako građani dugi niz godina plaćaju manje maloprodajnu cijenu električne energije, a poslodavci plaćaju veleprodajnu cijenu više.

“To je izvan svake logike, naglašava i dodaje kako se socijalna politika može voditi na puno više načina nego kroz cijene energenata”, naglasio je.

Ističe kako nama raste ovisnost o cijeni energenata.

“HUP se zalaže za povećanje investicija u nove kapacitete. Danas je fokus na obnovljive izvore energije. Iako su investitori sagradili 2600 megavat sati novih kapaciteta u izvorima novo obnovljive energije, a samo zato što HERA- nije donijela metodologiju za priključak tih kapaciteta to stoji nespojeno na mrežu”, rekao je Stojić.

Objasnio je kako 2600 megavat sati može pokriti od prilike pola potrebe stanovništva u Hrvatskoj.

“Kada bi se to spojilo, imali bismo slatke brige oko cjenovne politike”, naglasio je.

Rekao je kako veliki potrošači u europskim okvirima i nisu veliki, a oni plaćaju cijenu iznad prosjeka EU.

“To je bitno stoga što neki naši veći poduzetnici su zbog toga manje konkurentni”, kazao je.

Špehar ističe kako se poskupljenje odnosi prvenstveno na kućanstva i na male neprofitne tvrtke. Kod njih su regulirane cijene te se na njih odnose mjere za ublažavanje poskupljenja.

Knežević je naglasila kako od 2022. godine imamo stalni rast cijena.

“Udruge potrošača su stalno prozivane kako su trebale reagirati. Mi nikakvih ovlasti nemamo, a tražili smo da ih imamo”, istaknula je.

Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta

Stojić se osvrnuo na uvođenje eura koji je bio uveden u jeku energetske krize, jeku uvezenih prehrambenih proizvoda, rata u Ukrajini. Smatra kako imamo cijeli niz uvezenih šokova što se tiče cijena.

Špehar naglašava kako je Hrvatska dio jednog velikog društva gdje se svaka promjena na tržištu odražava kod nas.

“Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta. To su milijarde eura koje svima nama dolaze na naplatu”, rekao je.

Knežević se osvrnula na umirovljenike koji imaju manje od 300 eura mirovine i zapitala se što s njima.

“Ublažili smo situacije, ali situacije se trebaju mijenjati”

“Ovdje smo samo obrazložili situacije, ali situacije se trebaju mijenjati. Nisu pomoć ograničene cijene, ako vi taj proizvod ne možete kupiti”, naglasila je.

Stojić je kazao kako u odnosu na kraj 2019. ukupna primanja zaposlenih do danas su porasla za 58 posto nominalno, a 28 posto realno.

“Prosječna cijena košarice je porasla oko 30 posto”, dodao je.

Ističe kako smo glede realnog medijalnog dohotka u zadnjih 4-5 godina preskočili 4 članice EU.

“Činjenica je da standard građana u Hrvatskoj raste”, zaključio je Stojić.