Svijet
VJEČNI ŽIVOT JE MOGUĆ: Mozak sisavca po prvi puta uspješno krionički zaleđen pa odmrznut
Prvi su puta znanstvenici uspješno krionički zaledili kompletan mozak sisavca (zeca) te ga zatim odledili u gotovo savršenom stanju, gdje su stanične membrane, sinapse i međustanične strukture sve ostale netaknute.
To znači da bi se sve komponente za koje mislimo da su potrebne kako bi se oblikovao osobni identitet, uključujući pamćenje i osobnost, potencijalno mogle sačuvati na duže vremenske periode, prije nego što ih prebacimo na računalo kako bi ih sačuvali za vječnost, ili ih reanimiramo u budućnosti. Upravo ono o čemu je Walt Disney cijelo vrijeme sanjao (ali nikada nije u stvari i napravio).
“Ovo je stvarno velika stvar”, rekao je Jon Smart, suosnivač neprofitne Fundacije za očuvanje mozga. “Ovo je prvi put da imamo proceduru koja može zaštititi sve za što neuroznanstvenici misle da je povezano s učenjem i pamćenjem. S obzirom na danas najavljene rezultate, rekao bih kako je ovom tehnikom uspješno sačuvano dugoročno pamćenje.”
Fundacija za očuvanje mozga dodijelila je svoju pet godina staru ‘Nagradu za očuvanje mozga malih sisavaca’ nezavisnoj istraživačkoj grupi 21st Century Medicine, pod vodstvom MiT-ovog diplomca Roberta McIntyrea, za smišljanje najbolje tehnike vraćanja u život zaleđenog mozga sisavca, u ovom konkretnom slučaju zeca. Znanstvenici su dobili 26.735 dolara (181,486 kuna) za svoj trud.
A ovako su to napravili.
Tim je ubacio kemijski sastojak glutaraldehid u unutrašnju strukturu mozga zeca kako bi ga stabilizirao i spriječio raspadanje. Zatim, dok se hladio, polako su dodavali kriozaštitnu tekućinu kako bi osigurali da konektomi, kompleksna mapa veza koje održavaju nekih 86 milijardi neurona, i sinaptička struktura ne budu ostećeni. Unutrašnja oštećenja bila su glavni razlog neuspijeha prijašnjih pokušaja kriozaleđivanja mozga.
Tekući dušik
Cijeli je organ pretvoren u praktički staklenu strukturu tako što ga se tijekom 4 sata ohladilo na temteraturu od -130 stupnjeva Celzijusa, a što ga je pripremilo za dugoročnu pohranu. Kada ga je tim htio rastopiti, samo su trebali nježno zagrijati mozak i isprati kriozaštitne kemikalije.
“Glutaraldehid nam je dao tjedne, a kriozaštita nam je dala stoljeća”, rekao je McIntyre.
Suci Fundacije za očuvanje mozga morali su provjeriti koliko je točno mozak ostao očuvan tijekom procedure, te su koristili elektronički mikroskop kako bi napravili i uspoređivali slike prije i poslije postupka.
“Svaki neuron i sinapsa po cijelome mozgu dijeluju prekrasno očuvani”, izjavio je Kenneth Hayworth, predsjednik i sudac Fundacije.
Aldehidno-stabilizirana krioprezervacija
Nova tehnika nazvana je ‘aldehidno-stabilizirana krioprezervacija’. Tu je tehniku originalno predložio inžinjer Eric Drexler još 1986., ali nije isprobana sve do 2010. kada je Greg Fahy njome uspješno zaledio bubrege. A sada kada ju je fahyev tim uspješno primijenio i na zečji mozak, početi će raditi i na nečemu većem – svinjskom mozgu.
Tim 21st Century Medicine želi usavršiti ‘sintetičko oživljavanje’ – moderan oblik krioočuvanja koji se fokusira na očuvanje moždane strukture kako bi ju se mogao unijeti u računalo ili robotsko tijelo u budućnosti, umjesto da se pokušavaju sačuvati pravi biološi sastojci mozga kako bi se kasnije mogli transplantirati u drugo tijelo.
“Oživljeni digitalni mozak, znan i kao emulacija cijelog mozga, mogao bi se učitati na kompjutersku simulaciju ili robotsko tijelo. Ali s obzirom da takav način uključuje i destruktivno skeniranje, biološki sastojci originalnog mozga biti će uništeni toksičnom kupkom kemikalija tijekom samog postupka očuvanja”, objašnjava George Dvorsky.
“Nakon očuvanja i stabilizacije, ti bi se mozgovi narezali na jako sitne kriške koje bi zatim bile individualno skenirane. Zajedno, skup dikitaliziranih moždanih dijelova pretstavljao bi cijelu osobu.”
Sve je to lijepo i krasno, ali postoji li u biću osobe ili životinje nešto više od izuzetno kompleksne mape sinapsi i neurona koji izbacuju električne signale jedno drugome? Gotovo je nemoguće znati bez da stvarno isprobamo, a svima je jasno koliko bi to etički bilo teško za izvesti.
Ali znanstvenici su odlučni shvatiti što se točno događa unutar mozga, biološki govoreći, kako bi nastale misli i osjećaji.
Da li ove tehnike uspijevaju ‘snimiti’ cijelu osobu, uključujući svijest i osobnost, tek se treba vidjeti. Do odgovora će se sigurno doći, ali sporije. Niti sama neuroznanost još dovoljno ne razumije svijest, iako neuroznanstvenici počinju nuditi obečavajuće materijalističke modele.
Očito smo još dosta udaljeni od primjene takve tehnologije na ljudima, ali nas to ne spriječava da sanjamo kako ćemo se probuditi za 100 godina u robotskom tijelu.
Svijet
Rusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće
Masivna anticiklonalna struktura trenutačno utječe na vrijeme u istočnoj Europi, što dovodi do značajnog meteorološkog fenomena.
Nedavna satelitska promatranja otkrivaju opsežan sloj niskih oblaka koji se proteže od jugozapadne Rusije do Poljske, sjeverne Njemačke i Ukrajine, što je jasan znak intenzivnih toplinskih inverzija u tijeku.
Talijanski meteorološki portal Meteogiornale objašnjava da je ovaj vremenski fenomen usko povezan s razvojem snažne anticiklone smještene između europske Rusije i ravnica zapadnog Sibira.
Promjena u vremenskim obrascima
Kako je i tipično za ovo doba godine, noću dolazi do snažnog hlađenja tla, a zračenje topline prema gore tijekom noći doprinosi stvaranju sloja hladnog zraka u blizini tla, iznad kojeg je topliji zrak, stvarajući tako toplinsku inverziju.
Meteogiornale dalje objašnjava kako ovo sugerira značajnu promjenu u kontinentalnim vremenskim obrasima. Konkretno, rusko-sibirski visoki tlak, koji često doseže svoj vrhunac intenziteta između jeseni i zime, mogao bi se proširiti prema zapadu i donijeti hladnije vremenske uvjete na Sredozemlje.
Pogodno za snježne padaline
Naime, kako prognozira Meteogiornale, ostvari li se takva dinamika, moguće je da bi anticiklonalni sustav proširio svoj utjecaj na mediteranski bazen, donoseći sa sobom drastičan pad temperatura.
Ova konfiguracija također može pogodovati snježnim padalinama duž jadranskih regija i uvjetima smrzavanja u ravnicama podložnim toplinskim inverzijama.
Ipak, treba napomenuti da su srednjoročne i dugoročne vremenske prognoze prilično ne izvjesne, osobito s obziroma na kompleksnost atmosferske dinamike.
Svijet
Geofizičar Grisogono: Žestokih ciklona bit će sve više i bit će sve dugotrajnije
U Bakuu je počela UN-ova konferencija o klimatskim promjenama. Jesu li svjetski čelnici spremni napraviti nužne zaokrete kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje? Kako će na borbu protiv klimatskih promjena utjecati dolazak Trumpa na čelo SAD-a – koji je već najavio ponovni izlazak iz Pariškog sporazuma? Koliko su Europa, a posebice Hrvatska daleko stigle u zelenoj tranziciji?
Geofizičar Branko Grisogono za HRT je kazao kako će ova godina biti prva ili druga najtoplija godina globalno od kada postoje mjerenja.
“Trend je neumoljiv i idemo prema gore. Vidimo to po ekstremnim događajima koji su sve češći. Pojačani su ekstremi i temperatura ide prema gore”, naglasio je.
Rekao je kako pojava ”hladne kaplje” ili visinske ciklone je česta pojava, ali ne tako česta kao što je bila ove godine.
“Izgledi su da će takvih žestokih ciklona biti sve više i bit će sve dugotrajnije”, naglašava.
Daljnja degradacija prirode
Nataša Kalauz, izvršna direktorica Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adrija kazala je kako je najnoviji izvještaj WWF-a pokazao daljnju degradaciju prirode.
“Ono što posebno zabrinjava je brzina kojom gubimo vrste. Mi smo u 50-ak godina izgubili preko 70 posto vrsta. Zabrinjava i to što se približavamo parametrima koji označavaju visoki stupanj ugroze za sav život na planeti Zemlji.”
“Pariški je sporazum skupina lijepih želja, ali on nema sankcijske mehanizme. Ne može se reći da se ništa nije radilo, mnoge su se zemlje obvezale za određene klimatske ciljeve i tu je EU lider, ali zabrinjava izostanak najvećih „svjetskih zagađivača”, kazala je.
Istaknula je kako zabrinjava situacija u SAD-u gdje se očekuje povlačenje iz Pariškog sporazuma, a izostaje i Kina.
Klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem
Kalauz naglašava kako ne postoje znanstvene dileme da su klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem.
Grisogono je naglasio da kada bi u ovom trenutku prestali proizvoditi stakleničke plinove, zagrijavanje bi trajalo još stotinjak godina zbog toplinske tromosti oceana i mora, ali postoji velika šansa za ubrzavanje zagrijavanja.
“Najviše stradavaju siromašne zemlje. Tamo gdje je pustinja, bit će je više i tamo gdje je loše bit će još gore, a gdje su klizišta i poplave, bit će toga još žešće i češće”, istaknuo je.
Potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane
Smatra kako su potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane.
Kalauz se složila i rekla kako ne postoji dileme što se treba učiniti, ali kako ne postoji politička volja da se sve provede, ali ne postoji ni, kako kaže, interes krupnog kapitala da dio svog profita usmjeri u borbu protiv klimatskih promjena.
Na pitanje što se očekuje od ovogodišnje klimatske konferencije Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, rekao je kako je ove godine tema postavljanje novog globalnog cilja vezano uz financiranje fonda koji bi se trebao boriti protiv klimatskih promjena i to upravo za zemlje koje su u razvoju.
“To je bilo postavljeno na 100 milijardi dolara godišnje, a cilj je da se taj iznos poveća i oko toga će se voditi pregovori. Razgovarat će se i oko povećanja nacionalnih ambicija i obveza”, kazao je.
Dodaje kako neki očekuju kako će ova konferencija biti točka preokreta, ali svi moramo raditi da pomaci budu značajniji.
“Kada pogledamo da je Kina najveći emiter s gotovo jednom četvrtinom svjetskih emisija, a SAD je na drugom mjestu, onda je izostanak njihovih čelnika na konferenciji primjetan. Za borbu protiv klimatskih promjena bitna je uključenost svih država svijeta i zajednički rad za iznalaženje rješenja”, naglasio je.
Zeleni plan
Kalauz je rekla kako je brine što je u EU parlamentu krenula snažna kampanja o zaustavljanju Zakona o deforestaciji što znači da EU šalje poruku o njenom stajalištu kada je u pitanju zelena tranzicija.
Duplić je rekao kako želi vjerovati u europski „Zeleni plan” te da će generacija koje dolaze učiti o jednom povijesnom iskoraku za svjetliju budućnost.
“Taj plan je zahtjevan i podrazumijeva promjene u funkcioniranju cijelog društva. Smatram da nemamo alternativu”, naglašava.
Svijet
Zarada na medicinskom turizmu: Sve više turista dolazi zbog blistavog osmijeha ili boljih grudi
Nekada je to bila europska Sjeverna Koreja, zatvorena komunistička diktatura. Ali sada Albanija mami milijune turista godišnje, a sve veći dio dolazi u potrazi za blistavim osmijehom ili boljim grudima.
“Ne volim govoriti o medicinskom turizmu. Zvuči pomalo zastrašujuće”, rekao je Dritan Gremi, koji vodi stomatološku kliniku u glavnom gradu Tirani.
“Više volim govoriti o turizmu sreće”.
Gremi je rekao da njegova klinika nudi “visokokvalitetnu uslug i opremu”, zajamčenu i certificiranu prema europskim standardima. Ali za samo po djeliću europskih cijena.
Ima talijanske, francuske, belgijske i švicarske klijente koji su često privučeni paket aranžmanima koji uključuju troškove putovanja i smještaja.
Prodaja osmijeha
Putovanje Stephanea Pealata u Albaniju počelo je s nadom u novi osmijeh po pristupačnoj cijeni.
On i njegov brat, iz Valencea na jugu Francuske, dugo su patili od problema sa zubima koji ih je nagnao da na složenu proceduru implantacije zuba.
“U Francuskoj smo imali početnu procjenu koja je bila vrlo, vrlo skupa. Zatim smo počeli tražiti na internetu — Bugarska, Turska, Albanija, Španjolska”, rekao je Pealat za AFP.
Za kliniku Gremi saznao je tijekom konzultacija u Lyonu s albanskim stomatolozima.
Nakon prvog posjeta u kolovozu, Pealat i njegov brat bili su zadovoljni viđenim u Tirani i vratili su se u jesen.
Operacija ugradnje zubnih implantata za koju se odlučio koštala je otprilike 50.000 eura u Francuskoj, u usporedbi sa samo 13.500 eura u Albaniji.
Za Pealata to nije bila mala razlika.
“Važno je imati lijep osmijeh”, rekao je.
Nathalie Gangloff, koja radi u domu za starije u Cognacu u zapadnoj Francuskoj, također je odabrala kliniku u Albaniji za liječenje svojih stomatoloških problema.
Platila je manje od 15.000 eura za zube u usporedbi s 42.000 eura koliko bi morala potrošiti u Francuskoj.
Nakon vađenja i ugradnje implantata u veljači, vratila se u Tiranu sredinom rujna na završni rad, sretna što opet ima svoj osmijeh.
“Za moj posao važno je imati lijepe zube”, rekla je za AFP, rekavši da je odmah promijenila profilnu sliku na Facebooku kako bi pokazala svoj nov osmijeh.
Liječnik nije hotel s pet zvjezdica
Niski troškovi režija i niski porezi pomogli su albanskim klinikama da privuku klijente nižim cijenama.
Procjenjuje se da sektor medicinskog turizma u zemlji zarađuje između 200 i 250 milijuna eura godišnje, a najmanje 50.000 Talijana svake godine posjeti Tiranu radi liječenja.
Međutim, postupci nisu bez rizika.
Voditelj albanske nacionalne udruge liječnika Fatmir Ibrahimaj rekao je da se i strani i lokalni pacijenti ne bi trebali oslanjati samo na internetsko oglašavanje za kozmetičke zahvate i pripaziti gdje se podvrgavaju liječenju.
“Liječnik nije hotel s pet zvijezdnica ili s nijednom”, rekao je Ibrahimaj novinarima.
“Sve više stranih turista također dolazi i na kozmetičke tretmane kako bi uljepšali svoj osmijeh”, rekla je Monika Fida, dermatologinja i sveučilišna predavačica u Tirani.
Posebno su popularne injekcije hijaluronske kiseline u usne.
“Iznad svega žele se osjećati dobro i imati što prirodnije oblikovane usne”, dodala je Fida, koja kaže da njezinu kliniku svake godine posjeti između 750 i 1000 stranih pacijenata.
Vera Panaitov, 60-godišnja talijanska kuharica iz Verone, prvo je došla u Tiranu ‘srediti’ zube.
Ali kad je već bila ondje, odlučila se i za zahvate na grudima i struku.
“Morate biti lijepi u bilo kojoj dobi i sreću u svakom trenutku”, rekla je za AFP, smiješeći se iz bolničkog kreveta, rekavši da se osjeća “pomlađenom”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana ago
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana ago
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
magazin4 dana ago
Horoskop za 10. studenog 2024.
-
Svijet4 dana ago
Zarada na medicinskom turizmu: Sve više turista dolazi zbog blistavog osmijeha ili boljih grudi