Hrvatska
IVICA MARIJAČIĆ – Put od moralne vertikale i lažnog domoljuba do korumpiranog novinarčića
Kako je počeo, tako bi mogao i završiti. Ivica Marijačić, samoprozvani neovisni novinar, dapače, «moralna vertikala» hrvatskog novinstva otisnuo se u poduzetničke vode još 2002. godine kada je osnovao svoju, po mnogima, fašistoidnu tiskovinu namijenjenu ultradesničarima kojih je, hvala Bogu, u Hrvatskoj najviše par tisuća. Ovaj bivši ministrant iz Nadina, a potom i pedagog u jednoj osnovnoj školi, Marijačić se odlučio za novinarsku karijeru i to u režimskom Vjesniku koji je svojedobno branio tekovine NOB-a, NOR-a i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Odjednom desničar i to ničim izazvan, Marijačić okružen raznoraznim špijunčićima od kojih su mnogi svojedobno bili na plaći UDB-e napušta Narodni list i osniva, zamislite, Hrvatski narodni list, želeći tako preoteti ime najstarije hrvatske novine. Poput zmije u njedrima, okreće leđa svom bivšem poslodavcu i drskom krađom imena preko noći nastoji polučiti uspjeh. Vodeći se prizemnom Marijačićevom logikom, tako je netko mogao osnovati i Hrvatski jutarnji list ili Hrvatsku Slobodnu Dalmaciju ili, ne daj Bože, netko je mogao od Matičnog ureda zatražiti promjenu imena i prezimena u npr. Pametni Ivica Marijačić.
Naravno, ovakvo što nikome nije palo na pamet osim Marijačiću koji je po pravomoćnoj sudskoj presudi splitskog Trgovačkog suda morao uništiti sve do tada tiskane brojeve Hrvatskog narodnog lista i preimenovati tiskovinu koja opet nije imala originalno ime jer je Hrvatski list svojedobno uspješno izlazio u Osijeku. Neoriginalni Marijačić pokušao je doprijeti do čitatelja kontinuirano plasirajući članke koji su redovito bili ispod svake razine, ne samo profesionalne novinarske etike već i ljudskog dostojanstva. Kada je uvidio da od sna o velikoj nacionalnoj novini, štoviše, tjedniku nema ništa, potezao je za rukav svoje prijatelje, špijune koji su postali informirani onog trenutka kada su opljačkali tajne dokumente iz državnog arhiva u Zagrebu i potom birali kome će stati na žulj, baš preko Hrvatskog lista velikog novinara Ivice Marijačića.
Mnogi se sjećaju prvih nekoliko mjeseci izlaženja ovog tjednika koji je gotovo na svakoj naslovnici donosio priču o, tada odbjeglom, generalu Anti Gotovini. Uz sliku generala, u svakom naslovu, ma kakav on bio, provlačilo se i generalovo prezime. Mnogi su tada komentirali da taj vrli «domoljub» Marijačić više šteti svome navodnom prijatelju Gotovini člancima koji su razljućivali haaške istražitelje, ponajviše Carlu del Ponte. Kruži neprovjerena priča da je potom jednom zgodom Marijačiću na zadarskoj Kalelargi prišao Bore Gotovina, brat Ante Gotovine i zaprijetio ovom novinaru da prestane pisati o njegovu bratu jer će sljedeći put dobiti po kostima.
Da li zbog navodne prijetnje ili čega drugog, u prvom sljedećem broju na naslovnici više nije bilo slike generala Gotovine, ali je izašao naslov kako Hrvatska više nema gotovine (novaca, op.a.). Toliko o profesionalnom novinarstvu velikog profesionalca Marijačića koji je svojim pisanjem udario jedan veliki masni crni pečat hrvatskom novinarstvu.
Svih ovih godina, dakle, posljednjih osam Marijačić je sebe prezentirao kao nekoga tko ima pravo, kompetenciju, veliku analitičku stručnost prosuđivati stanje u Hrvatskoj i kritizirati ga na način kakav nitko do tada pa sve do sada nije bio spreman učiniti. A onda se našao tamo neki Australac, osnivač nekakve zviždačke stranice na kojoj su objavljeni tajni dokumenti koji su konačno dokazali ono u što se sumnjalo u novinarskim krugovima od 2007. godine.
Ivica Marijačić, pokazalo se po tajnim dokumentima, nije nikakav veliki novinar, još manje moralna vertikala hrvatskog novinarstva, već obični potkupljivi novinarčić kojem je redovito za vrijeme intoniranja hrvatske himne desnica bila na srcu, a ljevica u džepu sa prljavim novcem. Baš poput onih koji su mu i dali naše novce, a među kojima je bio i sam bivši premijer Ivo Sanader. Da. To su bili i jesu naši novci jer se crni fond HDZ-a punio pljačkom poreznih obveznika. Sve ovo događalo se 2007. godine kada je tadašnji premijer Ivo Sanader naredio svom glasnogovorniku Ratku Mačeku da preko Markice Rebića, tadašnjeg kolumnista u Hrvatskom listu i bliskog Marijačićevog prijatelja kupi taj tjednik za 400 tisuća eura. Tri godine kasnije, mediji objavljuju kako je to Marijačić i prihvatio i da je tada stala medijska haranga na Sanadera i HDZ, a na tapetu su se našli tadašnji hrvatski predsjednik Stipe Mesić i oporbeni politički prvaci poput Vesne Pusić i ostalih.
Neslužbeno, Marijačić nije prihvatio 400 tisuća eura već 300 tisuća eura postavljajući kao uvjet doživotno mjesto glavnog urednika u Hrvatskom listu i 25-postotni udjel u vlasništvu tog lista.
Kada se sve ovo zna, bila prava istina ono što je objavljeno na Wikileaks internetskoj stranici ili ovo što otkriva Zadarski regional, onda se s pravom postavlja pitanje zašto je Marijačić «kukao» još 2006. godine kada mu je Haaški sud «odrezao» pravomoćnu novčanu kaznu od 15 tisuća eura jer je objavio tajne dokumente. Neki su se tada mediji uključujući pr. Slobodnu Dalmaciju i HTV sa sažalijevanjem postavili prema ovoj presudi pitajući se kako će jadni Marijačić iz svog džepa platiti toliku kaznu ne znajući da Marijačić ima najmanje 300 tisuća eura koje mu je proslijedio sam Ivo Sanader putem Ratka Mačeka, Markice Rebića ili nekog trećeg. Ovaj veliki moralist je i sam u izjavama medijima žalio kako nije pri novcima, a sud u Haagu ga je kaznio sa cca. 100 tisuća kuna!
Ako se Hrvatska doista ozbiljno uhvatila u koštac sa korupcijom kako to često voli isticati premijerka Jadranka Kosor, onda bi se po uzoru na Sanadera netko trebao sjetiti blokirati imovinu i Ivice Marijačića jer iz svega proizlazi da ju on nije stekao na pošten način. Ne samo to! Novce koje je navodno uzeo prepuštajući tko zna kome Hrvatski list, trebao bi vratiti jer je riječ o opljačkanim novcima koji pripadaju osiromašenim građanima Republike Hrvatske. Do danas nije poznato tko je onda stvarni vlasnik Hrvatskog lista. Sam Marijačić, zatečen neugodnim novinarskim pitanjima, i dalje tvrdi kako je on vlasnik i da je to jasno vidljivo iz registra Trgovačkog suda, no u tom istom registru ima jako puno fiktivnih vlasnika brojnih poduzeća u Hrvatskoj iza kojih zapravo stoje kojekakve mecene i sumnjivci međunarodnih razmjera.
Dakle, pitanjem vlasništva Hrvatskog lista kao i njegovom navodnom prodajom te Marijačićevom imovinom trebali bi se ponajprije pozabaviti policija, DORH i USKOK!
Je li došao kraj Marijačiću i njemu sličnima, ostaje za vidjeti. Sudeći po nakaradnom sustavu koji već godinama vlada Hrvatskom, a zbog kojeg smo u Europi sustavno percipirani kao najnazadnija balkanska država, vjerojatno mu se neće dogoditi ništa, no možda bude iznenađenja…
Ovom aferom oko prodaje Hrvatskog lista su i Ivica Marijačić i tjednik kojeg je osnovao izgubili svaku vjerodostojnost, ako su je ikada i imali.
MARIJAČIĆ BEZ KOMENTARA
Kontaktirali smo Ivicu Marijačića želeći od njega doznati tko je stvarni vlasnik tjednika, je li istina da je zapravo potkupljen i to još 2007. godine, strahuje li od istrage koja će zasigurno obuhvatiti i tjednik kojeg je osnovao. Međutim, Marijačić nije želio ništa reći pravdajući se kako nikome nije davao izjave, pa neće, kaže, ni nama. Na naše inzistiranje da bude makar toliko kolegijalan pa pojasni aferu oko navodne kupovine Hrvatskog lista, Marijačić je ostao pri svome i nije želio dati ni jednu jedinu izjavu.
Nije rečeno, no ako je Marijačić nekim čudom čist u cijeloj priči, onda je šutnja i ignoriranje medija zadnje što mu treba, i on to najbolje zna. Ne želimo prejudicirati, no Marijačićeva šutnja nije samo znakovita već i baca novu sumnju na cijelu aferu oko prodaje Hrvatskog lista.
Kontaktirali smo USKOK kao bi smo doznali do kud je došla istraga o Fimi medii i to po pitanju kupovine Hrvatskog lista iz Zadra? Kakva su njihova konkretna saznanja o toj prodaji? Te hoće li Marijačić morati vratiti taj novac i kome u slučaju da se pokažu istiniti navodi o tome kako je iz crnog fonda HDZ-a kupljen Hrvatski list?
No, do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti povratne informacije i odgovor.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
jao
6. siječnja 2011. at 2:10
Sačuvaj Bože članka i stila pisanja. E Arijana, nadmašila si izrazima i nabrušenim, histerično-shizofrenim rečenicama samu sebe. A da pokrenemo jednu humanitarnu akcijicu naziva “dajmo joj da se liječi”
fuseli
6. siječnja 2011. at 8:44
ajme majko pismen li si pa ne vidiš da je tekst iz regionala?što si se jadne žene uvatija,bolje leći ajd.
fuseli
6. siječnja 2011. at 8:45
eno ti zrnića vataju,bolje ti njega analiziraj,tamo su i tvoji soldov
oi!
6. siječnja 2011. at 8:53
Na ovom Znetu sve smrdi po ribi….
roksi
6. siječnja 2011. at 11:28
….došli smo i do toga da se jedna ‘moralna vertikala’ obračunava s drugom…skoro pa dvoboj kod OK korala…kad si vlasnik medija najlakše je smećem na smeće u privatno razračunavanje.
Mile
6. siječnja 2011. at 21:56
…u ovome ZNETu sve smrdi po HaDeZe-u!
carla
4. prosinca 2012. at 18:43
mile, bogat vokabular nema šta, izgleda da sve što ti nisi smrdi, da nije možda malo drgovačije, more bit